REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE

REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE

Decreto-Lei

41/2012

ORG�NIKA GOVERNU KONSTITUSION�L DA-V





Filozofia Governu Konstitusion�l da-V nian mai hosi Filozofia Governu Konstitusion�l da-IV, katak, nia simu kna�ar ida atu hatutan ba oin, hodi hala�o programa hirak ne�eb� maka sai nu�udar susesu ona iha Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) nian, iha lejislatura ida uluk nian.



Kna�ar atu hatutan ne�e, hakarak hateten katak, liuhosi reforma hirak ne�eb� harii ona, sei koriji beibeik mekanizmu aktuasaun no sistema servisu nian, no atu hadi�a duni m�todu no operasionalidade hosi administrasun no jestaun.



Kna�ar atu hatutatn ne�e, tuir sentidu liafuan ne�e rasik, sei reflete ba oin programa hirak ne�eb� hala�o tiha ona, no programa hirak ne�eb� mak atu hah� nian.



Kna�ar atu hatutan ne�e, reflete m�s ba nesesidade atu f� forma no konte�du ba programa hirak ne�eb� estabelese ona iha Planu Estrat�jiku Dezenvolvimentu nian.



Ida ne�e hakarak hateten katak, estrutura org�nika Governu da-V nian, hamutuk ida de�it iha filozofia kona-ba atu garante kontinuidade progresu hirak ne�eb� alkansa ona no atu lori administrasaun p�blika ba objetivu sira efisi�nsia no efik�sia nian hodi hala�o servisu ba Povu no atu presta responsabili-dade ba Estadu.



Nune�e maka,



Governu dekreta, tuir hakerek ona iha no. 3 hosi artigu 115o. Konstituisaun Rep�blika nian, atu sai nu�udar lei, hanesan tuir mai:



KAPITULU I

ESTRUTURA GOVERNU NIAN



Artigu da-1

Estrutura



Governu forma hosi Primeiru-Ministru, hosi Vise-Primeiru-Ministru, hosi Ministru sira, hosi Vise-Ministru sira no hosi Sekret�riu Estadu sira.



Artigu da-2

Ministru sira



Halo parte iha Governu Ministru hirak tuir mai:



a) Ministru Estadu no ba Prezid�nsia Konsellu Ministru nian;



b) Ministru Estadu no Neg�siu Estranjeiru no Kooperasaun;



c) Ministru Defeza no Seguransa;



d) Ministru Finansa;



e) Ministru Justisa;



f) Ministru Sa�de;



g) Ministru Edukasaun;



h) Ministru Administrasaun Estat�l;



i) Ministru Kom�rsiu, Ind�stria no Ambiente;



j) Ministru Solidariedade Sosi�l;

k) Ministru Obra P�blika;



l) Ministru Transporte no Komunikasaun;



m) Ministru Agrikultura no Peska;



n) Ministru Turizmu;



o) Ministru Mina-rai no Rekursu Miner�l



Artigu da-3

Kompozisaun Governu



1. Primeiru-Minustru maka diriji Prezid�nsia Konsellu Ministru, ne�eb� halo parte membru Governu hirak tuir mai:



a) Vise-Primeiru-Ministru Koordenador ba Asuntu Sosi�l;



b) Ministru Estadu no ba Prezid�nsia Konsellu Ministru nian;



c) Sekret�riu Estadu Konsellu Ministru;



d) Sekret�riu Estadu Asuntu Parlament�r;



e) Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosi�l;



f) Sekret�riu Estadu ba Fortalesimentu Institusion�l;



g) Sekret�riu Estadu ba Apoiu no Promosaun Set�r Privadu;



h) Sekret�riu Estadu ba Promosaun Igualdade;



i) Sekret�riu Estadu Juventude no Desportu;



j) Sekret�riu Estadu ba Pol�tika Formasaun Profision�l no Empregu.



2. Ministru sira, bainhira hala�o sira nia funsaun, hetan tulun hosi Vise-Ministru no Sekret�riu Estadu hirak henasan tuir mai:



a) Ministru Estadu no Neg�siu Estranjeiru, hosi Vise-Ministru Neg�siu Estranjeiru no Kooperasaun no hosi Sekret�riu-Estadu ba Assuntu ASEAN nian;



b) Ministru Defeza no Seguransa, hosi Sekret�riu-Estadu Defeza no Sekret�riu Estadu Seguransa;



c) Ministru Finansa, hosi Vise-Ministru Finansa;



d) Ministru Justisa, hosi Vise-Ministru Justisa no hosi Sekret�riu-Estadu Terra no Propriedade;



e) Ministru Sa�de, hosi Vise-Ministru �tika no Prestasaun Servisu no hosi Vise-Ministru Jestaun, Apoiu no Rekursu;



f) Ministru Edukasaun, hosi Vise-Ministru Ensinu B�ziku, hosi Vise-Ministru Ensinu Sekund�riu no hosi Vise-Ministru Ensinu Superi�r;



g) Ministru Administrasaun Estat�l hosi Sekret�riu-Estadu Desentralizasaun Administrativa no hosi Sekret�riu-Estadu Dezenvolvimentu Lok�l;



h) Ministru Kom�rsiu, Ind�stria no Ambiente hosi Vise-Ministru Kom�rsiu, Ind�stria no Ambiente, hosi Sekret�riu-Estadu Kom�rsiu, hosi Sekret�riu-Estadu Ind�stria no Kooperativa, hosi Sekret�riu-Estadu Meiu-Ambiente



i) Ministru Solidariedade Sosi�l , hosi Vise-Ministru Solidariedade Sosi�l, hosi Sekret�riu-Estadu Seguransa Sosi�l, no hosi Sekret�riu-Estadu ba Asuntu Kombatente Libertasaun Nasion�l;



j) Ministru Obra P�blika, hosi Sekret�riu-Estadu Obra P�blika, hosi Sekret�riu-Estadu Elektirsidade, hosi Sekret�riu-Estadu Bee, Saneamentu no Urbanizasaun;



k) Ministru Transporte no Komunikasaun, hosi Vise-Ministru Transporte no Komunikasaun;



l) Ministru Agrikultura no Peska, hosi Vise-Ministru Agrikultura no Peska, hosi Sekret�riu-Estadu Floresta no Konservasaun Natureza, hosi Sekret�riu-Estadu Peska no Sekret�riu Estadu Peku�ria;



m) Ministru Turizmu, hosi Sekret�riu-Estadu Arte no Kultura.



Artigu da-4

Konsellu Ministru



1. Konsellu Ministru kompostu hosi Primeiru-Ministru, Vise-Primeiru-Ministru no hosi Ministru sira



2. Hola parte iha Konsellu Ministru, maib� la iha direitu ba votu, maka Sekret�riu Estadu Konsellu Ministru.



3. Vise-Ministru no Sekret�riu Estadu sira seluk ne�eb� mak iha kazu balun hetan konvite liuhosi indikasaun Primeiru-Ministru nian bele m�s hola parte iha Konsellu Ministru, maib� la iha direitu ba votu, exetu bainhira sira troka Ministru ne�eb� maka sira f� tulun ba.



4. Konsellu Ministru de�it maka bele aprova, liuhosi rezolu-saun, regra hirak kona-ba ninia organizasaun no funsiona-mentu.



5. Konsellu Ministru de�it maka bele desidi m�s kona-ba atu harii komisaun, permanente ka eventu�l sira, atuhodi analiza projetu hirak kona-ba aktu lejislativu ka pol�tiku sira, ka atu aprezenta rekomendasaun sira ba Konsellu.



KAPITULU II

KOMPET�NSIA MEMBRU GOVERNU NIAN SIRA



Artigu da-5.

Primeiru-Ministru



1. Primeiru-Ministru iha kompet�nsia rasik no kompet�nsia ne�eb� delega ba nia tuir Konstituisaun no Lei.



2. Kompete liu-liu ba Primeiru-Ministru :

a) Atu xefia Governu no prezide Konsellu Ministru;



b) Diriji no orienta pol�tka jer�l Governu nian no asaun hirak kona-ba governasaun;



c) Reprezenta Governu no Konsellu Ministru iha ninia relasaun ho Prezidente Rep�blika no Parlamentu Nasional;



d) Nomea advogadu hodi reprezenta Estadu, iha prosesu judisi�l hirak ne�eb� mak Estadu tama iha laran;



e) Koordena atu hametin instituisaun Estadu nian sira, apoiu ba dezenvolvimentu empreza nasion�l no desentralizasaun administrativa.



3. Nu�udar xefe Governu nian, Primeiru-Ministru iha kbit atu f�-sai diretiva sira hodi haruka ba naran membru governu nian ida no iha kbiit atu hola desizaun kona-ba mat�ria hirak inklui iha �rea hirak afeta ba naran Minist�riu ka Sekretaria Estadu nian ida, nune�e m�s atu harii komisaun ka grupu servisu permanente ka eventu�l nian sira ba asuntu hirak tama iha kompet�nsia governu nian.



4. Primeiru-Ministru m�s hala�o kbit hirak relasiona ho servisu, organizmu no atividade hirak pretense ba Prezid�nsia Konsellu Ministru ne�eb� maka seidauk f� ba membru Governu hirak integra iha Prezid�nsia Konsellu Ministru.



5. Primeiru-Ministru bele delega ba Vise-Primeiru-Ministru ka ba naran membru Governu nian ida kompet�nsia ne�eb� refere iha numeru ida uluk, ka kompet�nsia ne�eb� nia simu tuir dalan lei nian.



6. Bainhira Primeiru-Ministru la iha fatin maka membru Governu seluk bele troka nia, tuir hierarkia.



Artigu da-6.

Ministru sira



1. Ministru sira iha kompet�nsia rasik no kompet�nsia ne�eb� maka Primeiru-Ministru ka Konsellu Ministru delega ba nia tuir lei.



2. Ministru ida-idak bainhira la iha fatin ka hetan impedimentu sei troka hosi ninia Vise-Ministru, ka, bainhira ida ne�e m�s la iha ninia fatin ka hetan impedimentu maka sei troka hosi Sekret�riu Estadu ne�eb� hetan indikasaun



3. Karik iha Minist�riu nia laran la iha troka mak ida ne�e bele hala�o hosi Ministru ida seluk, ne�eb� Primeiru-Ministru maka hatudu nanis ona, liuhosi proposta ne�eb� maka hato�o husi Ministru ida atu troka ne�e.



4. Ministru sira bele delega kompet�nsia ne�eb� relasiona ho servisu, organizmu, entidade no atividade hirak depende ba sira, baa fali Vise-Ministru sira no Sekret�riu Estadu hirak ne�eb� maka tulun sira, no bele sub-delega fali, maybe ida ne�e tenke tuir dalan lei nian no hakerek iha instrumentu delegasaun nian.





Artigu da-7.

