REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE

REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE

Declaração

2008

Konta Finansiamentu Kampañe Eleisaun Jeral 2007

husi Kandidatus, Partidus Politikus no Koligasaun Partidaria sira:

Rezultadu Verifikasaun husi Comissão Nacional de Eleições (CNE)



A. Intrudusaun

Iha primeiru semester tinan 2007, Timor-Leste hala’o ninia eleisaun jeral, ne’ebe hahu’u ho eleisaun prezidensial no remata ho eleisaun parlamentar iha Fulan-Junnu nia rohan. Eleisaun prezidensial tenki hala’o dala rua, tamba iha primeira volta, ne’ebe hala’o iha loron 9 Fulan-Abril, husi kandidatu konkorente sira hamotuk na’in ualu (inklui mos feto ida) la iha ida mak hetan votu maioria absoluta. Entaun, kandidatu konkorente sira na’in rua mak hetan votu barak liu (Francisco Guterres - Lu-Olo no Jose Ramos Horta) tenki hakat ba no konkore hikas iha segunda volta, tuir Lei Eleisaun Prezidensial nian haruka.



Kandidatu sira na’in ualu mak konkore ba eleisaun prezidensial primeira volta mak hanesan:

1. Francisco Guterres - Lu-Olo

2. Avelino M. Coelho - Shalar Kosi F.F.

3. Francisco Xavier do Amaral

4. Manuel Tilman

5. Lucia Maria B. F. Lobato

6. Jose Ramos Horta

7. Joao Viegas Carrascalao

8. Fernando “Lasama” de Araujo



Ba eleisaun parlamentar, ne’ebe hala’o iha loron 30 Fulan-Juñu 2007, iha partidu politiku konkorente hamotuk sanulu-resin-neen. Maioria partidu politiku sira konkore individualmente ba eleisaun ne’e, ekseptu partidu politiku hat, ne’ebe hakat ba eleisaun ne’e ho maneira halo koligasaun/aliansa. Ne’e mak hanesan Koligasaun ASDT-PSD no Aliansa KOTA-PPT.



Nudar parte husi prinsipiu transparansia no akuntabilidade nian, lei eleitoral (prezidensial, parlamentar) no regulamentu kampañe eleitoral rekere kandidatu sira, partidu no koligasaun partidaria sira atu hatama konta finansiamentu kampañe eleitoral nian ba CNE, atu orgaun supervizora eleitoral ida ne’e bele verifika no publika sai iha Jornal da Republica, nudar jornal ofisial estadu nian. Atu fasilita kandidatu sira, partidu politiku no koligasaun partidaria sira halo no hato’o sira nia relatoriu, no atu fasilita mos servisu komisaun ne’e nian iha prosesu verifikasaun ba relatoriu sira ne’e, CNE dezeña no prepara formulariu balu, no ne’e kompostu husi formulariu 1 to’o formulariu 5. CNE depois fahe formulariu sira ne’e, inklui mos ninia kopia elektronika, ba reprezentante kandidatu sira, reprezentante partidu no koligasaun partidaria sira. Aleinde ne’e, liu husi sorumotuk dala hirak ida ho sira, CNE fo mos esplikasaun kona-ba oin-sa atu bele preenxe formulariu sira ne’e ho informasaun sira mak relasionadu ho finansiamentu kampañe electoral nian.



Lei eleisaun prezidensial (No. 6/2006) hatur katak periodu kampañe eleisaun prezidensial sei hala’o durante loron sanulu-resin-lima; enkuantu ba eleisaun parlamentar, bazeia ba lei no. 7/2006, periodu kampañe dura loron tolu-nulu (fulan ida). Diferensa tempu kampañe ne’e implika mos ba durasaun periodu mak sei konsideradu legal ba gastus sira ne’ebe tenki kobre iha relatoriu konta nian. Gastu ida atu konsidera legal ka la-legal depende ba loron gastu ne’e akontese, monu ka lae iha periodu legal ne’e. Natureza eleisaun rua mak hala’o la hanesan. Nune’e mos ho durasaun periodu kampañe mak la hanesan. Ba eleisaun prezidensial (primeira volta) nian, informasaun sira mak tenki aprezenta iha relatóriu ne’e kobre periodu hahu’u husi loron 8 Fulan-Fevereiru to’o loron 11 Fulan-Abril Tinan 2007. Maibe, ba kandidatu sira na’in rua - Francisco Guterres Lu-Olo no Jose Ramos Horta -, nudar kandidatu sira mak hetan votu barak liu, ne’ebe tenki konkore hikas ba segunda volta, periodu legal ba gastus kampañe electoral sei kobre to’o loron 11 Fulan-Maiu 2007; ba eleisaun parlamentar periodu legal ne’e kobre hahu’u husi loron 11 Fulan-Abril to’o loron 2 Fulan-Jullu 2007.



