REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE

                                                                DECRETO PRESIDENTE

 

                                                                           14/2007

(Aprova Kódigu ba Prosesu Sivíl)


Repúblika Demokrátika Timór-Leste nia Governu foo prioridade ba redusaun iha pobreza no promosaun ba kreximentu ekonómiku lalais no integradu, ekuitativu no sustentavel, hodi halo povu timór moris diak.

Ita bele hetan objetivu sira-ne'e, nomeadamente, ho ambiente jurídiku no judisiáriu diak ba setór privadu, liuliu ba investidór, nasionál ka estranjeiru, hodi hamoris empregu no haburas ekonomia atu foo-fatin ba sidadaun sira moris diak.

Nune'e, tenke harí sistema prosesuál sivíl ida-ne'ebé foo-malu diak ho Timór-Leste nia interese no serve hanesan enkuadramentu ba lei sira seluk ne'ebé Timór-Leste aban-bairua sei aprova no implementa kona ba matéria ida-ne'e.

Ema hotu-hotu haree katak iha duni urjénsia atu hatama iha kódigu ida Timór-Leste nia direitu prosesuál sivíl. Difikuldade kona ba lei ne'ebé ita aplika daudaun ne'e nia interpretasaun no aplikasaun foo-fatin ba demora, inserteza no imprevizibilidade; tanba ne'e be ita tenke hola solusaun jurídika hodi hakat-liu tiha situasaun ne'e.

Nune'e, liuliu atu bele realiza justisa, halo lei no Estadu-de-direitu hamriik nafatin iha oin, sadia ema nia direitu fundamentál, no hetan paz sosiál, no mos atu simplifika, desburokratiza no aselera tramitasaun prosesuál konforme bele, sei aprova Timór-Leste nia Kódigu ba Prosesu Sivíl ida primeiru.

Majistratura Judisiál nia Konsellu Superiór, Prokuradoria-Jerál no Defensoria Públika hetan tiha ona oportunidade atu foo sira nia opiniaun.Nune'e:
Ho autorizasaun lejizlativa ne'ebé simu hosi Lei 17/2005, iha 16 Setembru, nia artigu 1º, no 2º, no tuir Konstituisaun nia artigu 96º, Governu dekreta atu vale hanesan lei:

Artigu 1º
Kódigu ba Prosesu Sivíl nia aprovasaun

Kódigu ba Prosesu Sivíl, ne'ebé sai hamutuk no halo parte ho Dekretu-Lei ida-ne'e, hetan agora aprovasaun.

Artigu 2º
Prosesu pendente

1. Kódigu ba Prosesu Sivíl ne'e aplika kedas ba prosesu ne'ebé lao daudaun iha momentu ne'ebé nia moris.

2. Kódigu ba Prosesu Sivíl ne'e nia aplikasaun ba prosesu ne'ebé lao daudaun labele prejudika armonia prosesuál no prosesadu anteriór nia aproveitamentu, ho adaptasaun ne'ebé juíz konsidera adekuada no la atraza prosesu.

Artigu 3º
Informatizasaun iha distribuisaun

Kuandu bele, sei uza sistema informátiku hodi halo distribuisaun referida iha Kódigu ba Prosesu Sivíl nia Títulu I, Kapítulu IV, seksaun VIII.

Artigu 4º
Norma revogatória

1. Dekretu-Lei ne'e revoga norma hotu-hotu iha lejislasaun ne'ebé konsagra solusaun hasoru solusaun ne'ebé Kódigu ba Prosesu Sivíl adota, no norma kona ba matéria ne'ebé kódigu ne'e regula.

2. Kuandu ita la hatene loos atu aplika norma iha dispozisaun anteriór ka iha Kódigu ba Prosesu Sivíl, ita sei aplika kódigu ne'e nia norma.
Artigu 5º
Moris

Diploma ida-ne'e no Kódigu ba Prosesu Sivíl ne'e hahú moris iha 1 Janeiru 2006.


Aprovadu iha Konsellu-Ministru iha 6 Dezembru 2005

Primeiru Ministru


(Mari Bim Amude Alkatiri)


Ministru ba Estadu no Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun


(José Ramos Horta)



Ministra ba Estadu no Ministra ba Administrasaun Estatál


(Ana Pessoa Pinto)



Ministra ba Planu no Finansas


(Maria Madalena Brites Boavida)



Vise-Ministru ba Interiór no Ministru ein-ezersísiu


(Alsino de Araújo Barris)



Ministru ba Justisa,


(Domingos Maria Sarmento)



Promulgadu iha 3 Fevereiru 2006

Publika ba.

Prezidente da Repúblika,


(Kay Rala Xanana Gusmão)


ANEKSU

KÓDIGU BA PROSESU SIVÍL

TÍTULU I
PROSESU SIVÍL EIN-JERÁL

KAPÍTULU I
DISPOZISAUN NO PRINSÍPIU FUNDAMENTÁL

Artigu 1.º
Lakuna nia ámbitu no integrasaun

1. Kódigu ida-ne'e maka regula prosesu sivíl.

2. Iha kazu omisu sei uza susesivamente:

a) Norma ne'ebé regula kazu análogu sira-ne'ebé kódigu ne'e prevé;

b) Prinsípiu jerál iha direitu prosesuál sivíl;

c) Norma ne'ebé intérprete rasik sei halo kuandu nia tenke halo lei, hanesan lejizladór, tuir sistema nia espíritu.

Artigu 2.º
Lei prosesuál sivíl nia aplikasaun iha tempu

Salvu dispozisaun seluk, lei prosesuál sivíl aplika kedas, sein prejuizu ba aktu prosesuál sira-ne'ebé halo tiha ona iha lei anteriór nia tempu atu vale nafatin.

Artigu 3.º
Aksaun oin-oin tuir nia fim

1. Iha aksaun deklarativa no aksaun ezekutiva.

2. Tuir nia fim, iha aksaun deklarativa oin tolu:

a) Aksaun deklarativa ba deklarasaun simples, atu hetan deit deklarasaun katak direitu ka faktu ruma iha ka la iha;

b) Aksaun deklarativa ba kondenasaun, atu husu katak ema ruma entrega buat ruma ka halo buat ruma;

c) Aksaun deklarativa konstitutiva, atu husu mudansa ruma iha ordein jurídika ne'ebé moris daudaun ne'e.

3. Ho aksaun ezekutiva autór husu providénsia adekuada atu repara duni nia direitu violadu.

Artigu 4.º
Proibisaun ba autodefeza

Ema ida la bele uza forsa hodi realiza ka kaer-metin nia direitu, salvu iha kazu no too limite ne'ebé lei dehan.

Artigu 5.º
Garantia atu ba tribunál

1. Protesaun jurídika hosi tribunál signifika direitu atu hetan, iha tempu razoavel, desizaun judisiál ne'ebé apresia, ho forsa hanesan kazu julgadu, pedidu ne'ebé hatoo ba tribunál tuir regra prosesuál, no posibilidade atu ezekuta desizaun ne'e.

2. Salvu kuandu lei dehan buat seluk, ba direitu ida-idak iha aksaun adekuada atu halo ema seluk rekoñese nia iha tribunál, atu prevene ka hadia nia violasaun no atu realiza-án ho forsa, no iha mos prosedimentu nesesáriu atu garante aksaun nia efeitu util

Artigu 6.º
Denegasaun ba justisa

Juíz la bele rekuza halo audiénsia, julgamentu ka desizaun ba kazu ne'ebé ema ruma hatoo ba tribunál tuir kódigu ne'e nia dispozisaun.

Artigu 7.º
Inisiativa prosesuál

Tribunál la bele rezolve konflitu-de-interese ne'ebé bele foo-fatin ba aksaun kuandu parte sira ida la husu no la bele sai hosi pedidu ne'e nia laran.

Artigu 8.º
Prinsípiu kontraditóriu

1. Parte ne'ebé ema ruma halo pedidu ruma hasoru nia iha direitu ba tribunál atu bolu nia, tuir lei, mai halo opozisaun.

2. Iha deit kazu exesionál ne'ebé lei estabelese maka tribunál bele hola providénsia hasoru ema ruma molok rona ema ne'e.

Artigu 9.º
Prinsípiu igualdade ba parte sira

Iha prosesu nia laran, tribunál tenke asegura igualdade substansiál ba parte sira, nomeadamente, kuandu foo-fatin ba sira atu uza sira nia fakuldade ka atu uza meiu hodi defende-án, no kuandu aplika kominasaun ka sansaun prosesuál, no garante katak Defensoria Públika foo asisténsia téknika ba sira nu'udar lei haruka.

KAPÍTULU II
PARTE SIRA

SEKSAUN I
PERSONALIDADE NO KAPASIDADE JUDISIÁRIA

Artigu 10.º
Personalidade judisiária nia konseitu no medida

1. Ema ne'ebé bele tama hanesan parte iha prosesu ida iha personalidade judisiária.

2. Ema ne'ebé iha personalidade jurídika iha mos personalidade judisiária.

Artigu 11.º
Personalidade judisiária nia extensaun

Iha mos personalidade judisiária:
a) Eransa jasente no patrimóniu autónomu hanesan, ne'ebé ita seidauk hatene se maka nia titulár;

b) Asosiasaun sein personalidade jurídika no komisaun espesiál;

c) Sosiedade sivíl;

d) Sosiedade komersiál, too loron ne'ebé nia kontratu atu konstitui-án hetan rejistu definitivu;

e) Naviu, iha kazu ne'ebé lejislasaun espesiál dehan.

Artigu 12.º
Sukursál nia personalidade judisiária

1. Sukursál, ajénsia, filiál, delegasaun ka reprezentasaun sira bele hatoo aksaun hasoru ema ruma no ema seluk bele hatoo aksaun hasoru sira ho baze iha faktu ne'ebé sira halo.

2. Sukursál, ajénsia, filiál, delegasaun ka reprezentasaun ne'ebé estabelese iha Timór-Leste maibé nia administrasaun prinsipál sede ka domisíliu hela iha país estranjeiru bele hatoo aksaun hasoru ema ruma no ema seluk bele hatoo aksaun hasoru sira, maski aksaun ne'e moris hosi faktu ne'ebé administrasaun prinsipál maka halo, kuandu faktu ne'e hamosu obrigasaun ho timór-oan ka ho estranjeiru ho hela-fatin iha Timór-Leste.

Artigu 13.º
Pesoa koletiva ka sosiedade irregulár nia personalidade judisiária

1. Pessoa koletiva ka sosiedade ne'ebé seidauk konstitui-án tuir lei, maibé moris hanesan sira-ne'ebé konstitui-án tiha ona tuir lei, labele hatoo hasoru ema ne'ebé hatama aksaun hasoru nia katak nia seidauk konstitui-án tuir lei; maibé aksaun bele hatama deit hasoru nia ka hasoru ema sira-ne'ebé, tuir lei, iha responsabilidade tanba faktu ne'ebé serve hanesan baze ba aksaun ne'e, ka hasoru pesoa koletiva ka sosiedade no ema responsavel sira-ne'e hotu dala-ida.

2. Pesoa koletiva ka sosiedade ne'ebé hasoru aksaun ne'e bele hatoo rekonvensaun.

Artigu 14.º
Kapasidade judisiária nia konseitu no medida

1. Ema ne'ebé bele hamriik rasik iha tribunál bolu-naran kapasidade judisiária.

2. Ema ida nia kapasidade judisiária sei bazeia no sukat tuir nia kapasidade atu ezerse direitu.

Artigu 15.º
Inkapasidade nia suprimentu

1. Salvu kona ba aktu ne'ebé inkapáz bele ezerse rasik no livremente, inkapáz nia reprezentante maka hamrík iha tribunál iha inkapáz nia fatin, ka inkapáz ne'ebé iha autorizasaun hosi nia kuradór maka bele hamrik iha tribunál.
2. Inan ho aman hamutuk maka reprezenta iha tribunál sira nia oan menór ne'ebé hela iha sira nain rua nia podér paternál, no sira nain rua tenke hetan akordu atu hatama aksaun ruma.

3. Kuandu menór ne'ebé hela iha aman ho inan nia podér paternál tama hanesan reu, nia inan ho aman tenke hetan sitasaun atu tama iha aksaun.

Artigu 16.º
Reprezentasaun ho kuradór espesiál ka provizóriu

1. Kuandu incapáz la iha reprezentante legál, tenke husu ba tribunál kompetente atu nomeia reprezentante ne'e, sein prejuizu ba juíz ne'ebé kaer prosesu atu nomeia kedas kuradór provizóriu kuandu iha urjénsia.

2. Iha prosesu nia laran ka iha ezekusaun ba sentensa, kuradór provizóriu bele pratika aktu sira-ne'ebé tama iha repre-zentante legál nia kompeténsia; kuradór ne'e nia funsaun remata kuandu reprezentante nomeadu mai okupa nia fatin iha prosesu.

3. Kuandu kuradór espesiál tenke reprezenta inkapáz, juíz ne'ebé kaer prosesu maka iha kompeténsia atu nomeia nia, tuir númeru anteriór, parte primeira, nia dispozisaun

4. Ministériu Públiku maka promove kuradór insidentál nia nomeasaun; kuandu inkapáz tama iha prosesu hanesan autór, parte susesível naran ida mos bele husu nomeasaun ne'e; kuandu inkapáz tama iha prosesu hanesan reu, autór tenke husu nomeasaun ne'e.

5. Tribunál tenke rona Ministériu Públiku kuandu laós nia maka husu nomeasaun ne'e.

Artigu 17.º
Menór nia reprezentasaun kuandu inan ho aman la iha akordu

1. Kuandu inan ho aman reprezenta menór no sira la iha akor-du kona-ba menór iha vantajem ka lae atu hatama aksaun, sira ida bele husu ba tribunál kompetente atu rezolve konflitu ne'e.