Vise-Primeiru-Ministru, Vise-Ministru no Sekret�riu Estadu sira



1. Vise-Primeiru-Ministru, Vise-Ministru no Sekret�riu Estadu sira la iha kompet�nsia rasik, exetu relasiona ho sira nia gabinete rasik no sira hala�o kna�ar tuir kazu ida-ida, kompet�nsia hirak delega ba sira liuhosi diploma ida ne�e, hosi Konsellu Ministru, hosi Primeiru-Ministru ka hosi ninia ministru.



2. Vise-Primeiru-Ministru tuir ninia funsaun depende ba iha Primeiru-Ministru no hakru�uk ba supremasia pol�tika Primeiru-Ministru nian.



3. Vise-Ministru no Sekret�riu Estadu sira tuir sira nia funsaun sira depende ba sira ida-idak nia Ministru no sira hakru�uk ba supremasia pol�tika hosi sira nia Ministru.



4. Primeiru-Ministru no Ministru sira kaer responsabilidade pol�tika no kbiit avokasaun (delegasaun poder) nian ba mat�ria hirak ne�eb� hetan delegasaun hosi lei ida ne�e.



Artigu da-8

Tane-malun no hatene rai segredu



1. Membru Governu nian sira hotu hetan vinkulasaun ba desizaun hirak foti hosi Konsellu ministru, nune�e m�s atu hatene rai segredu kona-ba ajenda, konte�du debate no dispozisaun hirak hetan iha debate ne�e nia laran.



2. Karik oinseluk, bainhira atu hala�o konsulta ho publiku, audisaun ka negosiasaun, tuir hakerek iha lei ka desidi ona iha Konsellu Ministru, maka mat�ria hirak submete tiha ona ka sei submete ba apresiasaun Konsellu Ministru ka sorumutu hirak atu prepara Konsellu Ministru nian ne�e sei labele f�-sai ba liur.



KAPITULU III

ORG�NIKA GOVERNU NIAN



SEKSAUN I

Prezid�nsia Konsellu Ministru



Artigu da-9.

Servisu no organizmu hirak depende ba Primeiru-Ministru



1. Prezid�nsia Konsellu Ministru maka nu�udar servisu sentr�l Governu nian ne�eb� maka kaer kna�ar atu f� apoiu ba Konsellu Ministru, ba Primeiru-Ministru no ba membru Governu nian hirak seluk ne�eb� mak integra iha Prezid�nsia Konsellu Ministru, nune�e m�s atu promove koordenasaun departamentu governu nian oin-oin ne�eb� integra iha Prezid�nsia Konsellu Ministru.



2. Servisu, entidade, organizmu no estrutura hirak integra iha Prezid�nsia Konsellu Ministru, sei depende ba Primeiru-Ministru, exetu iha lei ne�eb� maka hateten oinseluk, hodi f� kompet�nsia ne�e ba membru Konsellu Ministru sira tuir hakerek iha no. 1 artigu 3o..



3. �rgaun no sevisu hirak tama iha Prezid�nsia Konsellu Ministrus mak �rgaun no servisu hirak define ona iha lei org�nika.



4. Servisu no organizmu hirak tuir mai sai dependente ba Primeiru-Ministru maka



a) Aj�nsia Dezenvolvimentu Nasion�l;



b) Komisaun Nasion�l Aprovizionamentu ;



c) Aj�nsia Planeamentu Ekonomiku no Investimentu;



d) Inspeksaun-jer�l Estadu;



e) Servisu Nasion�l Intelij�nsia nian.



Artigu da-10

Vise-Primeiru-Ministru Koordenad�r Asuntu Sosi�l nian



1. Vise-Primeiru-Ministru Koordenad�r Asuntu Sosi�l nian f� tulun ba Primeiru-Ministru hodi superviziona pol�tika jer�l iha �rea governasaun nian liu-liu kona-ba aspetu sosi�l, hodi hala�o responsabilidade espes�fika ba servisu no atividade hosi Sekretaria Estadu hirak pretense ba Prezid�nsia Konsellu Ministru nian, hanesan tuir mai:



a) Sekretaria Estadu Juventude no Desporto;



b) Sekretaria Estadu ba pol�tika Formasaun Profision�l no Empregu;



c) Sekretaria Estadu Promosaun Igualdade.



2. Delega ba Vise-Primeiru-Ministru Koordenad�r Asusntus Sosi�l , pod�r Primeiru-Ministru nian atu koordena Ministru hirak tuir mai, buat botu ne�eb� refere ba prestasaun servisu:



a) Ministru Sa�de;



b) Ministru Edukasaun;



c) Ministru Solidariedade Sosi�l.



3. Bainhira mosu dezastre natur�l , maka Vise-Primeiru-Ministru Koordenador Asuntu Sosi�l maka kaer responsabilidde atu hala�o koordenasaun interministeri�l.



4. Vise-Primeiru-Ministru Koordenador Asuntu Sosi�l maka sei koordena Governu bainhira Primeiru-Ministru la iha fatin no hetan impedimentu , maib� tenke hetan dezignasaun hosi Primeiru-Ministru



Artigu da-11

Ministru Estadu no Prezid�nsia Konsellu Ministru



1. Ministru Estadu no Prezid�nsia Konsellu Ministru f� tulun ba Primeiru-Ministru atu Prezide Konsellu Ministru no Koordena Governu no sai nu�udar Portav�s Governu nian.



2. Aleinde funsaun hirak seluk ne�eb� Konsellu Ministru no Primeiru-Ministru f� ba Ministru Estadu Prezid�nsia Konsellu Ministru, maib� m�s kompet�nsia hirak hanesan tuir mai:

a) Koordena preparasaun no organizasaun servisu gover-nu nian, nune�e m�s atu haree tuir no avaliasaun ba desizaun hirak ne�eb� foti hosi Konsellu Ministru no Primeiru-Ministru.



b) Koordena divulgasaun ba aksaun no medida hirak Go-ver-nu nian no atu organiza forma no modu interven-saun p�blika husi Governu;



c) Koordena apoiu no konsulta jur�dika ba Konsellu Minis-tru, Primeiru-Ministru no membru Governu nian hirak seluk ne�eb� integra iha Prezid�nsia Konsellu Ministru;



d) Koordena no sentraliza prosesu lejislativu no regula-mentu sira hosi Governu, iha aspetu form�l, uniformiza-saun no armonizasaun lejislativa no, nune�e m�s, iha avaliasaun ba nesesidade intervensaun Governu nian;



e) Promove modernizasaun iha prosedimentu lejislativu, mak hanesan liu husi rekursu ba instrumentu sira e-government;



f) Analiza no prepara projetu diploma leg�l no regulamentu sira husi Governu, iha koordenasaun ho minit�riu ne�eb� mak propoin;



g) Asegura servisu kontensiozu iha Prezid�nsia Konsellu Ministru;



h) Reprezenta Estadu, iha prosesu ne�eb� mak Estadu hola parte, liuhusi ninia servisu jur�diku sira;



i) Hatan, iha kolaborasaun ho minist�riu responsabilidade jur�dika ba, ba prosesu fiskalizasaun konstitusionalida-de no legalidade nian;



j) Trad�s ka akompa�a tradusaun ba diploma leg�l sira ka dokumentu hirak seluk ne�eb� presiza ba asaun Konsellu Ministru ka Primeiru-Ministru nian;



k) Reprezenta Konsellu Ministru no Primeiru-Ministru, bainhira sira rasik deside, iha komisaun espesi�l sira ne�eb� harii tiha ona;



l) Promove no superviziona entidade respons�vel sira ba formasaun no valorizasaun funsion�riu p�bliku sira nian;



m) Nu�udar Portav�s Konsellu Ministru nian.



3. Delega ba Ministru Estadu no Prezid�nsia Konsellu Ministru responsabilidade jur�dika ba Sekret�riu Estadu sira ne�eb� halo parte iha Prezid�nsia Konsellu Ministru:



a) Sekret�riu Estadu Konsellu Ministru;



b) Sekret�riu Estadu Asuntu Parlament�r;



c) Sekret�riu Estadu Komunikasaun Sosi�l;



d) Sekret�riu Estadu Ba Fortalesimentu Institusion�l;



e) Sekret�riu Estadu ba Apoiu no Promosaun Set�r Privadu.

4. Delega ba Ministru Estadu no Prezid�nsia Konsellu Ministru responsabilidade jur�dika ba servisu no �rgaun sira, ne�eb� halo parte iha Prezid�nsia Konsellu Ministu:



a) Sentru Formasaun T�knika iha Komunikasaun (SEFTEK)



b) Komisaun Funsaun P�blika, ne�eb� mak Institutu Na-sion�l Administrasaun P�blika halo parte.



5. Servisu hirak ne�eb� integra ba Prezid�nsia Konsellu Ministru mantein lai ninia estrutura org�nika to�o aprova Prezid�nsia Konsellu Ministru ninia lei org�nika.



6. Servisu sira ne�eb� prevee iha org�nika Sekretaria Estadu Konsellu Ministru nian no ninia responsabilidade jur�dika la f� ba membru Governu seluk, hela iha responsabilidade jur�dika Ministru Prezid�nsia Konsellu Ministru nian no ninia org�nika ne�e sei mantein hela iha vig�r, to�o hetan aprovasaun lei org�nika Prezid�nsia Konsellu Ministru nian.



Artigu da-12

Sekret�riu Estadu Konsellu Ministru



1. Sekret�riu Estadu Konsellu Ministru f� apoiu ba Primeiru-Ministru no Ministru Estadu no Prezid�nsia Konsellu Ministru, iha �mbitu koordenasaun ba prosesu lejislativu Governu nian.



2. Delega ba Sekret�riu Konsellu Ministru kompet�nsia hirak tuir mai:



a) F� apoiu t�kniku-administrativu no loj�stiku ba soru-mutu Konsellu Ministru nian;



b) Asegura publikasaun lei Governu nian iha Jorn�l Re-p�blika;



c) Promove publikasaun loloos ba diploma lejislativa Governu no �rgaun sira seluk Estadu nian;



d) Garante kumpri regra prosedimentu Konsellu Ministru nian.



3. Delega ba Sekret�riu Estadu Konsellu Ministru responsabili-dade jur�dika ba Gr�fika Nasion�l.



Artigu da-13

Sekret�riu Estadu Asuntu Parlament�r



1. Sekret�riu Estadu Asuntu Parlament�r f� tulun ba Primeiru-Ministru kona-ba relasaun Governu nian ho Parlamentu Nasion�l no ho bankada parlament�r sira.



2. Delega ba Sekret�riu Estadu Asuntu Parlament�r responsa-bilidade jur�dika ba Gabinete Apoiu Parlament�r.



Artigu da-14

Sekret�riu Estadu Komunikasaun Sosi�l



1. Sekret�riu Estadu Komunikasaun Sosi�l f� tulun ba Primeiru-Ministru no Ministru Prezid�nsia Konsellu Ministru iha �rea Komunikasaun Sosi�l nian.

2. Delega ba Sekret�riu Estadu Komunikasaun Sosi�l kom-pet�nsia hirak tuir mai:



a) Propoin pol�tika no elabora projetu regulamentasaun ne�eb� presiza iha �rea hotu-hotu komunikasaun sosi�l nian;



b) Tau matan ba �rgaun sira komunikisaun sosi�l Estadu nian;



c) Garante atu fahe informasaun iha n�vel nasion�l no internasion�l.