Hafoin simu tiha relatoriu sira ne’e, CNE nia dever mak atu halo verifikasaun no observasaun ba informasaun sira tomak mak kontein iha relatóriu sira ne’e atu hodi hare’e sira nia akurasia, kompletu eh lae, diskrepansias no legalidade. Ne’e halo tuir eleisaun ida-idak ninian.



B. Baze Legal ba Aprezentasaun Konta Finansiamentu Kam-pañe Eleitoral



n Konstituisaun RDTL

Artigu 65.3, Konstituisaun RDTL nian, hatuur prinsipiu transparansia no fiskalizasaun kona-ba kontas eleitorais, aleinde prinsipiu sira hanesan liberdade ba propaganda eleitoral, igualdade oportunidade no tratamentu ba kandidaturas oi-oin, imparsialidade husi entidade publika sira hasoru kandidatu sira;



n Lei No. 3/2004 kona-ba Partidu Politiku;

Artigu 21 to’o 28 hatuur provizaun sira kona-ba finansiamentu partidu politiku sira nian no aprezentasaun kontas;



n Lei No. 7/2006, de 28 de Desembro, kona-ba Eleisaun Prezidensial;

Artigu 28, haktuir ba Konstituisaun RDTL, estipula katak kampañe eleitoral hala’o tuir prinsipiu sira, hanesan liberdade ba propaganda eleitoral, igualdade oportunidade no tratamentu ba kandidaturas oi-oin, imparsialidade husi entidade publika sira hasoru kandidatu sira, transparansia no fiskalizasaun kona-ba kontas eleitorais;



n Lei No. 6/2006, de 28 de Desembro, kona-ba Eleisaun Parlamentar;

Artigu 29, haktuir ba Konstituisaun RDTL, estipula katak kampañe eleitoral hala’o tuir prinsipiu sira, hanesan liberdade ba propaganda eleitoral, igualdade oportunidade no tratamentu ba kandidaturas oi-oin, imparsialidade husi entidade publika sira hasoru kandidatu sira, transparansia no fiskalizasaun kona-ba kontas eleitorais;



n Regulamentu Kampañe Eleitoral (STAE/III/2007);

Artigu 6, hanesan hatuur iha Konstituisaun no iha Lei Eleitoral sira, estipula katak kampañe eleitoral hala’o tuir prinsipiu sira, hanesan liberdade ba propaganda eleitoral, igualdade oportunidade no tratamentu ba kandidaturas oi-oin, imparsialidade husi entidade publika sira hasoru kandidatu sira, transparansia no fiskalizasaun kona-ba kontas eleitorais. Liu husi kapitulu VI, Regulamentu Kampañe Eleitoral amplika liu tan prinsipiu transparansia no fiskalizasaun kona-ba kontas eleitorais liu husi artigu hamotuk lima (artigu 30, 31, 32, 33, no 34).







A. Rezultadu Verifikasaun no Observasaun husi CNE



Haktuir ba baze legal sira iha leten, hafoin simu tiha relatoriu sira mak aprezenta husi kandidatu sira, partidu politiku no koligasaun partidaria sira, CNE halo verifikasan no observasaun ba informasaun tomak mak kontein iha relatoriu sira nia laran. Ne’e ho objetivu atu verifika se informasaun sira ne’ebe mak kontein iha relatoriu sira ne’e los ona ka lae, kompletu ona ka lae, keta iha diskrepansia ruma, no iha ka lae legalidade gastus sira ne’ebe mak iha. Tuir mai bele hare aspetu sira ne’ebe mak sai nudar rezultadu verifikasaun no observasaun husi CNE.