2. Kuandu dezakordu ne'e mosu iha prosesu nia laran kona ba orientasaun atu tuir iha prosesu ne'e, iha prazu atu realiza aktu prosesuál primeiru ne'ebé dezakordu ne'e afeta, inan ka aman bele husu ba juíz ne'ebé kaer prosesu atu hola medida kona ba oinsá sei halo menór ne'e nia reprezen-tasaun; entretantu instánsia sei suspende lai.

3. Rona tiha projenitór ida seluk, kuandu inan ka aman deit maka hatoo rekerimentu, no mos Ministériu Públiku, juíz, haree tuir menór nia interese, bele entrega menór nia reprezentasaun ba inan ka aman, nomeia kuradór espesiál ka entrega reprezentasaun ne'e ba Ministériu Públiku; bele iha rekursu agravu, ho efeitu devolutivu, hasoru desizaun ne'e.

4. Prazu ne'ebé suspende tiha hahú foun fali iha momentu ne'ebé reprezentante nomeadu hetan notifikasaun kona ba desizaun ne'e.

5. Kuandu tenke halo menór tama iha aksaun pendente no menór ne'e nia inan ho aman la iha akordu kona ba ida-ne'e, inan ka aman bele husu instánsia nia suspensaun too tribunál kompetente rezolve tiha dezakordu ne'e.

Artigu 18.º
Inabilitadu nia kapasidade judisiária

1. Inabilitadu bele intervein iha aksaun ne'ebé nia tama hanesan parte, no tenke hetan sitasaun kuandu nia tama hanesan reu, selae iha nulidade hanesan la iha sitasaun, maski nia kuradór hetan tiha ona sitasaun.

2. Inabilitadu nia intervensaun tenke tuir kuradór nia orienta-saun; kuandu iha diverjénsia, kuradór nia orientasaun maka hamriik.

Artigu 19.º
Reprezentasaun ba ema ne'ebé la bele simu sitasaun

1. Kuradór espesiál maka reprezenta ema ne'ebé, tanba anomalia psíkika ka motivu todan seluk, la bele simu sitasaun atu tama iha aksaun.

2. Kuradór nia reprezentasaun hotu kuandu la presiza tan ka kuandu tama iha prosesu dokumentu ne'ebé hatudu katak tribunál deklara tiha ona interdisaun ka inabilitasaun no nomeia tiha ona reprezentante ba inkapáz ne'e.

3. Tuir kurateladu nia rekerimentu, tribunál apresia sumaria-mente kuradoria, orijinária ka superveniente, sei presiza nafatin ka lae; ho rekerimentu ne'e kurateladu bele hatoo prova naran ida.

4. Reprezentante ne'ebé nomeia tiha ona iha aksaun ba interdi-saun ka inabilitasaun tenke hetan notifikasaun atu okupa kuradór nia fatin.

Artigu 20.º
Ministériu Públiku hanesan auzente no inkapáz nia defensór

1. Kuandu auzente ka inkapáz ka nia reprezentante la hatoo opozisaun, ka auzente la mosu iha prazu atu hatoo opozisaun nia laran, Ministériu Públiku maka reprezenta nia; ba ne'e tenke sita Ministériu Públiku no hahú fila-fali prazu ba kontestasaun.

2. Kuandu Ministériu Públiku maka reprezenta autór, tenke nomeia defensór públiku.

3. Ministériu Públiku ka defensór públiku nia reprezentasaun hotu kuandu auzente ka nia prokuradór mosu ka kuandu konstitui ona auzente ka inkapáz nia mandatáriu judisiál.

Artigu 21.º
Insertu nia reprezentasaun

1. Kuandu autór hatoo aksaun hasoru insertu, tanba nia la bele identifika ema ne'ebé iha interese diretu atu hatoo resposta hasoru, Ministériu Públiku maka reprezenta insertu ne'e.
2. Kuandu Ministériu Públiku maka reprezenta autór, tenke nomeia defensór públiku atu reprezenta insertu.
3. Ministériu Públiku ka defensór públiku nia reprezentasaun hotu kuandu ema ne'ebé hetan sitasaun hanesan insertu aprezenta-án atu intervein hanesan reu no nia lejitimidade rekoñese loos tiha ona.

Artigu 22.º
Ministériu Públiku hanesan auzente no inkapáz nia reprezentante

1. Ministériu Públiku, hanesan auzente no inkapáz nia reprezentante, tenke hatama iha tribunál aksaun ne'ebé presiza atu defende sira nia direitu no interese.
2. Reprezentasaun ne'e hotu kuandu konstitui ona auzente ka inkapáz nia mandatáriu judisiál ka kuandu juíz, haree tiha reprezentadu nia interese, foo razaun ba auzente ka inkapáz nia reprezentante legál iha opozisaun ne'ebé nia hatoo hasoru Ministériu Públiku nia intervensaun prinsipál.

Artigu 23.º
Estadu nia reprezentasaun

1. Ministériu Públiku maka reprezenta Estadu, sein prejuizu ba situasaun sira iha ne'ebé lei husik Estadu reprezenta-án ho nia mandatáriu judisiál rasik; Ministériu Públiku nia reprezentasaun prinsipál hotu kuandu Estadu konstitui nia mandatáriu rasik.
2. Iha aksaun kona ba Estadu nia bein ka direitu ne'ebé entidade autónoma maka administra ka uza, entidade ne'e bele konstitui advogadu hodi tama iha aksaun hamutuk ho Ministériu Públiku, no, ba ida-ne'e, tenke hetan notifikasaun kuandu Estadu tama hanesan reu; kuandu Ministériu Públiku ho advogadu ne'e iha diverjénsia, Ministériu Públiku nia orientasaun maka hamriik.

Artigu 24.º
Reprezentasaun ba pesoa koletiva seluk no sosiedade

1. Pesoa koletiva sira seluk no sosiedade nia reprezentante maka ema ne'ebé lei, estatutu ka paktu sosiál dehan.
2. Kuandu tama hanesan reu pesoa koletiva ka sosiedade ne'ebé la iha ema ida atu reprezenta ka reu nia interese iha konflitu ho nia reprezentante nia interese, juíz ne'ebé kaer prosesu tenke nomeia reprezentante espesiál, salvu kuandu lei estabelese reprezentasaun judisiál oin seluk.
3. Reprezentante referidu iha númeru anteriór nia funsaun hotu kuandu ema ne'ebé, tuir lei, tenke asegura reprezentasaun mai kaer ona funsaun ne'e.

Artigu 25.º
Reprezentasaun ba entidade ne'ebé la iha personalidade jurídika

Salvu dispozisaun seluk, patrimóniu autónomu nia administradór maka reprezenta patrimóniu ne'e, no ema ne'ebé mosu hanesan sosiedade no asosiasaun ne'ebé la iha personalidade jurídika, no mos sukursál, ajénsia, filiál ka delegasaun sira nia diretór, jerente ka administradór maka reprezenta sosiedade no asosiasaun no sukursál, ajénsia, filiál ka delegasaun sira-ne'e.

Artigu 26.º
Suprimentu ba inkapasidade judisiária no reprezentasaun irregulár

1. Inkapasidade judisiária no irregularidade iha reprezentasaun hotu kuandu reprezentante lejítimu ka inkapáz nia kuradór tama iha prosesu ka hetan notifikasaun.
2. Kuandu reprezentante ka kuradór ne'e ratifika aktu sira-ne'ebé halo tiha ona, prosesu lao nafatin hanesan vísiu ne'e la iha; selae, prosesadu ne'ebé tuir fali falta ka irregularidade ne'e la vale, maibé aktu sira-ne'ebé la hetan ratifikasaun no bele halo fila-fali no prazu atu halo aktu sira-ne'e hahú foun fali.
3. Irregularidade ne'e mosu tanba la bolu aman ka inan mai prosesu karik, prosesadu anteriór tenke konsidera retifikadu kuandu ema ne'ebé la bolu, hetan tiha notifikasaun tuir lei, la dehan buat ida iha prazu fiksadu; aman ho inan la iha akordu atu repete aksaun ka atu repete aktu ne'ebé halo tiha ona karik, juíz maka sei deside, rona tiha aman ho inan no Ministériu Públiku.
4. Kuandu ema inkapáz maka tama hanesan autór no prosesu anula tiha hosi hun, preskrisaun ka kadusidade nia prazu ne'ebé hotu daudaun ka atu hotu daudaun iha fulan rua ne'ebé tuir fali anulasaun ne'e la bele konsidera kompletu molok fulan rua ne'e hotu.

Artigu 27.º
Juíz nia inisiativa iha suprimentu

1. Kuandu hetan vísiu ruma ne'ebé artigu anteriór refere, juíz tenke hola medida atu regulariza instánsia, ofisiozamente no iha momentu naran ida.
2. Juíz tenke haruka halo sitasaun ba reu, iha ema ne'ebé reprezenta nia, ka, falta ka irregularidade ne'e kona-ba autór karik, haruka notifika ema ne'ebé tenke reprezenta autór iha aksaun para, iha prazu fiksadu, hakarak karik, ratifika prosesadu anteriór, tomak ka baluk deit. Entretantu instánsia sei suspende lai.

Artigu 28.º
Kuandu la iha autorizasaun ka deliberasaun

1. Kuandu parte iha nia reprezentante, maibé falta autorizasaun ka deliberasaun ne'ebé lei ezije, juíz tenke fiksa prazu ba reprezentante atu hetan autorizasaun ka deliberasaun ne'e, no suspende lai prosesu nia termus.
2. Falta ne'e la hadia iha prazu ne'e nia laran karik, reu hetan absolvisaun iha instánsia, kuandu autór nia reprezentante maka tenke hetan autorizasaun ka deliberasaun ne'e, prosesu lao ba oin, hanesan iha situasaun ne'ebé reu la aprezenta opozisaun, kuandu reu nia reprezentante maka tenke hetan autorizasaun ka deliberasaun ne'e.

SEKSAUN II
PARTE SIRA NIA LEJITIMIDADE

Artigu 29.º
Lejitimidade nia konseitu

1. Autór iha lejitimidade atu sai parte kuandu nia iha interese diretu atu hatama aksaun; reu iha lejitimidade atu sai parte kuandu nia iha interese diretu atu foo resposta hasoru.
2. Ema ida iha interese atu hatama aksaun kuandu nia bele hetan vantajem tanba nia manán aksaun ne'e; ema ida iha interese atu foo resposta hasoru kuandu nia hetan prejuizu tanba autór manán aksaun ne'e.

3. Kuandu lei la dehan buat seluk, sei konsidera katak iha interese ho relevánsia ba nia lejitimidade ema sira-ne'ebé tama iha relasaun kontrovertida nu'udar autór aprezenta.

Artigu 30.º
Litiskonsórsiu voluntáriu

1. Kuandu ema barak tama iha relasaun materiál kontrovertida, sira hotu bele hatama aksaun ka aksaun bele hatama hasoru sira hotu; maibé, lei ka negósiu la dehan buat ida karik, interesadu sira-ne'e ida mesak bele hatama aksaun no aksaun bele hatama hasoru interesadu sira-ne'e ida mesak, no, iha kazu ne'e, tribunál tenke koñese deit interesadu ne'e nia kuota-parte iha interese ka responsabilidade ne'e, maske interese ka responsabilidade tomak tama iha pedidu.

2. Kuandu lei ka negósiu husik interesadu ida ezerse mesak direitu ka foo-fatin atu ezije obrigasaun komún hosi intere-sadu ida mesak, interesadu sira-ne'e ida nia intervensaun too atu garante lejitimidade.

Artigu 31.º
Litiskonsórsiu nesesáriu

1. Maibé, kuandu lei ka negósiu obriga interesadu sira hotu ne'ebé hola-parte iha relasaun kontrovertida nia inter-vensaun, ilejitimidade mosu kuandu sira ruma la tama iha aksaun.

2. Interesadu hotu-hotu tenke tama mos kuandu, tuir relasaun jurídika nia natureza, sira hotu tenke tama para desizaun ne'ebé hakarak hetan bele prodúz nia efeitu util normál. Desizaun ida prodúz nia efeitu util normál kuandu nia bele regula definitivamente parte sira nia situasaun konkreta kona ba pedidu formuladu, maske la vinkula interesadu sira seluk.

Artigu 32.º
Aksaun iha ne'ebé feen ho lain tenke tama

1. Feen ho lain ka sira ida ho ida seluk nia autorizasaun maka bele hatama aksaun iha ne'ebé bele lakon ka hamosu onerasaun ba bein ne'ebé sira nain rua hamutuk maka bele aliena ka halakon direitu ne'ebé sira nain rua hamutuk maka bele ezerse, inkluindu aksaun iha ne'ebé kaza ba família nia morada tama hanesan objetu.

2. Kuandu la iha akordu tribunál tenke hasai desizaun kona ba autorizasaun nia suprimentu, tuir família nia interese; iha ne'e sei aplika artigu 28º nia dispozisaun, ho adaptasaun.

3. Tenke hatama hasoru fen ho lain aksaun ne'ebé uza hanesan baze faktu ne'ebé fen ho lain maka halo, aksaun ne'ebé uza hanesan baze faktu ne'ebé fen ka lain mesak maka halo, kuandu hakarak hetan desizaun atu ezekuta ho kónjuje ida seluk nia bein, no aksaun sira-ne'ebé tama iha númeru 1 nia previzaun.
Artigu 33.º
Litiskonsórsiu no aksaun

Iha litiskonsórsiu nesesáriu iha aksaun ida deit ho sujeitu barak; iha litiskonsórsiu voluntáriu aksaun barak lao hamutuk, maibé litigante ida-idak nia pozisaun la depende hosi parte sira seluk nia pozisaun.

Artigu 34.º
Autór no reu iha koligasaun

1. Autór sira bele tama iha koligasaun hodi hasoru reu ida ka barak no autór ida bele hatama aksaun hasoru reu barak hamutuk, ho pedidu diferente, kuandu kauza-de-pedír ida deit ka kuandu pedidu sira prejudika malu ka depende ba malu.