3. Delega ba Sekret�riu Estadu Komunikasaun Sosi�l respon-sabilidade jur�dika ba servisu no organizmu hirak hanesan tuir mai:



a) Diresaun Nasion�l Diseminasaun ba Informasaun;



b) Sentru R�diu Komunidade.



Artigu da-15

Sekret�riu Estadu ba Fortalesimentu Institusion�l



1. Sekret�riu Estadu ba Fortalesimentu Institusion�l f� tulun ba Primeiru-Ministru iha �rea Fortalesimentu Institusion�l.



2. Delega ba Sekret�riu Estadu ba Fortalesimentu Institusion�l kompet�nsia hirak tuir mai:



a) Propoin planu no pol�tika desburokratizasaun adminis-trasaun p�blika nian no f� apoiu ba implementasaun ba planu hirak ne�e iha instituisaun hotu-hotu Estadu nian atu hodi hadi�a kna�ar servisu p�bliku nian;



b) Koordena ho Instituisaun sira Estadu nian kona-ba im-plementasaun ba prosedimentu komunikasaun institusion�l, atuhodi garante efisi�nsia, komunikasaun no hadi�a im�jen instituisaun sira nian;



c) Garante katak instituisaun sira hotu iha planu opera-sion�l ba funsionamentu instituisaun ne�e rasik no formasaun ba funsion�riu sira;



d) Apoia dezenvolvimentu ba kapasidade planeamentu no reporte Governu tomak nian;



e) Propoin ba entidade relevante sira kona-ba planu forma-saun kont�nua ba t�kniku sira hotu-hotu iha �rea ida-idak nian, iha instituisaun oin-oin Estadu nian, hodi garante efisi�nsia ba prestasaun servisu;



f) Koordena ho instituisaun Estadu nian hodi halo abor-dajen ne�eb� f� rezultadu di�ak liu ba kapasitasaun;



g) Propoin ba entidade kompetente sira, bainhira presiza, aktu fiskalizasaun no auditoria, atu nune�e bele halakon burokratizasaun iha administrasaun p�blika, hodi garante rezultadu servisu nian ne�eb� loos;



h) Garante formasaun no f� nafatin asist�nsia ba futura komisaun preparat�ria munis�piu nian liuhusi koordenasaun ho Minist�riu Administrasaun Estat�l, Minist�riu Finansa no instituisaun hirak seluk ne�eb� relevante.



Artigu da-16

Sekret�riu Estadu ba Apoiu no Promosaun Set�r Privadu



1. Sekret�riu Estadu ba Apoiu no Promosaun Set�r Privadu f� tulun ba Primeiru-Ministru iha �rea relasaun Estadu nian ho set�r ekon�miku privadu.



2. Delega ba Sekret�riu Estadu ba Apoiu no Promosaun Set�r Privadu kompet�nsia hirak tuir mai:



a) Propoin pol�tika lejislasaun no estabelese mekanizmu ne�eb� iha relasaun ho promosaun investimentu privadu no apoiu ba Estadu ho investimentu privadu iha koordenasaun ho entidade sira seluk ne�eb� relevante;



b) Propoin no implementa planu apoiu ba dezenvolvimentu set�r privadu nasion�l;



c) Promove sorumutu ho set�r privadu nasion�l, kona-ba ninia partisipasaun iha dezenvolvimentu nasaun nian hodi buka f� solusaun ba problema dezempregu no �tika traballu;



d) Promove di�logu ho set�r privadu hodi buka m�todu atuasaun ida di�ak, kona-ba difikuldade no obst�kulu ne�eb� hasoru, iha nia relasaun ho instituisaun finanseira Estadu nian;



e) Aprezenta proposta, hafoin rona tiha set�r privadu, kona-ba formulasaun pol�tika no mekanizmu apoiu no insentivu, iha nia relasaun ho instituisaun finanseira no bank�ria sira;



f) Gere orsamentu kona-ba promosaun dezenvolvimentu set�r privadu emprezari�l;



g) Promove kriasaun Banku Dezenvolvimentu Nasion�l, iha koordenasaun ho Minist�riu Finansa no Banku Sentr�l.



3. Delega ba Sekret�riu Estadu ba Apoiu no Promosaun Set�r Privadu ba ninia responsabilidade Jur�dika ba organizmu sira tuir mai:



a) Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezari�l;



b) Aj�nsia Espesializada Investimentu nian;



c) Banku Nasion�l Komersi�l Timor-Leste;



d) Sentru Bambu.



Artigu da-17

Sekret�ria Estadu Promosaun Igualdade



1. Sekret�ria Estadu Promosaun Igualdade f� tulun, tuir termu da-1, artigu da-10 Vise-Primeiru-Ministru iha konsepsaun, ezekusaun no avaliasaun pol�tika, ne�eb� define no aprova ona iha Konsellu Ministru, iha �rea sira promosaun igualdade nian ba feto no mane.



2. Delega ba Sekret�ria Estadu Promosaun Igualdade kompe-t�nsia hirak tuir mai:



a) Apoia elaborasaun pol�tika glob�l no setori�l ne�eb� reflete iha promosaun igualdade no habiit feto timoroan nia knar iha sosiedade;



b) Elabora proposta normativa, hato�o pareser no intervein, tuir lei, iha dom�niu tranvers�l iha �rea hotu-hotu ne�eb� relevante ba promosaun igualdade, hodi estabelese mekanizmu revizaun lei, pol�tika, orsamentu no programa sira Governu nian iha �rea sira ne�eb� mak iha ninia responsabilidade jur�dika;



c) Koordena ho minist�riu seluk-seluk, asaun ne�eb� loloos ba promosaun igualdade no habiit feto timoroan nia knar;



d) Dezenvolve parseria no f� apoiu ba iha organizasaun feto sira ne�eb� partisipa iha promosaun igualdade ba feto no mane, hodi asegura mekanizmu konsulta ho sosiedade sivil, instituisaun sira seluk husi Governu no organizasaun internasion�l sira;



e) Promove asaun sensibilizasaun opiniaun p�blika no tuir pr�tika di�ak kona-ba igualdade ba feto no mane, partisipasaun feto no mane nian hotu iha vida ekon�mika, sosi�l, pol�tika no familiar no luta hasoru diskriminasaun no viol�nsia kontra feto;



f) Mantein opiniaun p�blika iha informasaun no sensi-bilizasaun kona-ba problema hirak ne�eb� iha relasaun ho igualdade no direitu feto nian ho rekursu ba meiu sira husi komunikasaun sosi�l, f� sai publikasaun ka meiu sira seluk ne�eb� adekuadu;



g) Asegura modalidade partisipasaun institusaun sira nian no organizasaun n�o-governament�l ne�eb� kontribui hala�o pol�tika igualdade ba feto no mane, nune�e m�s atu konfere kompet�nsia t�knika no haree loloos kualidade ema no entidade ne�eb� partisipa iha promo-saun igualdade ba feto no mane;



h) Koopera ho organizasaun iha �mbitu komunit�riu no internasion�l no organizmu estranjeiru sira ne�eb� mak hala�o knar hanesan, hodi partisipa iha orientasaun internasion�l boboot sira kona-ba igualdade ba feto no mane no prmove ninia implementasaun iha n�vel nasion�l.



3. Servisu sira ne�eb� prevee ona iha org�nika Sekretaria Estadu Promosaun no Igualdade iha responsabilidade Jur�dika ba Sekret�riu Estadu Promosaun Igualdade no mantein tranzitoriamente, iha vig�r to�o aprovasaun lei org�nika Prezid�nsia Konsellu Ministru.



Artigu da-18

Sekret�riu Estadu Juventude no Desportu



1. Sekret�riu Estadu Juventude no Desportu, tuir n.u 1 artigu da-10, f� tulun ba Vise Primeiru Ministru atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba pol�tika, ne�eb� Konsellu Ministru define no aprova, ba �rea sira kona-ba promosaun moris-di�ak no dezenvolvimentu juventude no desportu nian.



2. Kompet�nsia Sekret�riu Estadu Juventude no Desportu maka hanesan tuir mai ne�e:



a) Propoin pol�tika no elabora projetu regulamentasaun nian sira ne�eb� importante ba �rea sira juventude no desportu nian;



b) Asegura implementasaun no ezekusaun kuadru leg�l no regulamentad�r kona-ba atividade hirak ne�eb� iha relasaun ho juventude no desportu;



c) Promove atividade hirak ne�eb� destina ba foin-sa�e sira, liu-liu iha kampu sira hanesan desportu, arte no kultura;



d) Estabelese mekanizmu sira kolaborasaun no koordena-saun nian ho �rgaun Governu nian sira seluk ne�eb� maka tau matan ba �rea sira ne�eb� iha ligasaun ho kompet�nsia hirak ne�e.



3. Sekret�riu Estadu Juventude no Desportu hetan responsa-bilidade atu tau matan ba entidade sira hanesan tuir mai ne�e:



a) Komisaun Nasion�l Desportu (KND);



b) Komisaun Reguladora Arte Marsi�l (KRAM).



4. Servisu hirak ne�eb� previstu iha org�nika Sekretaria Esta-du Juventude no Desportu nian sei iha responsabilidade Sekret�iu Estadu Juventude no Desportu nian no sei vigora hela to�o tempu ne�eb� lei org�nika Prezid�nsia Konsellu Ministru nian tama iha vig�r.



Artigu da-19

Sekret�riu Estadu ba Pol�tika kona-ba Formasaun Profision�l no Empregu



1. Sekret�riu Estadu ba Pol�tika kona-ba Formasaun Profisio-n�l no Empregu, tuir n.u da-1 husi Artigu da-10, f� tulun ba Vise-Primeiru-Ministru atu halo konsepsaun, koordenasa-un no avaliasaun kona-ba pol�tika, ne�eb� Konsellu Ministru define no aprova, ba �rea sira kona-ba servisu, formasaun profision�l no empregu.



2. Kompet�nsia Sekret�riu Estadu ba Pol�tika kona-ba Forma-saun Profision�l no Empregu nian maka hanesan tuir mai ne�e:



a) Propoin pol�tika no elabora projetu regulamentasaun nian sira iha �rea servisu, formasaun profision�l no empregu nian;



b) Promove programa no atividade sira iha �rea servisu, formasaun profision�l no empregu, hamutuk ho instituisaun relevante sira seluk;

c) Promove relasaun tripartida entre Governu, servisu-na�in no empregad�r sira, ho objetivu atu bele previne konflitu ne�eb� iha relasaun ho servisu;



d) Promove knaar mediasaun, konsiliasaun no arbitrajen iha �mbitu relasaun servisu nian;



e) Insentiva atu timoroan sira bele hetan kontratu iha rai-li�ur;



f) Regulamenta no fiskaliza servisu ema estranjeiru sira nian iha Timor-Leste;



g) Halo fiskalizasaun kona-ba kumprimentu dispozisaun leg�l sira iha mat�ria servisu nian;



h) Promove no fiskaliza Sa�de, Seguransa no Ijiene iha servisu;



i) Estabelese mekanizmu kona-ba kolaborasaun no koordenasaun ho �rgaun Governu nian sira seluk ne�eb� f� m�s tutela ba �rea hirak ne�eb� iha ligasaun.