1. Aprezentasaun Relatoriu



a. Ba Eleisaun Prezidensial



n Maioria husi kandidatu konkorente sira kumpri duni sira nia dever hodi hatama relatoriu finansiamentu kampañe electoral nian ba CNE hanesan rekere husi lei;



n Iha ne’e, CNE la’os hare deit ba kestaun hatama ka la hatama relatóriu, maibe sei hare mos ba kumprimentu prazu legal hatama relatoriu nian. Tuir lei, kandidatu sira tenki hatama sira nia relatoriu iha tempu fulan ida nia laran, hafoin remata tiha eleisaun;

n Ba eleisaun prezidensial (primeira volta) nian, infor-masaun sira mak tenki aprezenta iha relatóriu ne’e kobre periodu hahu’u husi loron 8 Fulan-Fevereiru to’o loron 11 Fulan-Abril Tinan 2007. Maibe, ba kandidatu sira na’in rua - Francisco Guterres Lu-Olo no Jose Ramos Horta -, nudar kandidatu sira mak hetan votu barak liu, ne’ebe tenki konkore hikas ba segunda volta, periodu legal ba gastus kampañe electoral sei kobre to’o loron 11 Fulan-Maiu 2007;



n Hafoin halo tiha ninia verifikasaun, CNE hare katak mai-oria husi relatoriu finansiamentu kampañe nian sira mak tama ne’e la kumpri tuir prazu (tempu) ne’ebe mak lei hatuur. Kandidatu sira maioria, por ezemplu, foin hatama relatoriu ba CNE iha Fulan-Jullu, hafoin liu tiha fulan tolu resin husi eleisaun prezidensial primeira volta (9-04-07), ka hafoin liu tiha fulan rua resin husi eleisaun prezidensial segunda volta (09-05-07). Iha mos relatoriu ida, ne’e mai husi Kandidatu Lucia Maria B. F. Lobato, mak foin hatama ba CNE iha meadus Fulan-Dezembru 2007;



n Iha kandidatu na’in ida (Sr. Jose Ramos Horta, ne’ebe hetan votu maioria no ikus mai eleitu nudar Prezidente Repúblika) mak seidauk hatama ninia relatoriu to’o oras ne’e, maiske dala barak ona mak CNE, liu husi karta, telefones (husi Sekretariadu CNE no mos husi Prezidente CNE), karta elektronika, no kontaktus ho koordenador ekipa susesu kampañe kandidatu ne’e nian (Sr. Dionisio Babo) no ho pesoal apoiu administrativu Gabinete Prezidensial nian, hodi fo hanoin kona-ba dever atu hatama relatoriu ne’e.



b. Ba Eleisaun Parlamentar



n Maioria husi partidu politiku sira kumpri duni sira nia dever hodi hatama relatoriu finansiamentu kampañe eleitoral nian ba CNE iha prazu (tempu) mak lei hatuur, fulan ida hafoin remata tiha eleisaun. Maioria husi relatoriu sira ne’e CNE simu iha Fulan-Jullu nia rohan. Maibe, iha partidu ida (Partidu PSD) foin hatama ninia relatoriu iha loron tolu (3) Fulan-Janeiru Tinan 2008, hafoin CNE dala barak kontakta liu husi karta, via telefones, no kontaktus diretus, fo hanoin kona-ba dever ne’e.



2. Uzu husi Formuláriu CNE nian



n Atu fasilita kandidatu sira, partidu politiku no koligasaun partidaria sira hodi hato’o konta finansiamentu kampañe eleitoral nian, no atu fasilita mos orgaun fiskalizadora eleitoral ne’e ninia servisu verifikasaun informasaun kona-ba kestaun ne’e, CNE prepara no fahe formulariu hamotuk oin lima – husi Lista 1 to’o Lista 5. Formatu ka estrutura lista ka formulariu sira ne’e dezeinvolve tuir ezizensia tipu informasaun sira ne’ebe mak rekeridu no tenki inklui nudar materia konta finansiamentu kampañe eleitoral nian;

n Maibe, iha realidade, maioria husi relatoriu sira mak tama - husi kandidatu sira ba eleisaun prezidensial no husi partidu politiku sira ba eleisaun parlamentar - la uza lista ka formuláriu sira nebe’e maka CNE prepara no fahe tiha ona ba sira;



n Iha duni relatoriu balu uza formulariu sira ne’e, maibe la preenxe kompletu ho informasaun sira ne’ebe mak rekeridu. Ida ne’e laos nudar violasaun ida hasoru provizaun legal ruma. Maibe, wainhira kandidatu no partidu ida-idak uza formatu nebe’e diferente, tuir ida-idak ninia modelu mak ne’e difikulta CNE ninia servisu atu revê informasaun sira mak hatur iha relatoriu sira ne’e no bele halakon tiha mos informasaun esensial sira nebe’e mak CNE presiza.