2. Bele iha mos koligasaun kuandu, maski kauza-de-pedír di-ferente, atu foo razaum ba autór nia pedidu prinsipál, tribu-nál tenke apresia faktu sira-ne'ebé hanesan deit ka inter-preta no aplika regra-de-direitu ka kláuzula kontratuál aná-loga.

3. Bele iha koligasaun kuandu pedidu ne'ebé hatoo hasoru reu barak bazeia iha obrigasaun kartulár, kona-ba sira balu, no iha relasaun subjasente, kona ba sira seluk.

Artigu 35.º
Obstákulu ba koligasaun

1. La bele iha koligasaun kuandu pedidu ida-idak tenke tuir prosesu ho forma diferente, ka kumulasaun bele ofende regra kona-ba kompeténsia internasionál ka kompeténsia kona-ba matéria ka ierarkia

2. Kuandu tribunál, ofisiozamente ka tuir reu ruma nia rekeri-mentu, entende katak, maske iha rekizitu hotu ba koligasaun, diak liu kauza sira-ne'e hetan instrusaun, diskusaun no julgamentu iha prosesu ketak-ketak, tenke deklara iha despaxu saneadór, no, ho deklarasaun ne'e, prosesu lakon nia efeitu.

3. Iha kazu referidu iha númeru anteriór, kuandu aksaun foun tama fali iha loron 30 nia laran hahú iha loron ne'ebé despaxu ne'ebé haruka halo separasaun hetan tránzitu-ein-julgadu, efeitu sivíl sira-ne'ebé mosu tanba aksaun tama iha tribunál ka tanba sitasaun retrotrai ba data iha ne'ebé faktu sira-ne'e prodúz iha prosesu ida primeiru ne'e.

SEKSAUN III
PATROSÍNIU JUDISIÁRIU

Artigu 36.º
Konstituisaun ba advogadu

1. Iha prosesu sivíl parte sira tenke konstitui advogadu iha kauza iha ne'ebé bele iha rekursu, iha rekursu rasik no iha kauza ne'ebé hatama iha Supremu Tribunál ba Justisa.

2. Parte la presiza konstitui advogadu iha kazu ne'ebé, tuir lei, Ministériu Públiku maka reprezenta nia ka lei autoriza defensór públiku reprezenta nia.
Artigu 37.º
Falta konstituisaun ba advogadu

Kuandu parte la konstitui advogadu iha kazu ne'ebé tenke iha konstituisaun ne'e, tribunál, ofisiozamente ka tuir parte kontrária nia rekerimentu, notifika parte ne'e atu konstitui advogadu iha prazu fiksadu, ho kominasaun katak, selae, reu hetan absolvisaun iha instánsia, rekursu la lao ba oin ka defeza lakon nia efeitu.

Artigu 38.º
Oinsá foo mandatu judisiál

Mandatu judisiál bele foo:

a) Ho instrumentu públiku ka ho dokumentu partikulár, nu'udar Kódigu ba Notariadu ka lejislasaun espesiál haruka;

b) Ho parte nia deklarasaun verbál ba autu kona-ba dilijénsia ne'ebé halo iha prosesu nia laran.

Artigu 39.º
Mandatu nia konteúdu no alkanse

1. Mandatu foo podér ba mandatáriu atu reprezenta parte iha aktu no termu hotu-hotu iha prosesu prinsipál no nia insidente, maske iha Supremu Tribunál ba Justisa, sein prejuizu ba dispozisaun sira-ne'ebé ezije katak mandatáriu tenke iha podér espesiál hosi mandante.

2. Iha podér sira-ne'ebé lei prezume katak mandante foo ba mandatáriu tama mos podér atu substabelese mandatu ne'e.

3. Ho substabelesimentu sein rezerva mandatáriu anteriór dada-án tiha hosi mandatu.

4. Mandatu hetan efikásia ho aseitasaun, ne'ebé bele manifesta iha instrumentu públiku ka iha dokumentu partikulár ka rezulta hosi mandatáriu nia komportamentu konkludente.

Artigu 40.º
Mandatáriu judisiál nia podér jerál no espesiál

1. Kuandu parte deklara iha prokurasaun katak nia foo podér forense ka podér atu reprezenta nia iha aksaun ruma, mandatu iha extensaun ne'ebé artigu anteriór define.

2. Kuandu mandatáriu judisiál iha prokurasaun ne'ebé autoriza nia atu konfesa aksaun, tranzije kona ba aksaun ne'e nia objetu no deziste hosi pedidu ka hosi instánsia maka maka nia bele pratika aktu sira-ne'e.

Artigu 41.º
Konfisaun

Afirmasaun ka konfisaun espresa ne'ebé mandatáriu halo iha artikuladu kona-ba faktu, vinkula parte ne'ebé nia reprezenta, salvu kuandu parte ne'e retifika ka retira tiha afirmasaun ka konfisaun ne'e molok parte kontrária simu espresamente.

Artigu 42.º
Revogasaun ka renúnsia ba mandatu

1. Revogasaun no renúnsia ba mandatu tenke halo iha prosesu laran no tenke notifika ba mandatáriu ka mandante no ba parte kontrária.

2. Revogasaun no renúnsia nia efeitu moris ho notifikasaun, sein prejuizu ba númeru seginte sira nia dispozisaun; renúnsia tenke notifika pesoalmente ba mandante, ho adverténsia kona-ba efeitu sira previstu iha nº 3.

3. Iha kazu ne'ebé parte tenke iha advogadu, parte ne'e, hetan tiha notifikasaun kona-ba renúnsia, la konstitui mandatáriu foun iha loron 20 nia laran karik, instánsia sei suspende tiha, kuandu falta ne'e autór nian; falta ne'e reu nian karik, prosesu kontinua lao ba oin nafatin, no aproveita mos ho aktu sira-ne'ebé advogadu ne'e pratika tiha ona.

4. Kuandu tenke iha patrosíniu, la bele notifika reu ka rekon-vindu karik, tenke nomeia defensór públiku no, nomeia tiha, instánsia lao ba oin.

5. Defensór nomeadu tuir númeru anteriór iha direitu atu halo ezame ba prosesu, durante loron 10.

6. Reu hatoo rekonvensaun karik, rekonvensaun ne'e lokon efeitu kuandu nia maka halo falta referida iha n.º 3; falta ne'e autór nian karik, pedidu rekonvensionál maka lao mesak ba oin, liu tiha loron 10 hahú iha momentu ne'ebé aksaun suspende ne'e.

Artigu 43.º
Mandatu falta, insufisiente ka irregulár

1. Parte kontrária bele argui no tribunál bele foti ofisiozamente kestaun kona-ba prokurasaun nia falta, insufisiénsia ka irregularidade, iha kualkér altura.

2. Juíz sei fiksa prazu atu hadia falta ne'e ka korrije vísiu ne'e no atu ratifika prosesadu. Kuandu situasaun la regulariza iha prazu ne'e nia laran, buat hotu ne'ebé mandatáriu halo tiha ona lakon efeitu no juíz tenke kondena mandatáriu ne'e selu kustas kona-ba buat sira-ne'ebé nia halo, no, nia iha kulpa karik, kondena nia selu mos indemnizasaun tanba prejuizu ne'ebé nia hamosu.

3. Kuandu vísiu ne'e mosu tanba mandatáriu liu tiha mandatu ne'ebé nia simu, tribunál tenke foo-hatene faktu ne'e ba Ordem dos Advogados.

Artigu 44.º
Defensór Públiku nia nomeasaun

1. Iha prosesu sivíl tribunál nomeia defensór públiku ofisioza-mente ka tuir parte nia rekerimentu, nu'udar lei. Molok hatama aksaun, parte bele husu atu nomeia defensór públiku hodi hatama aksaun ne'e.

2. Reu ne'ebé hakarak husu defensór públiku tenke husu iha prazu ba defeza nia laran; hetan tiha nomeasaun ne'e, prazu ba defeza hahú foun fali.

3. Kódigu ne'e nia dispozisaun kona-ba mandatáriu judisiál aplika mos ba defensór públiku sira, ho adaptasaun ho limite devidu, sein prejuizu ba sira nia lejislasaun rasik.
4. Sein prejuizu ba dispozisaun iha lejislasaun rasik, kódigu ida-ne'e nia dispozisaun kona-ba mandatáriu judisiál sei aplika mos ba defensór públiku sira, ho adaptasaun no limite devidu.

KAPÍTULU III
KOMPETÉNSIA NO GARANTIA BA IMPARSIALIDADE

SEKSAUN I
DISPOZISAUN JERÁL KONA-BA KOMPETÉNSIA

Artigu 45.º
Tribunál Timór sira nia kompeténsia internasionál

Tribunál timór sira iha kompeténsia internasionál kuandu sirkunstánsia sira mensionada iha artigu 48.º ruma iha.

Artigu 46.º
Fatór ne'ebé determina kompeténsia iha ordein interna

1. Lei ba organizasaun judisiária no Kódigu ida-ne'e nia dispozisaun maka regula hamutuk tribunál judisiál sira nia kompeténsia iha jurizdisaun sivíl nia laran.

2. Iha ordein interna, jurizdisaun fahe ba tribunál oioin sira tuir matéria, ierarkia, territóriu no valór no estrutura.

Artigu 47.º
Alterasaun iha kompeténsia

Kuandu alterasaun iha lei ne'ebé regula kompeténsia mosu ho relevánsia ba prosesu pendente, juíz ofisiozamente tenke haruka prosesu ne'e ba tribunál ne'ebé lei foun konsidera kompetente.

SEKSAUN II
KOMPETÉNSIA INTERNASIONÁL

Artigu 48.º
Fatór atu atribui kompeténsia internasionál

1. Sein prejuizu ba tratadu, konvensaun no lei espesiál nia dispozisaun, tribunál timór sira iha kompeténsia internasionál kuandu:

a) Reu ka reu sira ida iha hela-fatin iha territóriu timór, salvu iha aksaun atu diskute direitu reál ka pesoál atu goza imovel iha país estranjeiru;

b) Tuir lei timór kona-ba kompeténsia, aksaun tenke hatama iha Timór-Leste;

c) Faktu ne'ebé tama hanesan kauza-de-pedír iha aksaun ka faktu ruma ne'ebé tama hanesan kauza-de-pedír akontese iha territóriu timór;

d) Direitu bele hetan efetivasaun deit ho aksaun ne'ebé hatama iha territóriu timór, ka autór iha difikuldade makaas atu hatama aksaun ne'e iha estranjeiru, sarak elementu pesoál ka reál ponderozu ruma liga litíjiu nia objetu ho ordein jurídika nasionál.
2. Ba númeru anteriór, alínea a), nia efeitu, sei konsidera katak iha hela-fatin iha Timór-Leste pesoa koletiva ne'ebé iha sede iha territóriu timór, tuir nia estatutu ka de faktu, ka iha sukursál, ajénsia, filiál ka delegasaun iha territóriu timór.

Artigu 49.º
Tribunál timór sira nia kompeténsia exkluziva

Sein prejuizu ba tratadu, konvensaun no lei espesiál nia dispozisaun, tribunál timór sira iha kompeténsia exkluziva atu koñese:
a) Aksaun atu diskute direitu reál ka pesoál atu goza bein imovel ne'ebé hela iha territóriu timór;

b) Prosesu espesiál atu rekupera empreza no prosesu es-pesiál ba falénsia, kona-ba pesoa ho hela-fatin iha Timór-Leste ka pesoa koletiva ka sosiedade ho sede iha territóriu timór;

c) Aksaun atu diskute aktu ne'ebé konstitui pesoa koletiva ka sosiedade ho sede iha territóriu timór vale ka lae, ka atu dekreta pesoa koletiva ka sosiedade ho sede iha territóriu timór nia disolusaun, ka atu apresia deliberasaun ne'ebé pesoa koletiva ka sosiedade sira-ne'e nia órgaun hola vale ka lae;

d) Aksaun atu apresia inskrisaun iha rejistu públiku kona-ba direitu ne'ebé lei timór haruka rejista vale ka lae;

e) Ezekusaun kona-ba bein ne'ebé eziste iha territóriu timór.

SEKSAUN III
KOMPETÉNSIA INTERNA

Artigu 50.º
Tribunál judisiál sira nia kompeténsia

1. Tribunál judisiál sira iha kompeténsia atu deside kauza ne'ebé lei la atribui ba ordein jurizdisionál seluk.

2. Enkuantu seidauk kria no instala tribunál ba ordein juriz-disionál sira-ne'ebé Konstituisaun prevé atu ezerse kompeténsia kona-ba matéria espesializada tribunál judisiál sira iha mos kompeténsia atu koñese kauza sira-ne'e.

Artigu 51.º
Kompeténsia tuir valór no tuir tribunál nia estrutura

1. Tribunál koletivu maka iha kompeténsia atu julga kauza ho valór hanesan ka aas liu dolar amerikanu rihun lima.

2. Iha kauza ho valór hanesan ka aas liu dolar amerikanu rihun rua atus lima maibé kiik liu dolar amerikanu rihun lima, parte naran ida bele husu, too prazu referidu iha artigu 389.º hotu, atu tribunál koletivu maka halo julgamentu.

3. Iha kazu sira seluk julgamentu tama iha tribunál singulár nia kompeténsia, salvu dispozisaun legál seluk.

Artigu 52.º
Kompeténsia tuir ierarkia

1. Tribunál distritál iha primeira instánsia maka ezerse kompeténsia jenérika iha matéria sivíl.

2. Iha segunda instánsia, tribunál distritál, tuir lei, iha kompe-ténsia atu deside rekursu hasoru desizaun ne'ebé autoridade administrativa foo.

3. Iha matéria sivíl Supremu Tribunál ba Justisa maka iha kom-peténsia atu koñese rekursu hasoru tribunál distritál sira nia desizaun.

4. Supremu Tribunál ba Justisa, tuir lei, julga iha primeira ins-tánsia kauza ne'ebé lei espresamente hatama iha nia kompeténsia.

Artigu 53.º
Regra jerál ba kompeténsia territoriál

1. Salvu kazu sira-ne'ebé tama iha artigu seginte sira nia previ-zaun ka iha dispozisaun espesiál, tribunál iha reu nia domisíliu maka iha kompeténsia ba aksaun.