3. Sekret�riu Estadu ba Pol�tika kona-ba Formasaun Profisio-n�l no Empregu iha responsabilidade jur�dika atu tau matan ba organizmu sira hanesan tuir mai ne�e:



a) Sentru Nasion�l Formasaun Profision�l no Empregu Tibar;



b) Sentru Nasion�l Formasaun Profision�l Bekora;



c) Institutu Nasion�l Dezenvolvimentu Maundeobra;



d) Inspesaun Jer�l Servisu nian.



4. Servisu hirak ne�eb� previstu iha org�nika Sekretaria Estadu ba Pol�tika kona-ba Formasaun Profision�l no Empregu, sei vigora hela to�o tempu ne�eb� hetan aprovasaun ba lei-org�nika Prezid�nsia Konsellu Ministru nian.



SEKSAUN III

Minist�riu sira



Artigu da-20

Minist�riu sira



1. Minist�riu hirak ne�eb� previstu iha al�nea sira b) to�o o) husi n.u 1 husi artigu da-2 mak �rgaun superi�r minist�riu sira nian ho naran maka hanesan tuir mai:



a) Minist�riu Neg�siu Estranjeiru no Kooperasaun;



b) Minist�riu Defeza no Seguransa;



c) Minist�riu Finansa;



d) Minist�riu Justisa;



e) Minist�riu Sa�de;



f) Minist�riu Edukasaun;

g) Minist�riu Administrasaun Estat�l;



h) Minist�riu Kom�rsiu, Ind�stria no Ambiente;



i) Minist�riu Solidariedade Sosi�l;



j) Minist�riu Obra P�blika;



k) Minist�riu Transporte no Komunikasaun;



l) Minist�riu Agrikultura no Peska;



m) Minist�riu Turizmu;



n) Minist�riu Mina-rai no Rekursu Miner�l.



2. Primeiru-Ministru maka sei ezerse funsaun nu�udar Ministru Defeza no Seguransa.



Artigu da-21

Minist�riu Neg�siu Estranjeiru no Kooperasaun



1. Minist�riu Neg�siu Estranjeiru no Kooperasaun hanesan �rgaun sentr�l Governu nian ne�eb� iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba pol�tika, ne�eb� Konsellu Ministru define no aprova, ba �rea sira kona-ba diplomasia no kooperasaun internasion�l, kona-ba funsaun konsul�r no promosaun interese timoroan sira nian ne�eb� hela iha rai-liur, ho kompet�nsia hanesan tuir mai:



a) Planifika, propoin no ezekuta pol�tika esterna Timor-Leste nian no garante ninia unidade no koer�nsia;



b) Elabora projetu lejizlativu no regulamentasaun nian si-ra iha �rea hirak ne�eb� nia iha responsabilidade jur�dika;



c) Negosia no propoin halo tratadu no akordu internasio-n�l sira tuir prioridade husi pol�tika esterna Timor-Leste nian;



d) Promove interese Timor-Leste nian iha rai-li�ur no ase-gura protesaun sidadaun Timor nian iha rai-liur;



e) Asegura reprezentasaun Timor-Leste nian iha Estadu no Organizasaun Internasion�l sira seluk no jere rede embaixada, misaun, reprezentasaun permanente no tempor�l no postu konsul�r sira, tuir prioridade pol�tika esterna nian;



f) Planea no ezekuta preparasaun kona-ba adezaun Timor-Leste nian ba Oraganizasaun Nasaun sira Sudeste �zia nian (ASEAN) no asegura reprezentasaun nasaun nian iha sorumutu no atividade sira oraganisaun ne�e nian;



g) Planeia no ezekuta pol�tika kona-ba kooperasaun inter-nasion�l, ho koordenasaun ho Minist�riu Finansa no m�s instituisaun kompetente Governu nian sira seluk;



h) Hamutuk ho Minist�riu Finansa no departamentu kom-petente Governu nian sira seluk, halo koordenasaun kona-ba relasaun Timor-Leste nian ho parseiru dezenvolvimentu nian sira;

i) Ezerse funsaun sira ne�eb� nia simu kona-ba asuntu diplomasia ekon�mika;



j) Estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun nian ho �rgaun governu nian sira seluk ne�eb� f� m�s tutela ba �rea hirak ne�eb� iha ligasaun.



2. Kompet�nsia Vise-Ministru Neg�siu Estranjeiru no Koope-rasaun nian maka hanesan tuir mai ne�e:



a) F� tulun ba Ministru;



b) Superviziona servisu sira kona-ba administrasaun no jestaun finanseira;



c) Aprezenta no implementa planu ida kona-ba formasaun no fortalesimentu rekursu umanu, iha �rea diplomasia no relasaun internasion�l;



d) Koopera no koordena ho Minist�riu sira, liu-liu Minis-t�riu Finansa nian, iha asuntu hotu-hotu ne�eb� relasiona ho kooperasaun internasion�l.



3. Sekret�riu Estadu ba Asuntu ASEAN nian ninia kompet�n-sia maka prevista ona iha al�nea f) husi n.u 1.



4. �rgaun no servisu sira ne�eb� halo parte iha Minist�riu Ne-g�siu Estranjeiru no Kooperasaun nian define iha nia lei-org�nika.



Artigu da-22

Minist�riu Defeza no Seguransa



1. Minist�riu Defeza no Seguransa hanesan �rgaun sentr�l Governu nian ne�eb� iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun, no avaliasaun kona-ba pol�tika ne�eb� Konsellu Ministru define no aprova, ba �rea sira defeza nasion�l, kooperasaun milit�r, seguransa p�blika, investigasaun krimin�l no imigrasaun, no ninia kompet�nsia maka hanesan tuir mai ne�e:



a) Propoin pol�tika no elabora projetu regulamentasaun nian sira ne�eb� importante ba �rea hirak ne�eb� nia iha responsabilidade jur�dika;



b) Ho koordenasaun ho Minist�riu Neg�siu Estranjeiru, halo akordu internasion�l sira iha mat�ria defeza no kooperasaun milit�r;



c) Administra no fiskaliza Forsa Armada Timor-Leste nian;



d) Promove adekuasaun meiu milit�r nian sira;



e) Fiskaliza navegasaun iha tasi no lalehan ho fin milit�r nian;



f) Ezerse tutela ba forsa polisi�l Timor-Leste nian;



g) Promove adekuasaun meiu polisi�l nian sira;



h) F� seguransa ne�eb� di�ak ba patrim�niu imobili�riu Estadu nian;

i) Fiskaliza no kontrola ezers�siu atividade seguransa privada sira nian;



j) Promove dezenvolvimentu estrat�jia prevensaun, me-diasaun nian no rezolusaun konflitu iha komunidade;



k) Ezerse tutela ba servisu imigrasaun nian sira;



l) Fiskaliza servisu navegasaun nian iha tasi no lalehan ho fin siv�l nian;



m) Tau matan ba seguransa ema no sas�n sira nian iha tempu ahi-han, bee-sa�e, rai-monu, rai-nakdoko no iha situsaun hotu-hotu ne�eb� tau sira iha risku;



n) Dezenvolve, ho koordenasaun ho entidade kompetente sira seluk, programa kona-ba edukasaun s�vika atu bele hasoru dezastre natural sira no dezastre sira seluk ne�eb� mosu tanba ema nia hahalok hodi hametin solidariedade sosi�l;



o) Estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun nian ho �rgaun governu nian sira seluk ne�eb� f� tutela ba �rea hirak ne�eb� iha ligasaun.



2. Kompet�nsia Sekretaria Estadu Defeza nian maka hirak ne�eb� prevee iha al�nea sira husi a) no e) to�o to o) husi n.u ida kotuk.



3. Kompet�nsia Sekretaria Estadu Seguransa nian maka hirak ne�eb� temi husi al�nea a) no f) to�o o) husi n.u1.



4. �rgaun no servisu hirak ne�eb� halo parte ba iha Minist�riu Defeza no Seguransa define iha nia lei-org�nika.



Artigu da-23

Minist�riu Finansa



1. Minist�riu finansa hanesan �rgaun sentr�l Governu nian ne�eb� iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun, no avaliasaun kona-ba pol�tika ne�eb� Konsellu Ministru define no aprova, ba �rea sira planeamentu no monitorizasaun anu�l nian, kona-ba orsamentu no finansa, no ninia kompet�nsia hanesan tuir mai:



a) Propoin pol�tika monet�ria no kona-ba val�r osan nian ho kolaborasaun ho Banku Sentr�l;



b) Propoin pol�tika no elabora projetu regulamentasaun nian sira ne�eb� importante iha mat�ria makroekonomia, reseita tribut�ria no la��s tribut�ria, enkuadramentu orsament�l, aprovizionamentu, kontabilidade p�blika, finansa p�blika, auditoria no kontrolu ba tezouraria Estadu nian, emisaun no jestaun kona-ba d�vida p�blika;



c) Administra fundu mina-rai Timor-Leste nian;



d) Koordena projetu no programa sira entre Timor-Leste no parseiru dezenvolvimentu nian sira, iha ligasaun ho Minist�riu Neg�siu Estranjeiru no Kooperasaun;

e) Jere d�vida p�blika esterna, partisipasaun sira Estadu nian no parseria ba dezenvolvimentu, hodi simu kompet�nsia atu halo koordenasaun kona-ba parte finanseira no fisk�l ninian;



f) Jere patrim�niu Estadu nian, sein prejudika knaar Minist�riu Justisa iha mat�ria kona-ba patrim�niu imobili�riu;



g) Promove pol�tika kona-ba jestaun bein im�vel sira Esta-du nian, liuhusi kolaborasaun ho entidade kompetente p�blika sira seluk;



h) Jere fornesimentu bens ne�eb� aproviziona ona ba Mi-nist�riu hotu-hotu;



i) Negosia, asina no jere implementasaun kontratu kona-ba parseria p�bliku-privada, hodi tau-matan didi�ak ba ninia avaliasaun finanseira ho objetivu atu bele partilla risku ne�eb� adekuadu entre Estadu no parseiru privadu sira no ba sustentabilidade husi kada projetu;



j) Elabora no publika estat�stika ofisi�l sira;



k) Promove regulamentasaun ne�eb� importante no ezerse kontrolu finanseiru kona-ba despeza sira husi Orsamentu Jer�l Estadu nian ne�eb� f� ba Minist�riu sira, iha �mbitu prosekusaun pol�tika ida ho autonomia finanseira ne�eb� boot liut�n ba servisu sira;



l) Tau matan ba jestaun di�ak kona-ba finansiamentu ne�eb� efetua liuhusi Orsamentu Jer�l Estadu nian, husi parte �rgaun administrasaun indireta sira Estadu nian no �rgaun governasaun lok�l, liuhusi auditoria no akompa�amentu;



m) Koordena asist�nsia t�knika nasion�l no intenasion�l kona-ba asesoria t�knika ba �rgaun Governu nian sira la inklui �rea sira rekursu umanu nian;



n) Dezenvolve sistema informasaun nian kona-ba jestaun finanseira iha servisu no organizmu Administrasaun P�blika nian hotu-hotu iha artikulasaun ho dezenvolvimentu prosesu kona-ba e-government nian;



o) Estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun nian ho �rgaun governu nian sira seluk ne�eb� iha responsabilidade jur�dika �rea sira ne�eb� iha ligasaun.