3. Relatóriu Koligasaun/Aliansa Partidaria sira nian



n Ba eleisaun parlamentar ne’e, konkore mos koligasaun partidraia ida (ASD-PSD) no aliansa prtidaria ida (KOTA-PPT);



n Ho razaun koligasaun/aliansa partidária sira ne’e simu fundu hamotuk husi Estado Timor-Leste liu husi Governu Konstitusional Daruak no Datoluk nian, no tamba ein jeral sira hala’o hamotuk mos aktividade kampañe eleitoral, entaun hein mos katak sira sei hatama relatoriu hamotuk kona-ba finansiamentu kampañe nian no ba gastus kampañe nian sira seluk;



n Maibe, iha realidade, koligasaun/aliansa partidaria kon-korente ba eleisaun parlamentar ne’e - ASDT-PSD no AD KOTA-PPT - la aprezenta relatoriu hamotuk. Sira halo no aprezenta relatoriu ida-idak no iha prazu la hanesan. Ne’e halo prosesu verifikasaun ba relatoriu sira ne’e sai mos difisil.



4. Deklarasaun Bankária



n Artigu 32 husi regulamentu STAE/III/2007 husu atu kandidatu sira, partidu no koligasaun sira tenki organiza no mos haketak konta ida ba kampañe eleitoral nian ba sira nia despejas no rendimentu hodi nune’e bele sai posivel atu hatene tuir sira nia situasaun finanseira. Ne’e importante atu hodi hatene movimentu no pozisaun finanseira iha malakan (inisiu) no iha periodu kampañe nia rohan, no bele fasilita identifica karik iha fonte ilegal ruma ka karik akontese gastus mak hala’o li’ur husi periodu legal. Li’ur ka “fora” (husi lian portugues) iha ne’e bele entende nudar “molok” no bele mos “hafoin” ka “liu husi” periodu legal ba gastus kampañe nian;



n Kona-ba periodu legal ne’e, artigu 33 husi Regulamentu Kampañe Electoral STAE/III/2007 estipula katak “hahu husi loron nebe’e publika loron ba eleisaun nian to’o liu tiha loron rua husi loron eleisaun nian”. Ba eleisaun prezidensial (primeira volta) nian, informasaun sira mak tenki aprezenta iha relatóriu ne’e kobre periodu hahu’u husi loron 8 Fulan-Fevereiru to’o loron 11 Fulan-Abril Tinan 2007. Maibe, ba kandidatu sira na’in rua - Francisco Guterres Lu-Olo no Jose Ramos Horta -, nudar kandidatu sira mak hetan votu barak liu, ne’ebe tenki konkore hikas ba segunda volta, periodu legal ba gastus kampañe electoral sei kobre to’o loron 11 Fulan-Maiu 2007; ba eleisaun parlamentar periodu legal ne’e kobre hahu’u husi loron 11 Fulan-Abril to’o loron 2 Fulan-Jullu 2007. Gastus sira mak hala’o li’ur, tantu molok ka hafoin ka liu husi periodu sira ne’e sei konsideradu nudar gastus ilegais iha kontestu ida ne’e;



n Iha realidade, maioria husi kandidatu sira ba eleisaun prezidensial (primeira volta no segunda volta) no partidu politiku konkorente eleisaun parlamentar sira nebe’e mak hatama sira nia relatóriu finansiamentu la inklui sira nia deklarasaun bancaria, balu la inklui mos sira nia nota bankaria. Iha kandidatu no partidu politiku balu inklui deklarasaun bancaria, maibe ba deit osan subsidiu mak sira simu husi Estado Timor-Leste liu husi Governu Konstitusional Daruak no Datoluk. Iha ne’e la inklui kontribuisaun sira mak mai husi ema singular sira ka mai husi fonte seluk. Ne’e dificulta mos servisu verifikasaun CNE nian, atu bele hatene legalidade fonte kontribuisaun, aleinde legalidade ba gastu sira ne’ebe akontese.



5. Gastus nebe’e sai husi Periodu Kampañe nian:



n Iha kandidatu no partidu politiku balu halo gastus li’ur, tantu molok no mos hafoin ka liu husi periodu legal. Relatóriu balu, bazeia ba data resibu sira ne’ebe mak iha, hatudu iha gastus mak hala’o desde kedas fulan ka loron hirak ida molok Prezidente Republika decreta sai loron eleisaun prezidensial nian; relatóriu balu fali hatudu gastus mak akontese hafoin remata tiha periodu legal gastus nian tuir eleisaun ida-idak; ba eleisaun parlamentar, iha kazu hirak ida mak indika iha gastus mak akontese iha fin de primeira semana Fulan-Jullu nian no balu akontese iha Fulan-Agosto nia laran;