2. Kuandu reu la iha rezidénsia abituál ka reu ema insertu ka auzente, aksaun hasoru nia tenke hatama iha tribunál iha autór nia domisíliu; maibé kuradoria, provizória ka definitiva, kona-ba auzente nia bein tenke rekér iha tribunál iha nia domisíliu ikus iha Timór-Leste.

3. Reu iha domisíliu no rezidénsia iha país estranjeiru karik, te-nke hatama aksaun hasoru nia iha tribunál Timór iha fatin ne'ebé hetan nia; la hetan reu iha territóriu timór karik, tenke hatama aksaun hasoru nia iha tribunál iha autór nia domisíliu; autór nia domisíliu iha estranjeiru karik, tribunál distritál iha Dili maka iha kompeténsia ba aksaun ne'e..

Artigu 54.º
Regra jerál ba pesoa koletiva ka sosiedade

1. Estadu maka reu karik, aksaun tenke hatama iha tribunál iha autór nia domisíliu.

2. Pesoa koletiva seluk ka sosiedade maka reu karik, tenke ha-tama aksaun hasoru nia iha tribunál iha administrasaun prinsipál nia sede, ka sukursál, ajénsia, filiál, delegasaun ka reprezentasaun nia sede, konforme aksaun ne'e hatama hasoru ida-ne'ebá ka hasoru hasoru sira-ne'e; maibé, aksaun hasoru pesoa koletiva ka sosiedade estranjeira ho sukursál, ajénsia, filiál, delegasaun ka reprezentasaun iha Timór-Leste bele hatama iha tribunál iha sira-ne'e nia sede, maske autór husu atu halo sitasaun ba administrasaun prinsipál.

Artigu 55.º
Reu barak no pedidu kumuladu

1. Aksaun ne'ebé reu laós ida deit, tenke hatama iha tribunál iha reu maioria sira nia domisíliu; domisíliu ketak-ketak ne'e la iha maioria karik, autór bele eskolla tribunál iha reu sira-ne'e ida nia domisíliu.

2. Kuandu autór kumula pedidu ne'ebé, tuir territóriu, tribunál oin-oin maka iha kompeténsia atu apresia, nia bele eskolla tribunál sira-ne'e ida atu hatama aksaun; maibé kuandu kompeténsia atu apresia pedidu sira-ne'e ruma iha dependénsia hosi elementu ba koneksaun ruma ne'ebé foo-fatin ba tribunál atu koñese ofisiozamente inkompeténsia relativa, aksaun tenke hatama iha tribunál ne'e.

3. Kuandu kumula pedidu sira-ne'ebé iha relasaun ba dependénsia ka subsidiariedade, aksaun tenke hatama iha tribunál kompetente atu apresia pedidu prinsipál.

Artigu 56.º
Aksaun iha ne'ebé juíz, nia kónjuje ka parente tama hanesan parte

1. Aksaun iha ne'ebé tama hanesan parte juíz, nia fen ka lain, dexendente, axendente ka ema ne'ebé moris ho nia iha ekonomia komum no tenke hatama iha tribunál distritál iha ne'ebé juíz ne'e ezerse jurizdisaun, tenke hatama iha tribunál distritál ida-ne'ebé nia sede besik liu ida-ne'e.

2. Kuandu aksaun tenke hatama iha tribunál iha ne'ebé juíz impedidu servi ka tama tiha ona kuandu juíz ne'e too iha tribunál ne'e, tenke haruka prosesu ba tribunál ne'ebé besik liu, tuir ho artigu 88.º nia dispozisaun; rekerimentu atu haruka prosesu ne'e bele tama iha momentu naran ida, too sentensa.

3. Juíz ne'ebé kaer prosesu bele haruka no halao iha juíz impe-didu nia sirkunskrisaun aktu sira-ne'ebé presiza ba prosesu nia andamentu no instrusaun, hanesan juíz iha sirkunskrisaun ida-ne'e.

4. Númeru anteriór sira nia dispozisaun la aplika iha tribunál distritál ne'ebé la iha juíz ida deit.

Artigu 57.º
Foru tuir bein nia fatin

1. Tenke hatama iha tribunál iha bein nia fatin aksaun kona-ba direitu reál ba imovel ka pesoál atu goza imovel, aksaun atu divide koiza komum, ba despeju, ba preferénsia no ezekusaun espesífika kona-ba imovel, no mos aksaun atu reforsa, substitui, redúz ka espurga ipoteka.

2. Aksaun atu reforsa, substitui, redúz no espurga ipoteka so-bre naviu ka aeronave tenke hatama iha tribunál iha sirkunskrisaun ne'ebé naviu ka aeronave ne'e hetan matríkula; kuandu ipoteka monu ba movel barak ho matríkula iha sirkunskrisaun ketak-ketak, autór bele hatama aksaun iha sirkunskrisaun sira-ne'e ida, nu'udar nia hakarak.

3. Aksaun kona-ba universalidade-de-faktu, ka bein movel no imovel, imovel barak ho fatin iha sirkunskrisaun ketak tenke hatama iha tribunál iha sirkunskrisaun iha ne'ebé imovel sira ho valór aas-liu hela ba; kuandu prédiu ne'ebé tama iha aksaun hela iha sirkunskrisaun territoriál barak, autór bele bele hatama aksaun iha sirkunskrisaun sira-ne'e ida.

Artigu 58.º
Kompeténsia ba obrigasaun nia kumprimentu

1. Aksaun atu husu ema ruma halo tuir nia obrigasaun, atu husu indemnizasaun tanba ema ruma la kumpre ka la kumpre didiak nia obrigasaun no atu husu rezolusaun ba kontratu tan inkumprimentu tenke hatama iha tribunál iha fatin atu kumpre obrigasaun ne'e ka iha tribunál iha reu nia hela-fatin, nu'udar kredór nia hakarak.

2. Aksaun atu husu responsabilidade sivíl tanba faktu ilísitu ka ho baze iha risku tenke hatama iha tribunál iha fatin iha ne'ebé faktu ne'e akontese.

Artigu 59.º
Divórsiu no separasaun

Aksaun ba divórsiu no separasaun be ema kaben-nain no sira nia bein tenke hatama iha tribunál iha kaben-nain sira nia domisíliu ka iha autór nia hela-fatin.

Artigu 60.º
Aksaun ba onoráriu

1. Aksaun ba mandatáriu judisiál nia onoráriu no atu kobra osan ne'ebé mandatáriu adianta ba kliente tenke hatama iha tribunál ne'ebé kaer prosesu iha ne'ebé mandatáriu ne'e halo servisu no lao iha apensu iha prosesu ne'e.

2. Kuandu aksaun iha ne'ebé mandatáriu judisiál halo servisu lao deit iha Supremu Tribunál ba Justisa, aksaun ba onoráriu tenke hatama iha tribunál distritál iha devedór nia hela-fatin.

Artigu 61.º
Inventáriu no abilitasaun

1. Tribunál iha fatin ne'ebé susesaun loke maka iha kompeténsia ba inventáriu no ba abilitasaun ba matebian nia susesór.

2. Kuandu susesaun loke iha país estranjeiru, tenke halo ha-nesan tuirmai ne'e:

a) Kuandu matebian husik hela bein iha Timór-Leste, tri-bunál kompetente ba inventáriu ka ba abilitasaun maka ida iha imovel nia hela-fatin ka imovel sira barak liu nia hela fatin, ka, la iha imovel karik, iha movel barak liu nia hela-fatin;

b) Kuandu matebian la husik hela bein iha Timór-Leste, tribunál iha abilitandu nia hela-fatim maka iha kompeténsia ba abilitasaun.

3. Tribunál ne'ebé halo inventáriu ba kónjuje matebian maka iha kompeténsia ba inventáriu ba kónjuje ida seluk nia maten, salvu kuandu kazamentu tuir rejime separasaun; kuandu halo tiha ona inventáriu ba matebian nia kónjuje rua ka liu-tán, tribunál ida-ne'ebé halo inventáriu ikus liu maka iha kompeténsia atu halo inventáriu, kuandu kazamentu la tuir rejime separasaun.

4. Kuandu inventáriu barak halao hamutuk no partilla sira ta-ma iha relasaun dependénsia, tribunál kompetente atu halao partilla ba sira hotu maka ida-ne'ebé iha kompeténsia atu halo partilla ba eransa hosi ne'ebé partilla sira seluk hotu depende ba; iha kazu sira seluk, rekerente bele hili tribunál naran ida hosi sira-ne'ebé iha kompeténsia.


Artigu 62.º
Prosedimentu kautelár no dilijénsia antesipada

1. Kona-ba prosedimentu kautelár no dilijénsia atu halao mo-lok aksaun tama, tenke halo nune'e:

a) Arrestu no arrolamentu bele hatama iha tribunál ba ak-saun ka tribunál iha bein sira nia fatin ka, iha bein iha sirkunskrisaun barak karik, iha sirkunskrisaun sira-ne'e ida;

b) Embargu ba obra nova tenke hatama iha tribunál iha obra nia fatin;

c) Prosedimentu kautelár sira seluk tenke hatama iha tri-bunál kompetente ba aksaun respetiva;

d) Dilijénsia antesipada atu prodúz prova tenke husu iha tribunál iha fatin atu halo dilijénsia ne'e.

2. Autus kona-ba aktu sira referidu iha númeru anteriór tenke apensa iha autus kona-ba aksaun respetiva, no tenke remete ba tribunál iha ne'ebé aksaun ne'e tama.

Artigu 63.º
Notifikasaun avulsa

Notifikasaun avulsa tenke rekér iha tribunál iha fatin ne'ebé ema atu notifika hela.

SEKSAUN IV
EXTENSAUN NO MODIFIKASAUN BA KOMPETÉNSIA

Artigu 64.º
Kompeténsia ba kestaun insidentál

1. Tribunál kompetente ba aksaun maka iha kompeténsia atu koñese insidente ne'ebé mosu iha aksaun ne'e nia laran no kestaun ne'ebé reu hatoo atu defende-án.

2. Maibé, desizaun kona-ba kestaun no insidente sira-ne'e konstitui kazu julgadu iha deit prosesu respetivu nia laran, salvu kuandu parte ruma husu julgamentu ne'e atu konstitui kazu julgadu iha mos prosesu ne'e nia liur no tribunál iha kompeténsia tuir pontu-de-vista internasionál, tuir matéria no tuir ierarkia.

Artigu 65.º
Kestaun prejudisiál

1. Kuandu atu koñese aksaun nia objetu tenke iha desizaun kona-ba kestaun ne'ebé tama iha tribunál kriminál ka tribunál administrativu nia kompeténsia, juíz bele tahan lai nia desizaun too tribunál kompetente foo-sai nia desizaun kona-ba kestaun ne'e.

2. Suspensaun ne'e lakon efeitu kuandu aksaun penál ka ak-saun administrativa la tama iha fulan ida nia laran ka nia prosesu para hela, tanba parte sira nia kulpa, durante fulan ida nia laran. Iha kazu ne'e, juíz ne'ebé kaer aksaun tenke deside kestaun prejudisiál ne'e, maibé nia desizaun iha efeitu deit iha prosesu nia laran.
Artigu 66.º
Kompeténsia ba kestaun rekonvensionál

Tribunál ne'ebé kaer aksaun iha kompeténsia atu deside kestaun ne'ebé tama ho rekonvensaun, sarak iha kompeténsia ba kestaun ne'e tuir nasionalidade, matéria no ierarkia; kuandu la iha kompeténsia, rekonvindu hetan absolvisaun iha instánsia.

Artigu 67.º
Paktu ba jurizdisaun

1. Parte sira bele halo akordu kona-ba jurizdisaun kompetente atu rezolve litíjiu determinadu ka ba litíjiu ne'ebé bele mosu iha relasaun jurídika determinada, sarak relasaun kontrovertida la iha relasaun ho ordein jurídika ida deit.

2. Akordu ba jurizdisaun ne'e bele foo kompeténsia exkluziva ka alternativa hamutuk ho tribunál timór sira nia kompeténsia, kuandu kompeténsia ne'e iha; kuandu iha dúvida, ita sei prezume katak akordu ne'e foo kompeténsia alternativa.

3. Eleisaun ba foru vale kuandu rekizitu sira tuirmai ne'e iha hotu hamutuk:
a) Eleisaun ne'e iha relasaun ho litíjiu kona-ba direitu dis-ponivel;

b) Tribunál dezignadu nia lei foo-fatin ba eleisaun ne'e;

c) Parte sira iha interese sériu atu justifika eleisaun ne'e, ka sira ida maka iha interese sériu atu justifika eleisaun ne'e, sarak la hamosu inkonveniente grave ba ida seluk;

d) Eleisaun ne'e la monu ba matéria ne'ebé tama iha tribunál timór nia kompeténsia exkluziva;

e) Eleisaun ne'e tama iha dokumentu eskritu ka hetan kon-firmasaun iha dokumentu eskritu, no iha dokumentu ne'ebé hakerek hela jurizdisaun ida-ne'ebé maka iha kompeténsia.

4. Ba númeru anteriór nia efeitu, tenke konsidera hanesan ha-kerek iha dokumentu akordu ne'ebé tama iha dokumentu ne'ebé parte sira asina ka mai hosi karta, teleks, telegrama ka meiu-komunikasaun seluk-tán ne'ebé iha hela prova eskrita, ne'ebé parte sira haruka ba malu, kuandu dokumentu sira-ne'e iha diretamente akordu ne'e, no mos kuandu iha dokumentu sira-ne'e iha kláuzula ruma ne'ebé halo remisaun ba dokumentu iha ne'ebé akordu ne'e hakerek hela.

Artigu 68.º
Kompeténsia konvensionál

1. Parte sira nia vontade la bele muda regra kona-ba kompe-ténsia tuir matéria, tuir ierarkia, no tuir valór no estrutura; maibé parte sira bele muda, ho konvensaun espresa, regra kona-ba kompeténsia tuir territóriu, salvu iha kazu sira previstu iha artigu 77.º.