2. Kompet�nsia Vise-Ministru Finansa maka halo operasionali-zasaun kona-ba estrat�jia no pol�tika ne�eb� Ministru define;



3. �rgaun no servisu hirak ne�eb� halo parte ba iha Minist�riu Finansa nian define iha nia lei-org�nika.



Artigu da-24

Minist�riu Justisa



1. Minist�riu Justisa mak �rgaun sentr�l Governu nian ne�eb� iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba pol�tika ne�eb� Konsellu Ministru define no aprova, ba �rea sira justisa, direitu no direitu umanu nian sira, no ninia kompet�nsia maka:



a) Propoin pol�tika no elabora projetu lejizlasaun no regula-mentasaun nian ne�eb� importante ba �rea hirak ne�eb� nia f� tutela;



b) Regula no jere Sentru Formasaun Jur�dika no formasaun ba investigad�r krimin�l sira, ba �rea atuasaun nian oinoin;



c) Regula no jere sistema iha kadeia sira, ezekusaun pena no servisu reinsersaun sosi�l;



d) Asegura mekanizmu ne�eb� adekuadu kona-ba asesu ba direitu no tribun�l sira, liu-liu sidadaun sira ne�eb� la favoresidu liu, iha kontestu informasaun jur�dika no konsulta jur�dika no apoiu judisi�riu, liu-liu liuhusi Defensoria P�blika no entidade ho estrutura Justisa nian sira seluk;



e) Kria no garante mekanizmu hirak ne�eb� adekuadu ne�eb� asegura direitu sira sidadania nian no promve divulgasaun lei sira ne�eb� vigora hela;



f) Organiza rejistu kona-ba pr�diu r�stiku no urbanu sira no rejistu beins la book-an sira;



g) Jere no fiskaliza sistema servisu rejistu no notariadu nian;



h) Administra no halo jestaun ne�eb� koerente kona-ba patriom�niu imobili�riu Estadu nian;



i) Promove no orienta formasaun jur�dika ba karreira jur�-dika no ba funsion�riu p�bliku sira seluk;



j) Asegura relasaun sira iha planu internasion�l kona-ba pol�tika Justisa nian, liu-liu ho Governu no organizasaun internasion�l sira seluk, sein prejudika kompet�nsia Minist�riu Neg�siu Estranjeiru no Kooperasaun nian rasik;



k) Estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun nian ho �rgaun Governu nian sira seluk ne�eb� iha res-ponsabilidade jur�dika ba �rea sira ne�eb� iha ligasaun.



2. Kompet�nsia Vise-Ministru Justisa nian maka hanesan tuir mai ne�e:



a) Jestaun no administrasaun rekursu umanu iha Minist�riu no Organizmu hirak ne�eb� nia iha responsabilidade jur�dika;



b) Autorizasaun kona-ba despeza, inklui aprovasaun CPV, to�o ba limite ne�eb� tuir Lei Ministru bele halo, iha limite orsamentu ne�eb� aprovadu ba Minist�riu no �rgaun servisu nian sira seluk;



c) Autorizasaun kona-ba atu loke prosesu aproviziona-mentu nian, adjudikasaun no asinatura kontratu, to�o val�r ne�eb� tuir Lei, Ministru bele autoriza;

d) Autorizasun kona-ba transfer�nsia verba (alterasaun orsament�l) to�o ba limite m�ximu ne�eb� lei permite;



e) Asuntu hirak ne�eb� iha relasaun ho loj�stika ekipamentu no viatura Minist�riu sira nian no ida ne�eb� iha relasaun ho jestaun korente inform�tika nian no sistema informasaun nian.



3. Kompet�nsia Sekret�riu Estadu Rai no Propriedade nian maka hirak ne�eb� temi iha al�nea f) no h) husi n.u 1.



4. �rgaun no servisu hirak ne�eb� halo parte ba iha Minist�riu Justisa define iha nia lei org�nika.



Artigu da-25

Minist�riu Sa�de



1. Minist�riu Sa�de hanesan �rgaun sentr�l Governu nian ne�eb� iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba pol�tika ne�eb� Konsellu Ministru define no aprova, ba �rea sa�de nian no kona-ba atividade farmase�etika, no iha kompet�nsia sira hanesan tuir mai:



a) Propoin pol�tika no elabora projetu regulamentasaun nian sira ne�eb� importante ba �rea hirak ne�eb� nia f� tutela;



b) Garante sidadaun hotu-hotu nia asesu ba kuidadu sa�de nian;



c) Koordena atividade hirak ne�eb� iha relasaun ho kontrolu epidemol�jiku;



d) Halo kontrolu sanit�riu ba produtu hirak ne�eb� bele influensia sa�de ema nian;



e) Promove formasaun ba profision�l sa�de nian sira;



f) Kontribui ba susesu iha asist�nsia umanit�ria, promosaun dame nian, seguransa no dezenvolvimentu sosioekon�miku, liuhusi mekanizmu koordenasaun no kolaborasun nian sira ho �rgaun Governu nian sira seluk ne�eb� iha responsabilidade jur�dika ba �rea sira ne�eb� iha ligasaun.



2. Kompet�nsia Vise-Ministru �tika no Prestasaun Servisu nian maka kompet�nsia sira ministru nian ne�eb� temi kona-ba formasaun profision�l no karreira m�dika no peso�l sira seluk, liu-liu ne�eb� ko�alia kona-ba atendimentu ba utente sira.



3. Kompet�nsia Vise-Ministru Jestaun, Apoiu no Rekursu ni-an maka kompet�nsia sira Ministru nian ne�eb� ko�alia kona-ba jestaun finanseira no administrativa no kona-ba patrim�niu minist�riu nian.



4. Minist�riu Sa�de nian f� tutela ba Institutu Nasion�l Sa�de nian, Servisu Aut�nomu Medikamentu no Ekipamentu M�diku, EP (SAMES) no Laborat�riu Nasion�l.



5. �rgaun no Servisu hirak ne�eb� halo parte Minist�riu Sa�de nian define iha nia lei-org�nika.

Artigu da-26

Minist�riu Edukasaun



1. Minist�riu Edukasaun hanesan �rgaun sentr�l governu nian ne�eb� iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba pol�tika ne�eb� Konsellu Ministru define no aprova, ba �rea sira kona-ba ensinu no kualifikasaun, nune�e m�s ba �rea sira si�nsia no teknolojia nian, no iha kompet�nsia sira hanesan:



a) Propoin no asegura pol�tika hirak ne�eb� iha relasaun ho edukasaun pr�-eskol�r no eskol�r, hah� husi ensinu b�ziku sira no sekund�riu no integra modalidade espesi�l edukasaun nian, to�o ba promosaun ensinu rekorente no aprendizajen iha moris tomak;



b) Partisipa iha definisaun no ezekusaun pol�tika kona-ba kualifikasaun no formasaun profision�l;



c) Garante direitu ba edukasaun no asegura eskolaridade obrigat�ria, atubele promove inkluzaun no igualdade oportunidade nian;



d) Reforsa kondisaun sira ensinu no aprendizajen nian, hodi kontribui ba kualifikasaun populasaun nian no melloria iha susesu eskol�r no empregu;



e) Define kurr�kulu nasion�l iha nivel ensinu oinoin no rejime avaliasaun alunu sira nian no aprova programa ensinu nian sira, nune�e m�s ho orientasaun no ninia konkretizasun;



f) Promove no jere dezenvolvimentu no rekualifikasaun parke eskol�r estabelesimentu p�bliku ensinu la��s superior, nune�e m�s ho apoia inisiativa sira iha �mbitu ensinu partikul�r no kooperativu;



g) Planeia no administra rekursu umanu, liuhusi koordena-saun ho Komisaun FunsaunP�blika, no m�s rekursu materi�l no finanseiru hirak ne�eb� afeta ba sistema edukativu;



h) Dezenvolve medida pol�tika nian iha �rea ensinu supe-ri�r, si�nsia no teknolojia, nune�e m�s ho nia organiza-saun, finansiamentu, ezekusaun no avaliasaun;



i) Promove igualdade kona-ba oportunidade iha asesu ba ensinu superi�r;



j) Promove dezenvolvimentu, modernizasaun, kualidade, kompetitividade no reko�esimentu internasion�l kona-ba sistema ensinu superi�r no sient�fiku no teknol�jiku;



k) Promove ligasaun entre instituisaun ensinu superi�r nian sira ho si�nsia no teknolojia, no entre sira ho sistema produtivu sira;



l) Dezenvolve no implementa pol�tika ida kona-ba f� bolsa-estudu liuhusi kompetisaun no transpar�nsia;



m) Promove avaliasaun no inspesaun permanente ba esta-belesimentu ensinu superi�r, sient�fiku no teknol�jiku;

n) Promove avaliasaun ba profision�l edukasaun nian sira;



o) Planeia sistema an�lize no monitorizasaun nian ida, atubele avalia rezultadu sira no impaktu husi pol�tika edukasaun no formasaun nian;



2. Kompet�nsia Vise- Ministru Ensinu B�ziku nian maka hirak ne�eb� prevista iha al�nea a), c) no e) n�meru kotuk ba nian, ne�eb� ko�alia kona-ba ensinu pr�-eskol�r no prim�riu.



3. Kompet�nsia Vise-Ministru Ensinu Sekund�riu maka hirak ne�eb� prevista iha al�nea a), b), e) no f) husi n.u 1, ne�eb� ko�alia kona-ba ensinu sekund�riu.



4. Kompet�nsia Vise-Ministru Ensinu superi�r nian maka hirak ne�eb� prevista iha al�nea h), i), j), k) no m) iha n.u 1.



5. Servisu no organ�zmu ne�eb� Minist�riu Edukasaun nian iha responsabilidade jur�dika maka hanesan tuir mai ne�e:



a) Institutu Nasion�l Formasaun Dosente no Profision�l Edukasaun nian (INFORDEPE);



b) Aj�nsia Nasion�l ba Avaliasaun no Akreditasaun Akad�mika (ANAAA)



6. �rgaun no servisu sira ne�eb� halo parte ba Minist�riu Edukasaun define iha sira nia lei-oan.