n Ba eleisaun prezidensial primeira volta nian, por ezemplu, Kandidatu Francisco Xavier do Amaral aprezenta resibu gastus ikus liu iha loron 12 Fulan-Abril 2007, loron tolú hafoin remata tiha eleisaun prezidensial; Kandidatu Avelino M. Coelho - Shalar Kosi F.F. aprezenta mos gastus mak hala’o li’ur husi periodu legal; iha invoice aluga kareta ne’ebe hala’o iha loron 12 Fulan-Marsu no dura to’o loron primeiru (ida) Fulan-Maiu (sampai dengan 01/05/2007), semana tolú resin hafoin remata tiha eleisaun presidencial primeira volta). Kandidatu Manuel Tilman halo mos gastus fora husi periodu legal. Por ezemplu, iha gastus ho kuantia 640 USD akontese iha loron 2 Fulan-Fevereiru, loron nen molok Prezidente Republika publika sai loron eleisaun prezidensial nian. Iha mos nota/resibu (25) ne’ebe hatudu katak Kandidatu Joao Viegas Carrascalão sei hala’o mos gastus ho kuantia 55 USD iha loron 13 Fulan-Abril, loron tolu hafoin remata tiha eleisaun prezidensial. Kandidatu Francisco Guterres – Lu Olu, ne’e konkore hikas ba eleisaun segunda volta, sei halo gastus ba kombustivel iha fulan Juñu nia laran, hafoin eleisaun prezidencial primeira volta remata tiha liu fulan ida resin ka semana hirak ida hafoin remata tiha eleisaun segunda volta.



n Gastus ilegais hala’o mos husi partidu politiku sira. PNT, por ezemplu, halo gastus ikus liu iha loron 3 Fulan-Jullu, loron tolu hafoin remata tiha eleisaun parlamentar; Partidu PR halo mos despezas li’ur husi periudu legal (iha listas gastus nian identifikadu despezas ne’ebe sei halo to’o loron 15 Fulan-Jullu); Fretilin halo mos gastus liu husi prazu legal; PDRT mos halo gastus liu husi periodu legal (iha lista no resibu ne’ebe hatudu gastus mak akontese iha loron 27 de Julho); PST halo mos gastus liu husi periodu kampañe nian. Iha resibu aluga kareta nian ho indikasaun durasaun aluga ba loron hamotuk 76, hahu’u husi loron 30 Fulan-Abril to’o loron 15 Fulan Juñu (sampai dengan 15/6/2007).



n Partidu PSD, ne’ebe foin hatama ninia relatóriu iha loron 3 Fulan-Janeiru 2008, iha gastus ilegais - liúr, signifika molok ka liu husi periodu legal - barak liu, compara ho partidu sira seluk. Ne’e hare bazeia ba loron fatura gastus ida-idak ninian. Iha, por ezemplu, resibu sira datadu 3-07-07 ho kuantia 27.50 USD ba kombustivel (25 litros) husi Belak Fuel iha Maliana; Iha mos resibu datadu 15-08-07 ho kuantia 360.00 USD; iha resibu datadu 16-08-07 ho kuantia 2,600.00 USD; Iha resibu datadu 20-08- 2007 ho kuantia 115.00 USD; iha resibu datadu 17-08-07 ho kuantia 240.00 USD; iha resibu datadu 30-07-2007 ho kuantia 12.40 USD; iha resibu datadu 13-08-2007 ho kuantia 300.00 USD; iha resbiu datadu 10-07-07 ho kuantia 150.00; Iha resibu hamotuk 12 husi Distritu Liquica nian mak datadu 1-01-07 ho kuantia varia husi 50.00 USD to’o 150.00 USD.



6. Finansiamentu Governu nian no Relatóriu



n Rekezitu legal hatuur katak gastus hot-hotu durante periodu kampañe nian (prezidensial no parlamentar) sei sai nudar materia relatóriu ba CNE. Ne’e signifika katak konta ne’e laos kobre deit osan Estado Timor-Leste nian, nebe’e Governu Konstitusional Daruak no Datoluk subsidia ba aktividade kampañe kandidatu konkorente sira ba eleisaun prezidensial (ida simu 20,000.00 USD), no ba aktividade kampañe partidu polítiku sira (ida simu 30,000.00 USD) no koligasaun partidaria sira (ida simu 45,000.00 USD) ba eleisaun parlamentar;