2. Akordu ne'e tenke tuir kontratu ne'ebé hamoris obrigasaun nia rekizitu kona-ba forma, sarak tama iha dokumentu eskritu, nu'udar artigu anteriór nia n.º 4, no tenke hatudu kestaun sira-ne'ebé aplika ba no kritériu atu determina tribunál ne'ebé sai kompetente.

3. Kompeténsia bazeada iha akordu vale hanesan kompeténsia ho baze iha lei.

4. Atu hatudu kestaun sira-ne'ebé tama iha akordu bele hatudu loos deit faktu jurídiku ne'ebé hamosu kestaun sira-ne'e.

SEKSAUN V
GARANTIA BA KOMPETÉNSIA

Artigu 69.º
Inkompeténsia absoluta oi-oin

Infrasaun ba regra kona-ba kompeténsia tuir matéria no tuir ierarkia no ba regra kona-ba kompeténsia internasionál, salvu kuandu viola deit paktu privativu ba jurizdisaun, hamosu inkompeténsia absoluta ba tribunál.

Artigu 70.º
Arguisaun ba inkompeténsia absoluta

Parte sira bele argui no tribunál bele suxita ofisiozamente inkompeténsia absoluta, iha momentu naran ida iha prosesu nia laran, enkuantu seidauk iha sentensa ho tránzitu-ein-julgadu kona-ba fundu-da-kauza.

Artigu 71.º
Momentu atu koñese inkompeténsia

Kuandu parte argui inkompeténsia molok despaxu saneadór, tribunál bele koñese kedas arguisaun ne'e ka bele koñese deit iha despaxu ne'e; kuandu liu tiha despaxu-saneadór maka arguisaun ne'e mosu, tenke koñese kedas.

Artigu 72.º
Inkompeténsia absoluta nia efeitu

1. Kuandu liu tiha despaxu liminár maka haree tribunál nia in-kompeténsia absoluta, reu tenke hetan absolvisaun iha instánsia.

2. Kuandu liu tiha artikuladu maka tribunál deklara inkompeténsia absoluta, bele aproveita artikuladu sira-ne'e, kuandu parte sira konkorda ho aproveitamentu ne'e no autór husu atu haruka fali prosesu ba tribunál iha ne'ebé tenke hatama aksaun.

Artigu 73.º
Desizaun kona-ba inkompeténsia absoluta nia valór

Desizaun kona-ba tribunál nia inkompeténsia absoluta, maski ho tránzitu-ein-julgadu, la vale deit iha prosesu ne'ebé nia sai, salvu artigu seguinte nia dispozisaun.

Artigu 74.º
Tribunál kompetente nia fiksasaun definitiva

1. Iha kestaun kona-ba inkompeténsia absoluta, Supremu Tri-bunál ba Justisa, iha rekursu, tenke rona Ministériu Públiku molok foo desizaun, kuandu laós Ministériu Públiku maka suxita kestaun ne'e.

2. Iha tribunál ne'ebé deklara tiha ona kompetente la bele su-xita fali kestaun kona-ba inkompeténsia.

Artigu 75.º
Inkompeténsia relativa

Infrasaun hasoru regra kona-ba kompeténsia ho baze iha valór no tribunál nia estrutura, iha divizaun judisiál iha territóriu timór ka ho baze iha konvensaun prevista iha artigu 67.º no 68.º, hamosu inkompeténsia relativa ba tribunál.

Artigu 76.º
Regra atu argui inkompeténsia relativa

1. Reu bele argui inkompeténsia relativa iha prazu atu aprezenta kontestasaun, opozisaun ka resposta, ka, sira-ne'e la iha karik, atu aprezenta meiu seluk hodi defende-án nia laran.

2. Autór bele foo resposta iha artikuladu subsekuente iha ak-saun ka, artikuladu ne'e la iha karik, iha artikuladu ketak, iha loron 10 nia laran hahú iha momentu ne'ebé nia hetan notifikasaun katak artikuladu entrega tiha ona ba reu.

3. Reu tenke aprezenta nia prova ho artikuladu kona-ba argu-isaun, no autór tenke hatoo ninian ho artikuladu resposta.

Artigu 77.º
Inkompeténsia relativa nia koñesimentu ofisiozu

1. Tribunál tenke koñese ofisiozamente inkompeténsia tuir te-rritóriu, kuandu autus iha elementu nesesáriu:

a) Iha aksaun sira referida iha artigu 56.º, 57.º, 62.º no 58.º, n.º 2;

b) Iha prosesu ne'ebé desizaun tenke sai molok iha sita-saun ba rekeridu;

c) Iha aksaun ne'ebé, tuir lei, tenke halao ho dependénsia hosi prosesu seluk.

2. Tribunál tenke koñese ofisiozamente inkompeténsia ho ba-ze iha valór no tribunál nia estrutura, iha aksaun hotu-hotu.

3. Juíz tenke foti no deside kestaun kona-ba inkompeténsia too despaxu saneadór no bele hatama desizaun ne'e iha despaxu ida-ne'e nia laran kuandu tribunál konsidera-án kompetente; la iha despaxu saneadór karik, kestaun ne'e bele suxita too momentu ba juíz atu foo despaxu ida primeiru tuir artikuladu sira, sein prejuizu ba númeru seguinte nia dispozisaun.

4. Iha kazu previstu iha n.º 2, parte sira bele suxita no tribunál bele koñese ofisiozamente, too audiénsia ba diskusaun no julgamentu taka, tribunál singulár nia inkompeténsia tanba aksaun nia julgamentu tama iha tribunál koletivu nia kompeténsia.

Artigu 78.º
Exesaun nia instrusaun no julgamentu

1. Aprezenta tiha prova indispensavel atu apresia exesaun deduzida, juíz deside tribunál ida-ne'ebé maka iha kompeténsia ba aksaun.

2. Desizaun tranzitada-ein-julgadu rezolve metin-kedas kestaun kona-ba inkompeténsia, maski tribunál maka suxita ofisiozamente kestaun ne'e.

3. Kuandu juíz julga exesaun prosedente, prosesu tenke ba tribunál kompetente; maibé, kuandu inkompeténsia mosu tanba violasaun hasoru paktu privativu ba jurizdisaun, reu tenke hetan absolvisaun iha instánsia.

4. Desizaun finál maka bele hasoru rekursu.

5. Desizaun ne'ebé deklara tribunál inkompetente hasoru ag-ravu, ho subida imediata, iha autus nia laran; agravu hasoru desizaun ne'ebé deklara tribunál kompetente iha subida imediata no ketak.

Artigu 79.º
Rejime kuandu iha reu barak

1. Kuandu iha reu barak no ida deit maka dedúz exesaun, reu sira seluk tenke hetan notifikasaun, hanesan autór simu, atu, hakarak karik, hatoo kontestasaun.

2. Desizaun finál prodúz efeitu ba reu sira hotu.

Artigu 80.º
Tentativa ilísita ba dezaforamentu

Inkompeténsia bele mosu tanba autór hatama aksaun hasoru ema ne'ebé la iha buat ida ho kauza atu hasai reu ida-ne'ebé verdadeiru hosi tribunál kompetente tuir territóriu; iha kazu ne'e, desizaun ne'ebé julga tribunál inkompetente tenke kondena autór selu multa no indemnizasaun hanesan litigante ho ma-fé.

Artigu 81.º
Konflitu iha kompeténsia

1. Iha konflitu iha kompeténsia kuandu tribunál rua ka liu-tán konsidera-án kompetente ka inkompetente atu koñese kestaun ida deit; konflitu ne'e bolu naran pozitivu iha kazu primeiru no negativu iha kazu segundu.

2. La iha konflitu enkuantu desizaun sira-ne'ebé foo ona ko-na-ba kompeténsia sei bele hasoru rekursu.

Artigu 82.º
Pedidu atu rezolve konflitu

1. Parte naran ida no Ministériu Públiku bele husu atu deside konflitu ho rekerimentu iha ne'ebé hatudu faktu ne'ebé esprime konflitu ne'e.

2. Rekerimentu, ho testemuña no dokumentu nesesáriu, tenke dirije ba Supremu Tribunál ba Justisa nia Prezidente no entrega iha tribunál ne'e nia sekretaria.

Artigu 83.º
Indeferimentu liminár no notifikasaun ba resposta

1. Supremu Tribunál ba Justisa nia Prezidente indefere liminarmente rekerimentu ne'e kuandu konsidera katak la iha konflitu. Kazu kontráriu, haruka notifika autoridade sira-ne'ebé tama iha konflitu atu suspende sira nia prosesu, kuandu konflitu ne'e pozitivu, no hatoo resposta iha prazu ne'ebé nia hatudu.

2. Notifikasaun ba autoridade sira-ne'ebé tama iha konflitu sei husu ba administradór iha distritu ne'ebé atu halo. Prazu ba resposta sei hahú, konforme kazu ida-idak, iha notifikasaun ka liu tiha dilasaun ne'ebé Supremu Tribunál ba Justisa nia Prezidente fiksa.

Artigu 84.º
Resposta

Autoridade sira-ne'ebé tama iha konflitu sei foo resposta ho ofísiu, no bele tau ho sertidaun kona-ba prosesu.

Artigu 85.º
Prova no termu posteriór

1. Simu tiha resposta ka liu tiha prazu atu aprezenta resposta, sei rona testemuña ne'ebé aprezenta tiha ona, sei fakulta prosesu ba advogadu konstituidu sira hodi hatoo alegasaun eskrita no halo vista ba Ministériu Públiku no, ikus liu, sei foo desizaun.

2. Prova testemuñal sei hola ho karta ba tribunál distritál iha fatin ne'ebé faktu atu averigua mosu; halo tiha vista no ezame sei julga konflitu ne'e hanesan agravu.

Artigu 86.º
Aplikasaun ba kazu seluk

Artigu 81.º too 85.º sira nia dispozisaun aplika mos ba konflitu seluk ne'ebé Supremu Tribunál ba Justisa tenke rezolve, no mos:

a) Ba kazu iha ne'ebé aksaun hanesan lao iha tribunál ba-rak no liu tiha ona prazu atu hatoo exesaun ba inkompeténsia no exesaun ba litispendénsia;

b) Ba kazu iha ne'ebé aksaun hanesan lao iha tribunál ba-rak no tribunál ida konsidera-án kompetente, no la bele ona argui exesaun ba inkompeténsia ka exesaun ba litispendénsia iha tribunál ida seluk ka sira seluk;

c) Ba kazu iha ne'ebé tribunál sira ida konsidera-án inkom-petente no haruka prosesu ba tribunál ne'ebé laós ida-ne'ebé kaer daudaun aksaun hanesan, no la bele ona argui iha tribunál ne'e exesaun ba inkompeténsia ka exesaun ba litispendénsia.

SEKSAUN VI
GARANTIA BA IMPARSIALIDADE

Artigu 87.º
Juíz nia impedimentu

1. Juíz ida la bele kaer funsaun:

a) Kuandu nia tama hanesan parte iha aksaun, nia rasik ka hanesan ema seluk nia reprezentante, ka kuandu iha aksaun ne'e nia iha interese ne'ebé foo-fatin ba nia atu tama iha aksaun ne'e hanesan parte prinsipál;

b) Kuandu nia kónjuje, parente ka afin iha liña reta ka iha segundu grau iha liña kolaterál tama iha aksaun, nia rasik ka hanesan ema seluk nia reprezentante, ka kuandu iha aksaun ne'e ema sira-ne'e ruma iha interese ne'ebé foo-fatin ba nia atu tama iha aksaun ne'e hanesan parte prinsipál;

c) Kuandu nia tama tiha ona iha aksaun hanesan manda-táriu ka peritu ka kuandu nia tenke deside kestaun ne'ebé nia foo tiha ona paresér ka opiniaun ba, maski orál;

d) Kuandu nia kónjuje, parente ka afin iha liña reta ka iha segundu grau iha liña kolaterál tama tiha ona iha aksaun hanesan mandatáriu judisiál;

e) Iha rekursu iha prosesu ne'ebé nia kaer tiha ona hanesan juíz iha tribunál seluk, tanba nia maka foo desizaun rekorrida ka tanba nia hola pozisaun kona-ba kestaun ruma ne'ebé tama iha rekursu;

f) Iha rekursu hasoru desizaun ne'ebé nia kónjuje, parente ka afin iha liña reta ka iha segundu grau iha liña kolaterál maka foo, ka hasoru desizaun ne'ebé monu ba desizaun ne'ebé nia parente ka afim sira-ne'e ruma maka foo;

g) Kuandu tama iha aksaun hanesan parte ema ne'ebé ha-tama hasoru nia aksaun sivíl ba indemnizasaun tanba danu, ka hatama hasoru nia aksaun penál, tanba buat ne'ebé nia halo kuandu nia kaer nia funsaun ka tanba nia funsaun, ka kuandu ema ne'e nia kónjuje, parente ka afin iha liña reta ka iha segundu grau iha liña kolaterál tama iha aksaun hanesan parte, sarak tribunál simu tiha ona aksaun ka akuzasaun ne'e;

h) Kuandu nia foo tiha ona ka sei foo depoimentu hanesan testemuña;

i) Kuandu ema ne'ebé moris ho nia iha ekonomia komúm tama iha situasaun prevista iha alínea anteriór sira.

2. Impedimentu referidu iha númeru anteriór nia alínea d) mo-su deit kuandu mandatáriu hahú ezerse tiha ona mandatu iha altura ne'ebé juíz hetan kolokasaun iha tribunál ka sirkunskrisaun respetiva; selae, mandatáriu maka hetan inibisaun atu ezerse patrosíniu.