Artigu da-27

Minist�riu Administrasaun Estat�l



1. Minist�riu Administrasaun Estat�l mak �rgaun sentr�l Governu nian ne�eb� iha responsabilidade atu halo Konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba pol�tika ne�eb� Konsellu Ministru define no aprova, ba �rea sira hanesan pod�r lok�l, desentralizasaun administrativa, dezenvolvimentu lok�l no rur�l, organizasaun no ezekusaun prosesu eleitor�l no referen-d�riu, no prezervasaun dokumentu ofisi�l sira , no ninia kompet�nsia maka hanesan:



a) Promove no ezekuta pol�tika kona-ba dezenvolvimentu lok�l no rur�l no hamenus dezigualdade ekon�mika no sosi�l entre rejiaun sira;



b) Koordena no fahe informasaun interna no esterna sira ba estrutura Adminitrasaun Lok�l Estadu nian;



c) Koordena no fiskaliza atividade administrasaun distritu no sub-distritu nian sira, servisu no organ�zmu sira seluk husi administrasaun lok�l;



d) Koordena no fiskaliza atividade servisu no organizmu administrasaun rejion�l no lok�l nian;



e) Promove no kond�z prosesu desentralizasaun administrativa no kriasaun munisipalidade;



f) Garante apoiu t�kniku ne�eb� adekuadu ba prosesu eleitor�l no referend�riu sira;



g) Promove rekuperasaun, prezervasaun guarda adekuadu ba dokumentu ist�riku no ofisi�l nasaun nian sira, inklui administrasaun p�blika;



h) Propoin no dezenvolve norma instrusaun kona-ba ba klasifikasaun, tratamentu no arkivamentu dokumentu ist�riku no ofisi�l nasaun nian sira, inklui administrasaun p�blika nian;



i) Estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun nian ho �rgaun Governu nian sira seluk ne�eb� f� tutela ba �rea sira ne�eb� iha ligasaun.



2. Kompet�nsia Sekret�riu Estadu Dezenvolvimentu Lok�l nian maka hirak ne�eb� prevista iha al�nea a) no b) husi n�meru kotuk nian, no m�s koordenasaun programa dezenvolvi-mentu Suku sira, Planu Dezenvolvimentu Integradu Distrit�l no Programa ba Uma Hela-fatin �MDG�s�.



3. Kompet�nsia Sekret�riu Estadu Dezentralizasaun Adminis-trativa nian maka hirak ne�eb� prevista iha al�nea c) no e) husi n.u 1, no m�s ho jestaun kona-ba Programa Dezenvolvi-mentu Desentralizadu.



4. �rgaun no servisu hirak ne�eb� hola parte iha Minist�riu Administrasaun Estat�l nian define tiha ona iha nia lei-oan.



Artigu da-28

Minist�riu Kom�rsiu, Ind�stria no Ambiente



1. Minist�riu Kom�rsiu, Ind�stria no Ambiente mak �rgaun sentr�l Governu nian ne�eb� iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba pol�tika ne�eb� Konsellu Ministru define no aprova ba �rea sira hanesan atividade ekon�mika komersi�l no ind�stria no set�r kooperativa nian, nune�e m�s ambiente, no ninia kompet�nsia maka hanesan:



a) Propoin pol�tika no elabora projetu regulamentasaun nian ne�eb� importante ba �rea sira ne�eb� sira f� tutela;



b) Dezenvolve, ezekuta no avalia pol�tika kona-bakom�rsiu, ind�stria no ambiente;



c) Kontribui ba dinamizasaun atividade ekon�mika nian, inklui ho sira ne�eb� iha relasaun ho kompetividade nasion�l no internasion�l;



d) Apoiu ativaidade ajente ekon�miku sira nian, no pro-move dilij�nsia ne�eb� importante ba valorizasaun solusaun hirak ne�eb� maka halo tramitasaun prosesu�l sai simples no lais liut�n;



e) Apresia no f� lisensa ba projetu instalasaun no funsio-namentu empriendimentu komersi�l no industri�l nian;



f) Halo inspesaun no fiskalizasaun ba atividade emprien-dimentu komersi�l no industri�l sira tuir lei;



g) Mantein no administra sentru informasaun no dokumen-tasaun nian ida kona-ba empreza sira;

h) Propoin kualifikasaun no klasifikasaun empriendimentu industrial sira nian tuir buat ne�eb� bele aplika ho lei;



i) Promove dezenvolvimentu set�r kooperativu nian, liu-liu iha �rea rur�l sira no iha set�r agrikultura nian, ho koordenasaun ho Minist�riu Agrikultura no Peska;



j) Habelar import�nsia set�r ekon�miku kooperativu no mikro no empreza mikro no kiik sira no promove formasaun kona-ba oains� harii, organiza, jere no halo kontabilidade kooperativa no empreza kiik sira nian;



k) Organiza no administra rejistu ida kona-ba kooperativa sira;



l) Organiza no administra rejistu kona-ba propriedade industri�l;



m) Promove regra interna no internasion�l kona-ba norma-lizasaun, metroloj�a no kontrolu kualidade nian, padraun medida unidade nian no magnitude f�zika nian;



n) Elabora pol�tika ambient�l no halo avaliasaun ba rezul-tadu hirak ne�eb� alkansa ona;



o) Promove, akompa�a no apoia estrat�jia integrasaun ambiente nian iha pol�tika setori�l;



p) Halo avaliasaun ambient�l estrat�jika kona-ba pol�tika, planu, programa no lejizlasaun no koordena prosesu avaliasaun nian kona-ba impaktu ambient�l husi projetu iha n�vel nasion�l, inklui prosedimentu kona-ba konsulta p�bliku;



q) Asegura, iha termu jer�l no iha sede lisensiamentu am-bient�l nian, adosaun no fiskalizasaun kona-ba medida prevensaun no kontrolu nian ne�eb� integradu husi poluisaun husi instalasaun ne�eb� nia abranje;



2. Kompet�nsia Vise Ministru Kom�rsiu, Ind�stria no Ambien-te nian maka hirak ne�eb� prevista ona iha al�nea c), d) i), j) no k) husi n.u 1.



3. Kompet�nsia Sekret�riu Estadu Kom�rsiu nian maka hirak ne�eb� prevista iha al�nea e), f) ,g) no m) n.u 1 nian, ne�eb� ko�alia kona-ba atividade komersi�l;



4. Kompet�nsia Sekret�riu Estadu Ind�stria no Kooperativa nian maka hirak ne�eb� prevista iha al�nea e), f) g), h) j) no l) husi n.u 1, ne�eb� ko�alia kona-ba atividade industri�l;



5. Kompet�nsia Sekret�riu Estadu Ambiente nian maka hirak ne�eb� prevista iha al�nea n) to�o q) husi n.u 1;



6. �rgaun no servisu hirak ne�eb� maka halo parte iha Minist�riu Kom�rsiu, Ind�stria no ambiente define iha nia lei org�nika.



Artigu da-29

Minist�riu Solidariedade Sosi�l



1. Minist�riu Solidariedade Sosi�l hanesan �rgaun sentr�l Governu nian, nu�udar respons�vel ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun pol�tika, ne�eb� define no aprova ona husi Konsellu Ministru, ba �rea seguransa sosi�l, asist�nsia sosi�l, dezastre natur�l no reinsersaun komunit�ria, nune�e m�s kna�ar seluk maka hanesan:



a) Jere no implementa sistema seguransa sosi�l ba serbisu-na�in sira no populasaun sira seluk;



b) Dezenvolve programa asist�nsia sosi�l no ajuda umanit�ria ba sira ne�eb� vulner�vel liu;



c) Propoin no dezenvolve pol�tika estrat�jia nian iha jestaun risku dezastre nian;



d) Dezenvolve no implementa programa sira iha jestaun risku dezastre nian, maka hanesan, iha edukasaun s�vika, prevensaun, mitigasaun (halo kam�n terus), hatan ba emerj�nsia no rekuperasaun hafoin hetan tiha dezastre;



e) Promove programa desmobilizasaun, reforma no pen-saun ne�eb� atribui ba Kombatente libertasaun Nasion�l nian;



f) Provid�nsia akompa�a, no inklui fali veteranu iha so-siedade veteranu no Kombatente Libertasaun Nasion�l sira nian;



g) Provid�nsia akompa�a, f� protesaun no halo reinser-saun komunit�ria ba grupu vulner�vel sira seluk;



h) Estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun ho �rgaun Governu sira seluk ho responsabilidade jur�dika ba �rea ne�eb� iha ligasaun.



2. Delega ba Vise-Ministru Solidariedade Sosi�l, kompet�nsia hirak ne�eb� prevee iha al�nea b),c),d) no g) iha n�meru anteri�r.



3. Delega ba Sekret�riu Estadu Asuntu Kombatente Liber-tasaun Nasion�l, kompet�nsia hirak ne�eb� prevee iha al�nea a) husi n.01.



4. Delega ba Sekret�riu Estadu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasion�l, kompet�nsia hirak ne�eb� prevee iha al�nea e),f) husi n.01.



5. �rgaun servisu sira ne�eb� halo parte ba Minist�riu Solidariedade Sosi�l define ona iha ninia lei org�nika.



6. Sentru Nasion�l Reabilitasaun iha tutela no superinten-d�nsia Ministru Solidariedade Sosi�l nian.



Artigu da-30

Minist�riu Obra P�blika



1. Minist�riu Obra P�blika hanesan �rgaun sentr�l Governu nian, nu�udar respons�vel ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun pol�tika, ne�eb� define no aprova ona husi Konsellu Ministru, ba �rea Obra p�blika sira, abitasaun, urbanizasaun, distribuisaun bee, saneamen-tu no eletrisidade, nune�e m�s kna�ar seluk maka hanesan:



a) Propoin no ezekuta li�a pol�tika sira Minist�riu nian iha �rea Obra p�blika sira, abitasaun, urbanizmu, infra-estrutura, rede-rodovi�ria iha koordenasaun ho Minist�riu Transporte no Komunikasaun, distribuisaun bee, saneamentu no eletrisidade;



b) Asegura implementasaun no ezekusaun kuadru leg�l no regulamentad�r atividade sira ne�eb� iha relasaun ho atividade minist�riu nian;



c) Kria no implementa kuadru leg�l no regulament�r atividade konstrusaun sivil no investigasaun kona-ba materi�l sira konstrusaun nian;



d) Estuda no ezekuta Obra sira ba protesaun, konservasaun no reparasaun ba ponte, estrada, mota ain no tasi ninin, liu-liu halo kontrolu ba bee lihun;



e) Promove estudu no ezekusaun sistema foun rede infra-estrutura nian kona-ba distribuisaun bee, nune�e m�s saneamentu b�ziku, no fiskaliza ninia funsionamentu no esplorasaun, la hasees atribuisaun sira ne�e hosi �rgaun sira seluk;



f) Propoin no dezenvolve pol�tika nasion�l ba abitasaun no planeamentu espasi�l;



g) Propoin no dezenvolve planeamentu urbanu;



h) Estabelese koordenasaun no promove kualidade projetu f�ziku ne�eb� mak Estadu halo;