n Maibe, iha relatóriu barak mak hato’o deit konta osan subsidiu husi Estado Timor-Leste (nudar rendimentu) nian ne’e, no dokumenta mos deit despejas/gastus sira nebe’e mak uza husi osan subsidiu ida ne’e;



n Relatoriu balu informa mos fonte finansiamentu husi parte seluk, aleinde subsidiu husi estadu nian, ne’ebe hakerek iha parte rendimentu nian. Maibe, kontribuisaun husi parte seluk ne’e sira la hamosu iha dokumentu balansu nian, ekseptu gastus mai husi osan subsidiu nian;



n Relatoriu balu dokumenta mos UNDP nia apoiu jénerus (inkind supports) ba aktividade kampañe eleitoral husi kandidatu no partidu politiku sira ida-idak ho valor 10,000.00 USD no 500.00 USD ba kartaun prepagu, maibe la hatudu fundus kandidatu ka partidu nian nebe’e uza tiha ona. Kandidatu balu aprezenta informasaun kona-ba apoiu jeneru UNDP nian ho kuantia bo’ot liu, kompara ho apoiu hanesan ne’ebe UNDP fo ba kandidatu sira seluk. Kandidatu Francisco Guterres - Lu-Olo, por ezemplu, iha ninia relatoriu aprezenta informasaun, hanesan kontein iha Lista 2, kona-ba apoiu jeneru husi UNDP ho kuantia 10,575.00 USD. Karik ne’e akontese duni mak hamosu desigualdade tratamentu, kestaun ida ke UNDP presiza asume responsabilidade.



n Relatóriu balu indika katak fundu mai husi subsidiu Estado Timor-Leste nian la gasta hotu, maibe sei iha balansu (surplus). Katak osan mak sira simu husi estado sira la konsege gasta hotu. Maiske ninia numeru (kuantia) ki’ik, la bo’ot, ne’e hamosu pregunta kona-ba oin-sa atu halo ho osan ne’e. Serake sira tenki hatama hikas osan ne’e ba estadu, ka oin-sa? Karik sira la hatama oin-sa? Lei eleisaun nian sira ka regulamentu electoral sira la prevê situasaun hanesan ne’e. Tamba kaer deit ba osan subsidiu husi estadu, iha relatoriu balu fali aprezenta balansu ne’ebe hatudu katak gastus ba kampañe eleitoral sai bo’ot liu husi total montante fundu mak subsidia husi Estado Timor-Leste. Hodi liafuan seluk, sira aprezenta balansu ho informasaun defisit;



n Iha kandidatu no partidu balu simu apoiu finanseiru husi militante no simpatizante sira ba aktividade kampañe eleitoral. Kona-ba ne’e, iha balu mak hateten sai iha sira nia relatoriu, maibe balu fali la aprezenta informasaun hanesan ne’e. Ba sira mak aprezenta iha relatoriu, sira hatuur finanseiru sira ne’e iha balansu nudar defisit ka nudar emprestimu.



7. Doasaun husi Rai-li’ur



n Iha kandidatu no partidu balu simu apoiu finanseiru husi rai li’ur ba aktividade kampañe eleitoral. Iha balu mak hateten sai iha sira nia relatoriu. PUN, ne’ebe simu kontribuisaun finanseira husi PDC Italia ho kuantia 16,278.03 USD no Kandidatu Joao Carrascalao, ne’ebe simu husi Australia osan ho kuantia 3,500.00 USD, aprezenta iha sira ida-idak ninia relatoriu;



n Tuir vizaun legal sira ne’ebe mak CNE hetan, katak doador sira ne’ebe mak fo apoiu finanseiru ne’e laos “orgaun korporativu estrajeiru nian” ida, hanesan deskreve iha regulamentu STAE/II/2007 Artigu 31 (g).



8. Diskrepânsias/Inkonsistênsias Númerikas



n Iha relatoriu balu, tantu husi kandidatu sira nune’e mos husi partidu politiku no koligasaun partidaria sira, aprezenta diskrepânsias/inkonsistênsias númerikas. Iha kazu, por ezemplu, total despejas nebe’e hamosu iha lista kompilasaun nian la han malu ho total despejas mak iha bazeia ba soma husi resibus gastus tomak mak aprezenta iha relatoriu. Partidu UDT nia kazu, por ezemplu, total gastus bazeia ba resibus sira mak tama sai bo’ot liu husi total gastus mak fo sai iha balansu rendimentus no despejas (iha balansu rendimentus no gastus hakerek 46,500.00 USD, maibe total gastus bazeia ba resibus iha 46,499.95 USD;