3. Iha tribunál distritál ne'ebé iha juíz barak ka iha Supremu Tribunál ba Justisa la bele kaer funsaun hanesan mandatáriu judisiál juíz nia kónjuje, parente ka afin iha liña reta ka iha segundu grau iha liña kolaterál, no mos ema ne'ebé hela ho nia iha ekonomia komúm, ne'ebé, tanba distribuisaun, tenke tama iha aksaun nia julgamentu; maibé, kuandu ema ne'e hatama tiha ona rekerimentu ka alegasaun iha prosesu ne'e kuandu kuandu halo distribuisaun, juíz maka hetan impedimentu.

Artigu 88.º
Juíz impedidu nia devér

1. Kuandu iha motivu ruma ba nia impedimentu, juíz tenke deklara-án impedidu ho despaxu iha autus. Selae, parte sira bele husu atu deklara impedimentu ne'e, too sentensa. Iha aksaun ho valór naran ida bele hatoo ba Supremu Tribunál ba Justisa rekursu hasoru desizaun ne'ebé indefere rekerimentu atu husu impedimentu; iha forma prosesuál naran ida rekursu ne'e sae kedas no ketak.

2. Bele hatama reklamasaun hasoru despaxu kona-ba juíz ru-ma iha Supremu Tribunál ba Justisa nia impedimentu, ba tribunál ida-ne'e nia plenáriu, iha ne'ebé la halo parte juíz ne'ebé impedimentu kona-ba.

3. Deklara tiha impedimentu, prosesu tenke haruka ba tribunál kompetente, ka entrega ba juíz imediatu ka ba juíz substitutu, nu'udar kazu ida-idak.

Artigu 89.º
Impedimentu nia kauza iha tribunál koletivu

1. La bele tama hamutuk iha julgamentu ho tribunál koletivu juíz sira-ne'ebé fen ho lain, parente ka afím iha liña reta ka too segundu grau iha liña kolaterál.

2. Iha tribunál koletivu distritál, hosi juíz sira-ne'ebé iha liga-saun tanba kazamentu, parentesku ka afinidade referidu iha númeru anteriór, tama deit juíz ida-ne'ebé presidente; kuandu impedimentu monu deit ba adjuntu sira, ida-ne'ebé antigu-liu maka tama, maibé kuandu juíz sira-ne'e ruma maka kaer prosesu, nia maka tama.

3. Iha Supremu Tribunál ba Justisa juíz ida-ne'ebé tenke vota primeiru maka tama.

4. Aplika mos iha ne'e artigu 87.º, n.º 1, alínea i).

Artigu 90.º
Ministériu Públiku no funsionáriu iha sekretaria nia impedimentu

1. Artigu 87.º, n.º 1, alínea a), b), g) no i) nia dispozisaun aplika mos ba Ministériu Públiku nia reprezentante. Ministériu Públiku nia reprezentante la bele kaer funsaun iha kauza ne'ebé nia tama tiha ona hanesan mandatáriu ka peritu, ho konstituisaun ka nomeasaun ne'ebé nia hetan hosi parte ne'ebé tama iha aksaun hasoru ema ne'ebé nia tenke reprezenta ka foo asisténsia.

2. Artigu 87.º, n.º 1, alínea a), b) no i), nia dispozisaun aplika mos ba funsionáriu iha sekretaria; funsionáriu iha sekretaria la bele kaer funsaun kuandu nia tama tiha ona iha kauza hanesan parte ruma nia mandatáriu ka peritu.

3. Ministériu Públiku nia reprezentante ka funsionáriu iha se-kretaria ne'ebé iha impedimentu ruma tenke deklara kedas impedimentu ne'e iha prosesu; selae, enkuantu impedidu ne'e sei tama iha kauza, juíz tenke koñese impedimentu ne'e, ofisiozamente ka tuir parte ruma nia rekerimentu, aplika ho artigu 101.º nia dispozisaun.

4. Juíz tenke apresia funsionáriu iha sekretaria nia impedimentu, maski funsionáriu ne'e maka deklara rasik.

Artigu 91.º
Juíz nia eskuza

1. Juíz la bele deklara-án suspeitu; maibé bele husu atu la tama iha kauza iha kazu sira previstu iha artigu seguinte, no mos kuandu, tanba sirkunstánsia ponderoza seluk, nia hanoin katak ema bele deskonfia nia imparsialidade.

2. Juíz tenke hatama pedidu ba eskuza molok nia foo nia des-paxu primeiru ka molok nia intervensaun iha prosesu, kuandu intervensaun lao uluk maka despaxu ruma bele tuir. Kuandu halo pedidu tanba faktu superveniente ka faktu ne'ebé nia foin koñese, juíz tenke husu eskuza molok nia foo nia primeiru despaxu ka halo intervensaun iha prosesu tuir fali koñesimentu ne'e.

3. Pedidu tenke hatoo ba Supremu Tribunál ba Justisa nia Prezidente, hamutuk ho faktu atu justifika.

4. Prezidente bele buka informasaun no, kuandu pedidu nia fundamentu maka faktu sira previstu iha artigu seguinte, bele rona parte ne'ebé bele hatoo opozisaun no haruka entrega juíz nia espozisaun nia kópia ida ba nia.

5. Halo tiha dilijénsia sira-ne'e, ka dilijénsia ida la iha atu halo, prezidente foo desizaun, ne'ebé la bele hasoru rekursu.

6. Aplika mos iha ne'e artigu 97.º nia dispozisaun.

Artigu 92.º
Fundamentu ba suspeisaun

1. Parte sira bele hatoo suspeisaun ba juíz iha kazu sira tuirmai ne'e:

a) Kuandu iha parentesku ka afinidade, la previstu iha ar-tigu 87.º, iha liña reta ka too kuartu grau iha liña kolaterál entre juíz ne'e ka nia kónjuje no parte ruma ka ema ne'ebé, tanba nia interese iha kauza nia objetu, bele tama hanesan parte prinsipál iha kauza ne'e;

b) Kuandu lao daudaun kauza iha ne'ebé juíz ka nia kónjuje ka sira ruma nia parente ka afim iha liña reta tama hanesan parte, no parte ruma maka kaer kauza ne'e hanesan juíz;

c) Kuandu lao daudaun, ka iha tinan tolu ba kotuk nia la-ran, kauza ruma, la previstu iha artigu 87.º, n.º 1, alínea g), entre parte ruma ka parte ruma nia kónjuje ho juíz ka juíz nia kónjuje ka sira ruma nia parente ka afim iha liña reta;

d) Kuandu juíz ka nia kónjuje, ka sira ruma nia parente ka afim iha liña reta, okupa pozisaun hanesan parte ruma nia kredór ka devedór, ka iha interese jurídiku ba desizaun atu favorese parte ruma;

e) Kuandu juíz okupa pozisaun hanesan parte ruma nia protutór, erdeiru prezumidu, donatóriu ka patraun, ka membru iha pesoa koletiva ruma, ne'ebé tama hanesan parte iha kauza, nia diresaun ka administrasaun;

f) Kuandu juíz simu tiha ona prezente molok prosesu tama iha tribunál ka kuandu prosesu tama tiha iha tribunál ka tanba prosesu ne'e, ka foo tiha meiu atu selu prosesu nia despeza;

g) Kuandu iha inimizade maka'as ka intimidade boot entre juíz no parte ruma.
2. Iha númeru anteriór, alínea c), nia dispozisaun tama mos kauza kriminál kuandu ema sira referida iha ne'ebá okupa ka okupa tiha ona pozisaun hanesan ofendidu, partisipante ka arguidu.

3. Iha kazu referidu iha n.º 1, alínea c) no d), juíz tenke julga suspeisaun improsedente kuandu sirkunstánsia kona-ba faktu hatudu katak aksaun ne'e hatama ka kréditu ne'e adkire atu hetan baze hodi rekuza juíz ne'e.

Artigu 93.º
Prazu atu dedúz suspeisaun

1. Prazu atu dedúz suspeisaun hahú iha loron ne'ebé, liu tiha juíz nia despaxu ka intervensaun, nu'udar artigu 91.º, n.º 2, parte hetan sitasaun ka notifikasaun para prosesu nia termu ruma ka tama iha aktu prosesuál ruma. Reu ne'ebé hetan sitasaun atu tama iha prosesu bele dedúz suspeisaun iha prazu ne'ebé nia tenke aprezenta defeza.

2. Parte bele foo-hatene ba juíz suspeisaun nia baze molok nia tama iha prosesu. Iha kazu ne'e, la hakarak uza fakuldade ne'ebé artigu 91.º foo karik, juíz tenke dehan kedas buat ne'e iha despaxu iha prosesu nia laran no prosesu nia termu sei para too prazu atu dedúz suspeisaun hotu; prazu ne'e hahú iha notifikasaun kona-ba despaxu ne'e.

3. Fundamentu ba suspeisaun ka fundamentu ne'e nia koñesimentu ne'e superveniente karik, parte tenke foo hatene kedas ba juíz kuandu nia hatene; selae, liu tiha, nia la bele argui suspeisaun ne'e. Tenke aplika mos iha ne'e númeru anteriór nia dispozisaun.

4. Kuandu juíz husu atu la tama iha prosesu, maibé nia pedidu la hetan deferimentu, tenke iha baze la hanesan ho ida-ne'ebé invoka tiha ona ne'e atu hatoo fali suspeisaun, no prazu atu dedúz suspeisaun ne'e hahú iha parte nia notifikasaun ka intervensaun primeira iha prosesu, liu tiha despaxu ne'ebé la foo eskuza ne'ebé juíz husu.

Artigu 94.º
Oinsá dedúz suspeisaun

1. Rekuzante tenke indika ho presizaun fundamentu ba sus-peisaun no, halo tiha autus apensu ho rekerimentu ne'e, sei halo konkluzaun ba juíz rekuzadu atu foo resposta. Faktu alegadu ne'ebé la iha resposta ka impugnasaun tenke konsidera konfesadu.

2. Kuandu la iha dilijénsia instrutória atu halo, juíz haruka ha-ketak prosesu kona-ba insidente ne'e no haruka ba Supremu Tribunál ba Justisa nia Prezidente; kazu kontráriu, tenke halo konkluzaun ba juíz substitutu, ne'ebé sei haruka halo ho prova ne'ebé oferese tiha ona no, hotu tiha, haruka ba Supremu Tribunál ba Justisa nia Prezidente. La bele iha dilijénsia ho karta prekatória.

Artigu 95.º
Julgamentu ba suspeisaun

1. Simu tiha prosesu, Supremu Tribunál ba Justisa nia Prezi-dente bele husu esklaresimentu ne'ebé nia konsidera nesesáriu ba parte sira ka ba juíz rekuzadu. Pedidu ne'e halo ho ofísiu ba juíz rekuzadu ka, kuandu parte sira maka tenke foo esklaresimentu, ba juíz substitutu.

2. Dokumentu atu prova suspeisaun nia fundamentu ka atu prova resposta la bele oferese kedas karik, Prezidente bele admite posteriormente, kuandu konsidera demora ne'e justifikada.

3. Halo tiha dilijénsia nesesária, Prezidente foo desizaun, sein rekursu. Kuandu julga suspeisaun improsedente tenke apresia rekuzante hatama suspeisaun ne'e ho ma-fé ka lae.

Artigu 96.º
Suspeisaun hasoru juíz iha Supremu Tribunál ba Justisa

1. Supremu Tribunál ba Justisa nia Prezidente maka julga su-peisaun hasoru juíz iha tribunál ida-ne'e, tuir mos, ho adaptasaun nesesária, artigu anteriór sira nia dispozisaun.

2. Supremu Tribunál ba Justisa nia plenáriu maka julga sus-peisaun hasoru Supremu Tribunál ba Justisa nia Prezidente.

Artigu 97.º
Arguisaun nia influénsia iha prosesu

1. Juíz substitutu halao daudaun aksaun prinsipál, maibé, jul-ga tiha suspeisaun, maka bele halo despaxu saneadór no desizaun finál.

2. Iha Supremu Tribunál ba Justisa, kuandu suspeisaun lao hasoru relatór, primeiru adjuntu maka tuur iha relatór nia fatin no prosesu tenke ba juíz ne'ebé tuir adjuntu últimu atu halo vista; maibé la bele koñese aksaun nia objetu no la bele foo desizaun ne'ebé prejudika desizaun kona-ba kauza molok julga tiha suspeisaun.

Artigu 98.º
Eskuza ka suspeisaun nia prosedénsia

1. Kuandu eskuza ka suspeisaun hetan deferimentu, juíz sub-stitutu kaer nafatin prosesu, tuir artigu anteriór.

2. Kuandu eskuza ka suspeisaun la hetan deferimentu, juíz ne'ebé hatama suspeisaun ka hasoru suspeisaun tama fali atu deside kauza ne'e, maski prosesu liu tiha ona hosi vistu ba julgamentu.

Artigu 99.º
Suspeisaun hasoru funsionáriu iha sekretaria

Parte sira bele hatoo mos suspeisaun hasoru funsionáriu iha sekretaria ho fundamentu sira indikadu iha artigu 92.º, n.º 1, exetu alínea b). Maibé faktu sira-ne'ebé alínea c) no d) refere bele serve hanesan fundamentu ba suspeisaun kuandu mosu entre juíz ka nia kónjuje no parte ruma.

Artigu 100.º
Prazu atu dedúz

1. Prazu ba autór atu dedúz suspeisaun hahú iha momentu ne'ebé petisaun tama iha sekretaria ka, kuandu distribuisaun maka foo-fatin ba funsionáriu nia intervensaun, ho distribuisaun.

2. Reu bele dedúz suspeisaun iha prazu atu hatoo defeza nia laran.

3. Prazu atu dedúz suspeisaun ho fundamentu superveniente hahú iha momentu ne'ebé interesadu hatene faktu superveniente ne'e.

Artigu 101.º
Insidente nia prosesu

Insidente ne'e sei prosesa tuir artigu 94.º nia termus, ho modifikasaun sira tuirmai ne'e:

a) Kuandu rekuzante nia parte kontrária la tama iha insi-dente, tenke foo-fatin ba rekuzadu atu haree prosesu hodi foo resposta;

b) Molok foo desizaun kona-ba suspeisaun, funsionáriu reku-zadu la bele tama iha prosesu;

c) Juíz ne'ebé kaer prosesu maka halao insidente nia ter-mus no aktu hotu-hotu no deside, sein rekursu, suspeisaun ne'e.