i) Promove realizasaun obra sira konstrusaun, konserva-saun no reparasaun edif�siu p�bliku, monumentu no instalasaun espesi�l, iha kazu obra hirak ne�eb� hala�o tuir lei;



j) Promove adopta norma t�knika no regulamentu sira ko-na-ba materi�l ne�eb� uza ba konstrusaun sivil, nune�e m�s teste labotori�l sira atu garante seguransa edifika-saun nian;



k) F� lisensa no fiskaliza edifikasaun urbana hotu-hotu, liu-liu ba partikul�r sira, munisip�l ka entidade aut�noma sira, tuir lei aplik�vel;



l) Mantein no dezenvolve sistema nasion�l ida ba infor-masaun no vijil�nsia kona-ba estadu obra sira nian no kona-ba materi�l konstrusaun sivil, inklui infra-estrutura ne�eb� hetan bee nalihun;



m) Asegura koordenasaun set�r enerj�tiku renov�vel no f� aten brani atu komplementa entre ninia modu oinoin nune�e m�s ba ninia kompetisaun, iha ordem atu bele satisf�s di�ak liu utente sira;



n) Dezenvolve kuadru leg�l no regulament�r ba atividade sira ne�eb� iha relasaun ho rekursu enerj�tiku renov�vel;



o) Regula iha koordenasau ho minist�riu sira seluk, operad�r sira iha �rea produsaun eletrisidade nian;

p) Dezenvolve estudu sira kona-ba kapasidade rekursu enerj�tiku renov�vel no enerjia alternativa sira;



q) Mantein arkivu informasaun ida kona-ba operasaun no rekursu enerj�tiku renov�vel sira;



r) Estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun ho �rgaun Governu sira seluk ho responsabilidade jur�dika ba �rea ne�eb� iha ligasaun.



2. Delega ba Sekret�riu Estadu Obra P�blika kompet�nsia hi-rak ne�eb� prevee iha al�nea c),d),e),f),g),h), no i) husi n.01.



3. Delega ba Sekret�riu Estadu Eletrisidade, kompet�nsia hirak ne�eb� prevee iha al�nea m) to�o q) husi n.01.



4. Delega ba Sekret�riu Estadu �gua, Saneamentu no Urbani-zasaun, kompet�nsia hirak ne�eb� prevee iha al�nea e) hosi n.01.



5. Halo parte iha tutela no superintend�nsia Ministru Obra P�blika nian Institutu Jestaun Ekipamentu.



6. �rgaun no servisu ne�eb� halo parte ba iha Minist�riu Obra P�blika nian maka define ona iha nia lei org�nika.



Artigu da-31

Minist�riu Transporte no Komunikasaun



1. Minist�riu Transporte no Komunikasaun hanesan �rgaun sentr�l Governu nian, nu�udar respons�vel ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun pol�tika, ne�eb� define no aprova ona husi Konsellu Ministru, ba �rea transporte terrestre, mar�timu no a�reu kar�ter sivil nian no servisu sira ne�eb� tulun, iha komunikasaun sira, inklui m�s, servisu post�l, telegr�fiku, telef�niku no telekomunika-saun sira seluk tan, servisu metereol�jiku no inform�tika sira, nune�e m�s kna�ar seluk maka hanesan:



a) Propoin pol�tika no hala�o projetu regulamentasaun neses�ria iha ninia �rea tutela nian;



b) Asegura implementasaun no ezekusaun kuadru leg�l no regulamentad�r atividade sira nian ne�eb� iha relasaun ho minist�riu;



c) Prepara no dezenvolve, iha kooperasaun ho servisu p�bliku sira seluk, implementasaun planu rodovi�riu territ�riu nasion�l nian;



d) Dezenvolve no regula atividade komunikasaun nian nune�e m�s kria kondisaun di�ak liu ba meiu komunikasaun sira;



e) Asegura koordenasaun set�r transporte no f� aten-barani atu komplementa iha ninia modu oinoin nune�e m�s ba ninia kompetisaun, iha �rden atu bele satisf�s di�ak-liu utente sira;



f) Promove jestaun, nune�e m�s atu adopta norma t�knika no regulamentasaun kona-ba uzu p�bliku servisu komunikasaun sira nian;

g) Garante atu hala�o servisu p�bliku telekomunikasaun sira, no utilizasaun ba espasu radiuel�triku liuhusi empreza p�blika ka f� servisu p�bliku ba entidade privada sira;



h) Mantein no dezenvolve sistema nasion�l ba informasa-un no vijil�nsia metereol�jika no sismol�jika, inklui m�s konstrusaun no manutensaun ba infra-estrutura hirak ne�e;



i) Gere sistema teknolojia informasaun Governu nian no f� garantia ba prestasaun servisu sira ne�e, nune�e m�s implementa sistema inform�tika iha territ�riu nasion�l;



j) Promove no koordena investigasaun sient�fika no dezenvolvimentu teknol�jiku kona-ba transporte terrestre, a�reu no mar�timu kar�ter sivil nian;



k) Koordena no promove jestaun, manutensaun no modernizasaun infra-estrutura aeroportu�riu sira, navegasaun a�rea, rodovi�ria, vi�ria, portu�ria no servisu sira ne�eb� iha ligasaun.



2. Delega baVise-Ministru Transporte no Komunikasaun kom-pet�nsia sira ne�eb� prevee iha al�nea d),e),f),g) no i) hosi n�meru anteri�r.



3. �rgaun servisu ne�eb� halo parte iha ba Minist�riu Transporte no Komunikasaun maka define ona iha ninia lei org�nika.



4. Halo parte iha tutela no superintend�nsia Ministru Transporte no Komunikasaun nian mak:



a) Administrasaun Portu Timor-Leste nian;



b) Autoridade Aviasaun Civil Timor-Leste nian;



c) Aeroportu no Navegasaun A�rea Timor-Leste, E.P.;



d) Autoridade Nasion�l Komunikasaun sira.



Artigu da-32

Minist�riu Agrikultura no Peska



1. Minist�riu Agrikultura no Peska hanesan �rgaun sentr�l Governu nian, nu�udar respons�vel ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun pol�tika, ne�eb� define no aprova ona husi Konsellu Ministru, ba �rea sira agrikultura, floresta, peska no peku�ria, nune�e m�s kna�ar seluk maka hanesan:



a) Propoin pol�tika no hala�o projetu projetu regulamenta-saun neses�ria iha ninia �rea tutela;



b) Asegura implementasaun no kontinua hala�o programa dezenvolvimentu rur�l nian, iha koordenasaun ho Minist�riu Kom�rsiu, Ind�stria no Ambiente;



c) Kria sentru apoiu t�kniku ba to�os-na�in sira;



d) Gere ensinu t�kniku-agr�kola;

e) Promove investigasaun agr�ria;



f) Kontrola uza rai ba fin produsaun agro-peku�ria;



g) Promove no fiskaliza anim�l sira nia sa�de;



h) Promove ind�stria agro-peku�ria no peskeira;



i) Fiskaliza produsaun aliment�r;



j) Gere Servisu Kuarentena;



k) Promove, iha koordenasaun ho Minist�riu Kom�rsiu, Ind�stria no Ambiente iha dezenvolvimentu rur�l, hodi implementa sistema kooperativu ida ba produsaun no komersializasaun produsaun agr�kola;



l) Halo estudu viabilidade ba instalasaun sistema irriga��o;



m) Jere, liuhusi koordenasaun ho Minist�riu Kom�rsiu, Ind�stria no Ambiente, rekursu florest�l no basia hidrogr�fika;



n) Jere bee hodi hala�o servisu agrikultura nian;



o) Kontrola, fiskaliza set�r peska no akikultura;



p) Estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun ho �rgaun Governu sira seluk ne�eb� iha responsa-bilidade jur�dika ba �rea ne�eb� iha ligasaun;



q) Jere Parke Nasion�l no �rea Protejida sira;



r) Garante protesaun no konservasaun natureza no biodiversidade, hodi kontrola implementasaun pol�tika no fiskaliza atividade sira ne�eb� viola kualidade tomak fauna no flora nasion�l nian, liuhusi kolaborasaun ho entidade ne�eb� mak iha relasaun;



2. Delega ba Vise-Ministru Agrikultura no Peska kompet�nsia hirak ne�eb� prevee iha al�nea b),c),d),e),f) no k) iha n�meru anteri�r.



3. Delega ba Sekret�riu Estadu Floresta no Konservasaun Natureza kompet�nsia hirak ne�eb� prevee iha al�nea q) no r) n.o1.



4. Delega ba Sekret�riu Estadu Peska kompet�nsia Minist�riu Agrikultura no Peska kona-ba atividade peska nian;



5. Delega ba Sekret�riu Estadu Peku�ria kompet�nsia Minis-t�riu Agrikultura no Peska nian kona-ba atividade peku�ria.



6. �rgaun no servisu ne�eb� maka halo parte ba Minist�riu Agrikultura no Peska, define ona iha nia lei org�nika.



Artigu da-33

Minist�riu Turizmu



1. Minist�riu Turizmu hanesan �rgaun sentr�l Governu nian, nu�udar respons�vel ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun pol�tika, ne�eb� define no aprova ona husi Konsellu Ministru, ba �rea sira turizmu no kultura, nune�e m�s kna�ar seluk maka hanesan:



a) Propoin pol�tika no elabora projetu regulamentasaun ne�eb� presiza ba �rea ne�eb� iha ninia responsabilidade jur�dika;



b) Gere, ezekuta no halo avaliasaun pol�tika turizmu nian;



c) Kontribui haburas sekt�r turizmu no hato�o medida no pol�tika p�blika sira ne�eb� kona loos ba ninia dezenvolvimentu;



d) Apoia atividade ajente ekon�miku sekt�r tur�stiku nian hodi promove kuidadu neses�riu liuhosi solusaun ne�eb� simples liu no lalais ba prosedimentu lisensiamentu ne�e nian;



e) F� pareser kona-ba pedidu informasaun molok atu harii empreza tur�stika sira;



f) Apresia no f� lisensa ba projetu instalasaun no funsionamentu ba empreza tur�stiku;



g) Dirije, halo inspesaun no fiskalizasaun ba jogu rekreativu no empreza tur�stiku sira, tuir lei;



h) Mantein no organiza sentru informasaun ida no doku-mentasaun kona-ba empreza atividade sira sekt�r tur�stiku nian;



i) Suspende no revoga lisensa ezers�siu atividade tur�stika nian, tuir lei;



j) Kualifika no klasifika empreza tur�stiku, tuir lei aplik�vel;



k) Halo planu tinan-tinan kona-ba atividade promosaun ba dezenvolvimentu turizmu ho k�lkulu ba ninia despeza sira;



l) Implementa no ezekuta lei sira kona-ba instalasaun, lisensiamentu no verifikasaun ba kondisaun funsionamentu ekipamentu tur�stiku nian;



m) Estabelese mekanizmu kolaborasaun ho servisu seluk no �rgaun governu sira ho tutela kona-ba �rea sira ne�eb� iha ligasaun, liu-liu ba servisu kompetente sira husi ordenamentu no dezenvolvimentu f�ziku ba territ�riu, ho hanoin atu promove zona estrat�jika dezenvolvimentu tur�stiku nasion�l nian;



n) Kolabora, ho �rgaun no institutu p�bliku kompetente sira, iha promosaun no divulgasaun Timor-Leste nian, hamutuk ho investid�r no operad�r tur�stiku sira, hodi garante divulgasaun no informasaun ne�eb� neses�ria;



o) Dirije iha eventu tur�stiku no kultur�l;



p) Halo pol�tika no regulamentu ba konservasaun, prote-saun no prezervasaun ba patrim�niu ist�riku kultur�l sira;



q) Propoin pol�tika ba definisaun no dezenvolvimentu kultura;

r) Estabelese pol�tika kooperasaun no troka kultur�l ho pa�s sira KPLP nian no organizasaun kultur�l no pa�s sira rejiaun nian;



s) Estabelese pol�tika kooperasaun ho UNESKU;



t) Promove kriasaun Biblioteka Nasion�l no Muzeu Nasion�l;



u) Dezenvolve programa sira, iha koordenasaun ho Minist�riu Edukasaun atu hatama kultura iha ensinu Timor-Leste nian;



v) Garante prezervasaun ida adekuada ba dokumentu ofisi�l no ist�riku sira;



w) Promove kriasaun Akademia Arte no Ind�stria Kreativa Kultur�l Timor-Leste nian;



x) Proteje direitu sira kona-ba kriasaun artist�ka no liter�ria.



2. Delega ba Sekret�riu Estadu Arte no Kultura kompet�nsia hirak ne�eb� prevee iha iha al�nea p) to�o w husi n�meru anteri�r nune�e m�s nu�udar tutela kona-ba servisu no organizmu hirak tuir mai ne�eb� pasa ba Minist�riu Turizmu:



a) Diresaun Jer�l Kultura;



b) Unidade Implementasaun ba Akademia Arte no Ind�stria Kultur�l sira Timor-Leste nian;



c) Komisaun Akompa�amentu Akademia Arte no Ind�stria Kultur�l sira Timor-Leste nian.



3. �rgaun no servisu ne�eb� halo parte ba Minist�riu Turizmu define ona iha ninia lei org�nika.



Artigu da-34

Minist�riu Petr�leu no Rekursu Miner�l



1. Minist�riu Petr�leu no Rekursu Miner�l hanesan �rgaun sentr�l Governu nian, nu�udar respons�vel ba konsepsaun, ezekusaun, pol�tika enerj�tika no jestaun rekursu miner�l sira, inklui m�s minarai no min�riu estrat�jiku selukseluk, ne�eb� aprova ona husi Konsellu Ministru, nune�e m�s husi lisensiamentu no regulasaun atividade estrativa, atividade industri�l benefisiasaun minarai no miner�l sira, inklui petrok�mia no refinasaun, nune�e m�s kna�ar seluk maka hanesan:



a) Elabora no propin pol�tika no projetu lei sekt�r nian;



b) Estabelese sistema administrasaun no jestaun sektori�l no regulament�r atividade sekt�r nian;



c) Garante partisipasaun m�sima Timor-Leste nian iha atividade sekt�r minarai no rekursu miner�l sira liuhusi instrumentu jur�diku, administrativu no t�kniku ne�eb� adekuadu;



d) Promove oportunidade nasion�l iha sekt�r atu bele dada no hametin investimentu hosi rai li�ur.



e) Monitoriza implementasaun ba Tratadu sira no akom-pa�a ezekusaun setori�l instrumentu sira ne�eb� maka relevante;



f) Liuhusi orientasun direta Primeiru-Ministru nian, hala�o prosesu neg�siasaun kona-ba modelu dezenvolvimentu kampu Greater SunRise ka mat�ria sira seluk ne�eb� relasiona ho ezers�siu jurisdisaun iha Tasi Timor;



g) Koordena ezekusaun projetu Tasi Mane no f� lisensa no monitoriza atividade sira ne�eb� dezenvolve ona iha zona territori�l ne�eb� maka dedika ba projetu Tasi Mane;



h) Determina, tuir kondisaun jer�l ne�eb� prevee iha lei, termu kontratu espes�fiku ba prospesaun no aproveitamentu rekursu minarai no lisensa ba esplorasaun mina nian;



i) Asegura rezerva m�nima obrigat�ria iha kombust�vel sira no ninia fornesimentu regul�r ba unidade p�blika produsaun enerjia nian;



j) Regula, autoriza no fiskaliza atividade sira downstream, maka hanesan esportasaun, transporte, armazenamentu, distribuisaun no komersializasaun, grosu ka retallu inklui m�s importasaun, petr�leu brutu, no ninia komponente no miner�l sira, maka hanesan refinaria, unidade likefasaun, g�s ka petrok�mika sira;



k) Autoriza no f� lisensa jusante ba estrasaun projetu in-d�stria tranformadora kona-ba prosesamentu, benefisiasaun, tratamentu, konversaun ka transformasaun petr�leu brutu no ninia komponente no miner�l sira, maka hanesan refinaria, unidade likefasaun, g�s ka petrok�mika sira;



l) Konsidera kompleksidade no espesialidade t�knika sek-t�r minarai no rekursu miner�l sira, atu aprova lisensa ambient�l iha sekt�r ida ne�e, iha koordenasaun ho na�i-ulun sira ne�eb� kompetente iha �rea Ambiente nian;



m) Ezerse pod�r atu dirije no iha responsabilidade jur�dika ba administrasaun indireta set�r, institusion�l no emprezari�l Estadu nian;



n) Dezenvolve ko�esimentu no investigasaun estrutura jeol�jika solu no subsolu no rekursu idrojeol�jiku nasion�l sira;



2. �rgaun servisu sira ne�eb� halo parte ba iha Minist�riu Petr�leu no Rekursu Miner�l sira define ona iha nia lei org�nika.



SEKSAUN DA TOLU

ENTIDADE SIRA SELUK NO INSTITUISAUN SIRA



Artigu da 35

Administrasaun Indireta



1. Tuir Artigu 115.0, n.03 Konstituisaun Rep�blika, Governu bele halo, hosi dekretu-lei, kriasaun pesoa koletiva p�blika sira, ho autonomia administrativa, finanseira no patrimoni�l rasik, iha tutela membru Governu ne�eb� maka kompetente ba �rea ida ne�e, ho objetivu atu bele hatan ba nesesidade koletiva, bainhira haree katak modalidade administrasaun indireta adekuada liu atu servi ba interese p�bliku no atu hatan ba nesesidade hirak ne�e.



2. Pesoa koletiva p�blika ne�eb� refere iha n�meru anteri�r bele garante ba modalidade institutu p�bliku, estabelesimentu p�bliku, fundasaun p�blika no empreza p�blika, konforme define ona iha ninia diploma org�nika.



3. Rejime ba modalidade oinoin pesoa koletiva p�blika nian, inklui m�s atu alkansa no limite sira ba ninia autonomia administrativa no finanseira, ne�eb� define ona iha diploma rasik.



KAP�TULU DA HAAT

DISPOZISAUN FIN�L NO TRANZIT�RIA



Artigu da-36

Delegasaun kompet�nsia



1. Delegasaun kompet�nsia tenke hala�o husi dirijente ne�eb� iha grau ier�rkiku aas liu ba dirijente grau ier�rkiku inferi�r liu, tuir lei.



2. Labele halo delegasaun kompet�nsia hirak ne�eb� determina ona iha konstituisaun.



3. Iha kazu seluseluk, delegasaun kompet�nsia bele halo bainhira lei f� dalan no tenke iha dokumentu eskritu, ne�eb� hatete kona-ba ninia import�nsia no durasaun.



4. �rgaun delegante mantein responsabilidade ba aktu sira ne�eb� maka pratika iha ezers�siu pod�r delegadu husi parte ne�eb� maka simu delegasaun.



Artigu da-37

Kompet�nsia deleg�vel



Bele delega ezers�siu kompet�nsia rasik:



a) Primeiru-Ministru, no Vise-Primeiru-Ministru, Ministru no Sekret�riu Estadu sira, husi ninia depend�nsia direta;

b) Ministru sira, iha Vise-Ministru sira no iha Sekret�riu Estadu ne�eb� halo parte iha minist�riu ne�e.



Artigu da-38

Tranzisaun servisu



1. Servisu hotu-hotu, �rgaun sira no entidade sira ne�eb� maka ninia enkuadramentu ministeri�l altera, mantein nafatin nia natureza jur�dika,hodi modifika de�it, konforme kazu, superi�r ier�rkiku ka �rgaun ne�eb� maka hala�o pod�r superintend�nsia no responsabilidade jur�dika nian.



2. Alterasaun iha estrutura org�nika husi diploma daudaun ne�e nian sei akompa�a tuir mai husi movimentu peso�l, sein depende ba kualk�r formalidade no la-halakon direitu adkiridu sira;



3. Transfere ba Minist�riu Obra P�blika sira dokumentu hotu-hotu nune�e m�s funsion�riu sira husi Sekret�ria Estadu Pol�tika Enerj�tka ne�eb� lakon ona.



4. Direitu no obrigasaun sira husi minist�riu, servisu, �rgaun ka entidade sira nu�udar objetu ba alterasaun husi kbiit lei daudaun ne�e nian muda automatikamente ba minist�riu, servisu no �rgaun foun sira ne�eb� maka substitui sira, ladepende ba kualk�r formalidade.



Artigu da-39

Lei org�nika



1. Minist�riu sira tenke, iha prazu loron 30 nia laran, bainhira diploma daudaun ne�e tama ona iha vig�r, atu elabora ka altera ninia lei org�nika , tuir diploma daudaun ne�e nian.



2. Tama iha vig�r lei org�nika foun sei halakon kargu diresaun no xefia hotu-hotu, hodi mantein, iha servisu hirak ne�eb� maka lalakon, ninia titul�r sira, iha tempu balun ba funsaun sira, to�o nia atu mantein ho nia kargu ka hetan fali substituisaun.



Artigu da-40

Revogasaun



Revoga ona Dekretu-Lei n.0 7/2007, loron 5 fulan Setembru, nune�e m�s ba diploma leg�l hotu-hotu ne�eb� mak altera ona diploma ida ne�e.



Artigu da-41

Tama iha vig�r



Diploma ida ne�e tama iha vig�r hah� kedas iha loron publikasaun.



Artigu da-42

Efik�sia



Diploma daudaun ne�e prod�s efeitu hah� iha loron 9 fulan Agostu tinan 2012, hodi konsidera ratifikadu aktu hotu-hotu ne�eb� maka pratika ona no ninia regularidade depende ba konformidade ho diploma ida ne�e.





Aprovadu iha Konsellu Ministru iha loron 22 fulan Agostu tinan 2012.





Primeiru-Ministru





_____________________

Kay Rala Xanana Gusm�o





Promulgadu iha





Publika iha, Loron 5, fulan Setembru tinan 2012







Prezidente Rep�blika,







���������

Taur Matan Ruak