KAPÍTULU IV
AKTU PROSESUÁL EIN JERÁL

SEKSAUN I
AKTU EIN JERÁL

Artigu 102.º
Prinsípiu limitasaun iha aktu

Iha prosesu la bele halo aktu inutil; funsionáriu ne'ebé halo aktu inutil sei hetan responsabilidade disiplinár

Artigu 103.º
Aktu nia forma

1. Aktu prosesuál sei tuir forma ne'ebé bele hetan nia fim diak-liu.

2. Aktu prosesuál bele tuir modelu ne'ebé entidade kompetente aprova; maibé, salvu desizaun seluk, modelu kona-ba aktu iha sekretaria maka bele konsidera obrigatóriu.

3. Aktu prosesuál ne'ebé tenke hakerek tenke tuir forma ne'e-bé la hamosu dívida kona-ba nia autentisidade formál no tenke hakerek didiak atu hatudu nia konteúdu ho klareza; abreviatura ne'ebé uza tenke iha sentidu ida deit.

4. Data no númeru bele hakerek ho algarizmu, exetu kuandu define parte ka terseiru sira nia direitu ka obrigasaun; maibé, iha resalva, númeru ne'ebé razura ka emenda tiha tenke hakerek pur-extensu.

Artigu 104.º
Lian atu uza iha aktu

1. Iha aktu judisiál tenke uza Repúblika Demokrátika Timór-Leste nia lian ofisiál: tetum no portugés.

2. Kuandu tenke rona ema ne'ebé la hatene lian sira-ne'e ruma, ema ne'e bele koalia lian seluk, no tenke nomeia intérprete, kuandu presiza, atu, ho juramentu ba fidelidade, estabelese komunikasaun. Kuandu presiza duni maka intérprete tama iha aktu prosesuál.

Artigu 105.º
Dokumentu iha lian estranjeiru nia tradusaun

1. Ofisiozamente ka tuir rekerimentu, juíz tenke haruka parte ida aprezenta tradusaun ba dokumentu iha lian estranjeiru ne'ebé parte ne'e hatama iha prosesu kuandu dokumentu ne'e presiza tradusaun.

2. Kuandu la hatene tradusaun ne'e loos ka lae, juíz haruka aprezentante aprezenta tradusaun ne'ebé notáriu maka halo ka tradusaun ne'ebé funsionáriu diplomátiku ka konsulár iha Estadu respetivu auténtika; kuandu aprezentante la bele hetan ka la aprezenta tradusaun ne'e iha prazu fiksadu, juíz bele nomeia peritu atu halo tradusaun ne'e.

Artigu 106.º
Surdu, mudu ka surdu-mudu

1. Sein prejuizu ba juíz atu hatama intérprete idóneu kuandu konsidera konveniente, kuandu surdu, mudu ka surdu-mudu tenke foo depoimentu tenke halo hanesan ne'e:

a) Surdu sei hetan pergunta eskrita no foo resposta orál;

b) Mudu sei hetan pergunta orál no foo resposta eskrita;

c) Surdu-mudu sei hetan pergunta eskrita no foo resposta eskrita
2. Juíz tenke nomeia intérprete idóneu ba surdu, mudu ka sur-du-mudu ne'ebé la hatene le ka hakerek.

3. Númeru anteriór sira nia dispozisaun sei aplika iha rekerimentu orál no iha aktu hodi foo juramentu.

Artigu 107.º
Lei ne'ebé regula prosesu no aktu prosesuál

1. Aktu prosesuál tenke tuir lei vijente iha momentu ne'ebé aktu ne'e halo.

2. Forma prosesuál tenke tuir lei vijente iha data ne'ebé aksaun tama iha tribunál.

Artigu 108.º
Bainhira maka halo aktu prosesuál

1. La bele halo aktu prosesuál iha loron ne'ebé tribunál taka no iha férias judisiais.

2. La tama iha númeru anteriór nia dispozisaun sitasaun, noti-fikasaun no aktu ne'ebé tenke halo hodi evita prejuizu irreparavel.

3. Aktu ne'ebé parte sira halo, hanesan hatama iha sekretaria judisiál artikuladu, rekerimentu ka dokumentu, tenke halo iha tempu ba expediente nia laran.

Artigu 109.º
Kontinuidade iha prazu

1. Prazu prosesuál ne'ebé lei ka despaxu judisiál fiksa lao la-para; maibé suspende iha férias judisiais nia laran, salvu prazu ne'ebé naruk too ka liu fulan neen ka prazu atu pratika aktu iha prosesu ne'ebé lei konsidera urjente.

2. Kuandu prazu atu pratika aktu prosesuál hotu iha loron ne'ebé tribunál taka hotu iha loron ne'ebé loron util seguinte.

3. Ba númeru anteriór nia dispozisaun, tenke konsidera katak tribunál taka iha loron ne'ebé iha toleránsia ba pontu.

4. Rejime previstu iha númeru anteriór sira aplika mos ba prazu atu hatama iha tribunál aksaun sira prevista iha Kódigu ne'e.

Artigu 110.º
Prazu nia modalidade

1. Iha prazu dilatóriu no prazu peremptóriu.

2. Prazu dilatóriu husik pratika aktu ida iha momentu seluk ka husik sura prazu ida iha momentu seluk.

3. Liu tiha prazu peremptóriu direitu atu pratika aktu mate.

4. Maibé, liu tiha prazu bele pratika aktu, kuandu iha justu im-pedimentu, nu'udar artigu seguinte nia dispozisaun.

5. Maski la iha justu impedimentu, liu tiha prazu, bele pratika aktu iha loron tolu tuir fali nia laran, maibé, para aktu ne'e atu vale, tenke selu, too loron util primeiru liu tiha aktu ne'e, multa hanesan ho taxa ba justisa iha prosesu ne'e nia ¼ tanba loron atrazadu ida-idak, maibé la boot liu dolar amerikanu lima-nulu no la kiik liu dolar amerikanu rua.

6. Kuandu, liu tiha prazu referidu iha númeru anteriór, multa devida la selu, sekretaria, ofisiozamente, notifika interesadu atu selu multa hanesan ho taxa ba justisa iha prosesu ne'e nia ½, maibé la boot liu dolar amerikanu atus ida.

7. Juíz bele haruka hatún ka hasai tiha multa ne'e kuandu inte-resadu la iha bein ka kuandu multa ne'e nia valór desproporsionadu liu.

Artigu 111.º
Impedimentu justifikavel

1. Sei konsidera impedimentu justifikavel eventu ne'ebé la hu-sik pratika aktu iha prazu nia laran no laós imputavel ba parte ka ba nia reprezentante ka mandatáriu.

2. Parte ne'ebé alega impedimentu justifikavel tenke oferese kedas prova respetiva; juíz, rona tiha parte kontrária, husik rekerente pratika aktu liu tiha prazu, kuandu konsidera katak iha duni impedimentu no rekoñese katak parte mai husu kedas molok impedimentu ne'e hotu.
3. Tribunál koñese ofisiozamente impedimentu kuandu eventu referidu iha n.º 1 ne'e faktu notóriu ida no bele prevé katak aktu ne'e la bele pratika duni iha prazu nia laran.

Artigu 112.º
Prazu nia prorrogasaun

1. Prazu prosesuál ne'ebé lei marka bele prorroga iha kazu ne'ebé lei dehan.

2. Kuandu parte sira iha akordu, bele prorroga prazu dala ida no ho períodu hanesan.

Artigu 113.º
Prazu dilatóriu ho prazu peremptóriu tuir malu

Kuandu prazu peremptóriu ida tuir fali prazu dilatóriu ida, prazu rua ne'e sura hamutuk hanesan ida deit.

Artigu 114.º
Fatin atu pratika aktu

1. Aktu prosesuál sei pratika iha fatin ne'ebé aktu ne'e bele sai efikáz liu; maibé bele pratika iha fatin seluk, tan deferénsia ka impedimentu justu.

2. Aktu tenke pratika iha tribunál, kuandu la iha razaun atu halo iha fatin seluk.

SEKSAUN II
PARTE SIRA NIA AKTU

Artigu 115.º
Aktu ne'ebé aprezenta ba juíz

Aktu ne'ebé parte sira tenke hakerek sei entrega iha sekretaria judisiál; data iha ne'ebé parte entrega vale hanesan data iha ne'ebé parte pratika aktu ne'e.

Artigu 116.º
Taxa-justisa nia pagamentu

1. Kuandu, tuir Kódigu ba Kustas Judisiál, ho aktu prosesuál tenke selu taxa-justisa inisiál ka subsekuente, parte tenke hatama iha autus dokumentu ne'ebé hatudu katak pagamentu ne'e halo tiha ona ka nia hetan apoiu judisiáriu, salvu, iha kazu ikus ne'e, kuandu dokumentu ne'e iha tiha ona autus nia laran.

2. Maski dokumentu referidu iha númeru anteriór la iha, tri-bunál simu nafatin pesa prosesuál ne'e, maibé parte tenke entrega dokumentu ne'e iha loron sanulu nia laran hahú iha loron ne'ebé nia pratika aktu prosesuál ne'e.

3. Kuandu parte devedór la entrega dokumentu ne'ebé hatudu katak taxa-justisa selu ona, sekretaria, ofisiozamente, notifika parte ne'e atu selu taxa ne'e hamutuk ho multa ho valór taxa ne'e nia kuartu ida, maibé la aas liu dolar amerikanu limanulu, iha loron sanulu nia laran.

4. Kuandu parte la selu kuantia sira-ne'ebé númeru anteriór refere iha prazu nia laran juíz kondena parte ne'e selu multa too dolar amerikanu atus ida.

5. Kuandu parte la selu nafatin kuantia ne'ebé nia deve hela, tenke hasai sertidaun kona-ba faktu ne'e no haruka ba Ministériu Públiku atu halao ezekusaun.

Artigu 117.º
Artikuladu

1. Pesa iha ne'ebé parte sira aprezenta aksaun ka defeza nia fundamentu no formula pedidu korrespondente bolu-naran artikuladu.

2. Iha aksaun, aksaun nia insidente no iha prosedimentu kau-telár parte sira tenke alega, tuir artigu, faktu sira-ne'ebé interesa atu fundamenta sira nia pedidu ka defeza, salvu kuandu lei dispensa narrasaun artikulada.

3. Sekretaria tenke entrega resibu hasoru petisaun no artiku-ladu sira seluk ne'ebé simu iha sekretaria.

Artigu 118.º
Duplikadu

1. Artikuladu tenke aprezenta ho duplikadu; artikuladu ne'ebé hatoo hasoru ema barak tenke aprezenta ho duplikadu ho númeru hanesan ho interesadu sira-ne'ebé moris iha ekonomia ketak, salvu sira-ne'ebé mandatáriu ida deit maka reprezenta.

2. Rekerimentu, alegasaun no dokumentu ne'ebé parte ruma aprezenta tenke mai ho kópia iha surat komúm ho númeru hanesan duplikadu sira referidu iha númeru anteriór. Kópia sira-ne'e sei entrega ba parte kontrária ho notifikasaun primeira ne'ebé tuir fali aprezentasaun ne'e.

3. Kuandu parte la aprezenta duplikadu no kópia nu'udar nú-meru anteriór sira haruka, sekretaria tenke notifika ofisiozamente parte ne'e atu aprezenta kópia ne'e iha loron rua nia laran no selu ho multa hanesan ho taxa-justisa ne'ebé tenke selu iha prosesu ne'e nia kuartu ida, maibé la aas liu dolar amerikanu ruanulu. Kuandu parte ne'e la halo-tuir, tenke halo sertidaun kona-ba elementu ne'ebé falta, no parte ne'e tenke selu sertidaun ne'e nia folin ho tan multa prevista iha artigu 110.º, n.º 5, nia valór valór ne'ebé aas liu.

4. Kuandu iha razaun espesiál atu justifika, juíz bele dispensa parte atu aprezenta kópia referida iha n.º 2 ka marka prazu suplementár ba parte atu aprezenta kópia ne'e.

5. Hamutuk ho duplikadu atu entrega ba parte kontrária apre-zentante tenke entrega ezemplár ida tan atu hatama iha arkivu no uza hanesan baze hodi reforma autus kuandu autus lakon. Kuandu parte la aprezenta duplikadu ne'e, tenke haruka halo kópia ba artikuladu ne'e no parte responsavel tenke selu kópia ne'e nia folin, hanesan sertidaun nia folin, hasae ba triplu.

Artigu 119.º
Regra jerál ba prazu

1. Salvu dispozisaun seluk, parte sira iha loron sanulu atu rekér aktu ka dilijénsia ruma, argui nulidade, dedúz insidente ka ezerse podér prosesuál seluk tan; parte iha mos loron sanulu atu foo resposta ba buat ne'ebé parte kontrária dedúz.

2. Prazu atu foo resposta hahú ho notifikasaun kona-ba aktu ne'ebé parte foo resposta ba.

SEKSAUN III
MAJISTRADU NIA AKTU

Artigu 120.º
Ordein iha aktu prosesuál

1. Majistradu ne'ebé prezide aktu prosesuál maka iha kompe-ténsia atu mantém ordein iha aktu ne'e; majistradu ne'e sei hola medida nesesária hasoru ema ne'ebé perturba aktu ne'e, nomeadamente aviza infratór ho kortezia, ka la husik nia koalia tan, kuandu nia sees-án hosi respeitu ne'ebé tenke uza ba tribunál ka instituisaun sira-ne'ebé moris daudaun, hatudu no haruka rejista iha akta hahalok ne'ebé justifika providénsia ne'e, sein prejuizu ba prosedimentu kriminál ka disiplinár ne'ebé bele mosu iha kazu ne'e.

2. Infratór la tuir desizaun karik, prezidente bele halo nia sai hosi fatin iha ne'ebé realiza aktu ne'e.

3. Espresaun no imputasaun indispensavel ba parte nia defeza iha kauza ne'e laós ilísitu.

4. Kuandu la husik advogadu ka advogadu estajiáriu koalia tan, tenke foo-hatene faktu ne'e ho pormenór ba Ordem dos Advogados, ba efeitu disiplinár; sala ne'ebé majistradu iha Ministériu Públiku halo tenke foo-hatene ba majistradu ne'e nia superiór ierárkiku; sala ne'ebé defensór públiku halo tenke foo-hatene ba Ministériu ba Justisa.

5. Kuandu parte ka ema seluk maka halo sala, prezidente bele aplika ba sira sansaun sira-ne'ebé númeru 1 no 2 prevé no kondena sira selu multa, tuir infrasaun nia gravidade.

6. Bele iha rekursu, ho efeitu suspensivu, hasoru desizaun ne'ebé la husik ema ruma koalia tan, haruka ema ruma sai hosi fatin iha ne'ebé halao aktu ka aplika multa ba ema ruma; tama tiha rekursu hasoru desizaun ne'ebé la husik mandatáriu judisiál koalia tan ka haruka nia sai hosi fatin iha ne'ebé halao aktu prosesuál, tenke suspende aktu ne'e too deside tiha agravu ne'e, no agravu ne'e tenke halao ho urjénsia.

7. Atu mantém ordein iha aktu prosesuál tribunál bele rekizita forsa polisiál nia ajuda; ba ida-ne'e forsa polisiál ne'e tenke tuir ordein ne'ebé mai hosi juíz ne'ebé prezide aktu ne'e.

Artigu 121.º
Devér no forma atu administra justisa

1. Juíz iha obrigasaun atu administra justisa, ho despaxu ka sentensa kona-ba matéria pendente no halo tuir, nu'udar lei haruka, tribunál superiór nia desizaun.

2. Bolu-naran sentensa juíz nia aktu ne'ebé deside kauza prinsipál ka insidente ne'ebé iha estrutura hanesan kauza ida.

3. Bolu-naran akórdaun desizaun ne'ebé tribunál koletivu ma-ka foo.

4. Bolun naran despaxu meru-expediente despaxu ida-ne'ebé hola deit medida ba prosesu atu lao loos no la iha influénsia iha parte sira nia konflitu-de-interese; sei konsidera katak julgadór uza podér diskrisionáriu legál iha despaxu ne'ebé deside matéria ne'ebé tama iha julgadór nia prudente arbítriu.

Artigu 122.º
Sentensa no despaxu nia rekizitu esternu

1. Juíz ka relatór tenke tau data no asina desizaun judisiál, ru-brika folla sira-ne'e laós manuskrita no halo resalva nesesária; juíz sira-ne'ebé tama iha tribunál koletivu tenke asina akórdaun, salvu kuandu sira la iha, situasaun ne'ebé tenke refere.

2. Juíz nia asinatura bele halo ho naran abreviadu.

3. Despaxu ka sentensa ne'ebé juíz foo oralmente iha aktu ne'ebé tenke rejista iha autu ka akta tenke hakerek iha autu ka akta ne'e. Juíz nia asinatura iha autu ka akta garante reprodusaun nia fidelidade.

4. Sentensa no akórdaun finál tenke rejista iha livru espesiál.

Artigu 123.º
Devér atu fundamenta desizaun

1. Ho desizaun kona-ba pedidu kontrovertidu ruma ka kona-ba dúvida ne'ebé mosu iha prosesu nia laran tenke hatudu mos desizaun ne'e nia fundamentu.

2. La iha justifikasaun kuandu juíz simu deit fundamentu ne'e-bé alega iha rekerimentu ka iha opozisaun.

Artigu 124.º
Dokumentasaun ba aktu ne'ebé juíz prezide

1. Tenke dokumenta iha akta aktu prosesuál ne'ebé juíz prezide nia realizasaun no konteúdu; iha akta ne'e sei hatama deklarasaun, rekerimentu, promosaun no aktu desizóriu orál ne'ebé akontese iha aktu ne'e.

2. Funsionáriu maka hakerek akta, tuir juíz nia diresaun.

3. Kuandu ema ruma alega katak buat ne'ebé hakerek iha akta laós buat ne'ebé hatete ka akontese iha aktu prosesuál, ema ne'e tenke hatama iha akta deklarasaun kona-ba diskrepánsia ne'e no hatudu ho retifikasaun atu halo; tuir fali, rona tiha parte prezente sira, juíz foo desizaun definitiva, iha ne'ebé nia sustenta ka modifika redasaun inisiál.

Artigu 125.º
Prazu ba majistradu nia aktu

1. Salvu dispozisaun seluk, despaxu judisiál no Ministériu Públiku nia promosaun tenke foo iha loron sanulu nia laran.
2. Despaxu ka promosaun ba meru-expediente no sira-ne'ebé tenke konsidera urjente tenke foo iha loron rua nia laran.

SEKSAUN IV
SEKRETARIA NIA AKTU

Artigu 126.º
Sekretaria judisiál nia funsaun no devér

1. Sekretaria judisiál maka asegura prosesu pendente nia ex-pediente, autuasaun no tramitasaun regulár, nu'udar lei orgánika respetiva estabelese, tuir lei prosesuál, no ho dependénsia funsionál hosi majistradu kompetente.

2. Sekretaria tenke ezekuta despaxu judisiál no realiza ofisi-ozamente dilijénsia nesesária atu hetan lalais despaxu ne'e nia objetivu.

3. Funsionáriu tenke uza espesiál korresaun no urbanidade iha sira nia relasaun ho mandatáriu judisiál sira.

4. Bele iha reklamasaun hasoru funsionáriu iha sekretaria ju-disiál nia aktu, ba juíz hosi ne'ebé funsionáriu ne'e simu dependénsia funsionál.

5. Erru no omisaun iha sekretaria judisiál nia aktu la bele pre-judika parte sira.

Artigu 127.º
Sekretaria nia aktu tuir territóriu

1. Sekretaria iha Supremu Tribunál ba Justisa no iha tribunál distritál sira nia funsionáriu bele pratika aktu ne'ebé tama iha sira nia funsaun iha área ne'ebé tama iha tribunál ne'e nia jurizdisaun.

2. Iha kazu previstu iha lei kona-ba organizasaun judisiária funsionáriu iha sekretaria bele iha kompeténsia atu pratika aktu iha sirkunskrisaun judisiál seluk nia área.

Artigu 128.º
Autu no termu nia kompozisaun

1. Iha autu no termu ne'ebé sekretaria lavra tenke hatama aktu ne'ebé pratika nia elementu esensiál, data no fatin.

2. Sekretaria nia aktu la bele iha espasu mamuk la inutilizadu no entreliña, razura ka emenda la resalvada.

3. Prosesu nia autuasaun tenke halo tuir diploma regulamentár nia dispozisaun no tenke foo-fatin atu bele hatama ho fasilidade pesa sira-ne'ebé sei hatama tutuir no evita pesa sira-ne'e atu lakon.

Artigu 129.º
Autu no termu nia asinatura

1. Autu no termu vale kuandu juíz no funsionáriu respetivu asina. Iha aktu ne'ebé juíz la intervein vale kuandu funsionáriu respetivu asina, maibé kuandu aktu ne'e esprime katak parte ruma manifesta nia vontade ka hamosu responsabilidade ba parte ruma, parte ne'e ka nia reprezentante tenke asina hotu.
2. Kuandu parte ne'ebé tenke asina la bele, lakohi ka la hatene asina, testemuña rua, ne'ebé rekoñese parte ne'e, tenke asina autu ka termu ne'e.

Artigu 130.º
Rubrika iha autus nia tahan

1. Funsionáriu iha sekretaria ne'ebé toma-konta prosesu tenke rubrika autus nia tahan sira-ne'ebé la iha nia asinatura; juíz sira tenke rubrika autus nia tahan kona-ba aktu iha ne'ebé nia tama, salvu sira-ne'ebé sira asina.
2. Parte no sira nia mandatáriu iha direitu atu rubrika autus nia tahan.

Artigu 131.º
Prazu ba expediente iha sekretaria

1. Iha loron lima nia laran, salvu iha kazu urjente, sekretaria tenke loke konkluzaun iha autus ba juíz, loke vista iha autus ka fakulta autus ba ezame, prepara mandadu no halo aktu-expediente seluk tan.
2. Sekretaria, iha loron ne'e kedas, kuandu bele, tenke aprezenta ba despaxu, avulsamente, rekerimentu ne'ebé laós kona-ba prosesu pendente nia andamentu, hatama iha prosesu ne'e rekerimentu, resposta, artikuladu no alegasaun kona-ba prosesu ne'e, ka, tama liu tiha ona prazu ka iha dúvida ruma kona-ba junsaun ne'e hasoru lei karik, aprezenta pesa ne'e ba juíz atu haruka hatama ka rekuza.
3. Prazu atu loke konkluzaun iha autus tanba rekerimentu ruma tama sura hahú hosi dokumentu ne'e nia aprezentasaun ka hosi ordein ne'ebé haruka hatama rekerimentu ne'e.

SEKSAUN V
PUBLISIDADE NO ASESU BA AUTUS

Artigu 132.º
Publisidade iha prosesu

1. Prosesu sivíl loke ba públiku, salvu limitasaun ne'ebé lei prevé.
2. Publisidade iha prosesu signifika katak parte sira, ema ne'ebé bele ezerse mandatu judisiál ka ema ne'ebé iha interese atendivel, iha direitu atu ezamina no konsulta autus iha sekretaria no hetan kópia no sertidaun kona-ba pesa ne'ebé tama iha autus.
3. Sekretaria judisiál iha obrigasaun atu fó informasaun presiza ba parte sira, parte sira nia reprezentante ka mandatáriu judisiál, ka sira-ne'e nia funsionáriu ho kredensiál devida, kona-ba prosesu pendente, iha ne'ebé sira tama hanesan interesadu, nia estadu.

Artigu 133.º
Limitasaun ba publisidade iha prosesu

1. Asesu ba autus hetan limitasaun kuandu divulgasaun ba autus nia konteúdu bele hamosu prejuizu ba ema nia dignidade, ba intimidade privada ka familiár ka ba morál públika, ka bele hamosu perigu ba desizaun ne'ebé atu hola nia efikásia.
2. Nomeadamente, tama iha limitasaun ba publisidade prevista iha númeru anteriór:
a) Prosesu atu anula kazamentu, ba divórsiu, ba separasaun ba ema ka bein, atu estabelese ka impugna paternidade, ne'ebé parte sira ho sira nia mandatáriu maka bele iha asesu;
b) Prosedimentu kautelár pendente, ne'ebé rekerente no sira nia mandatáriu no rekeridu no sira nia mandatáriu, kuandu tribunál tenke rona sira molok ordena providénsia, maka bele iha asesu.

Artigu 134.º
Prosesu nia konfiansa

1. Mandatáriu judisiál ne'ebé parte sira konstitui, Ministériu Públiku nia majistradu no sira-ne'ebé ezerse patrosíniu tanba nomeasaun ofisioza bele husu, ho surat ka verbalmente, atu lori prosesu pendente nia autus sai hosi sekretaria judisiál atu ezamina.
2. Ema ne'ebé bele ezerse mandatu judisiál bele ezamina prosesu findu nia autus iha sekretaria no bele husu sekretaria atu konfia autus ne'e ba nia.
3. Sekretaria iha kompeténsia atu konfia autus, iha loron lima nia laran, prazu ne'ebé bele habadak kuandu konfiansa ne'e bele hamosu difikuldade grave ba aksaun atu lao.
4. Sekretaria tenke fundamenta no foo-hatene ho eskritu nia rekuza atu konfia autus; rekuza ne'e bele hasoru raklamasaun ba juíz, nu'udar artigu 137.º.
4. Sekretaria tenke fundamenta no foo-hatene ho eskritu nia rekuza atu konfia prosesu; rekuza ne'e bele hasoru raklamasaun ba juíz, nu'udar artigu 137.º.

Artigu 135.º
La entrega iha prazu nia laran

1. Sekretaria tenke notifika mandatáriu judisiál ne'ebé la entrega autus iha prazu fiksadu atu foo justifikasaun ba nia hahalok iha loron rua nia laran.
2. Mandatáriu judisiál sei hetan kondenasaun atu selu multa iha valór másimu kuandu la foo justifikasaun ka kuandu justifikasaun ne'e la tama iha juíz nia koñesimentu pesoál ka la konstitui impedimentu justu, nu'udar Kódigu ida-ne'e; multa ne'e sae ba dobru kuandu, hetan tiha notifikasaun kona-ba multa ne'e, advogadu ne'e la entrega autus iha loron lima nia laran.
3. Kuandu, liu tiha prazu referidu iha númeru anteriór, parte última, mandatáriu judisiál la entrega autus, Ministériu Públiku, ne'ebé tenke foo hatene faktu ne'e ba, sei promove prosedimentu tanba krime dezobediénsia no halo apreensaun ba autus ne'e.
4. Tenke foo-hatene mos faktu ne'e ba Ordem dos Advogados, ba efeitu disiplinár.

Artigu 136.º
Direitu atu halo ezame tan dispozisaun legál ka despaxu judisiál

1. Kuandu, tanba dispozisaun legál ka despaxu judisiál, mandatáriu judisiál iha prazu ba ezame, sekretaria, tuir pedidu verbál, konfia prosesu durante prazu markadu.
2. Tenke konsidera katak mandatáriu iha prazu atu ezamina autus kuandu nia hein prazu ne'ebé nia iha atu pratika aktu ne'ebé parte ne'ebé nia patrosina maka bele pratika.
3. Kuandu la entrega autus too prazu ba ezame nia loron ikus, mandatáriu ne'e sei hetan sansaun prevista iha artigu anteriór.

Artigu 137.º
Dúvida no reklamasaun

1. Kuandu iha dúvida kona-ba ema ruma nia direitu atu iha asesu ba autus, sekretaria aprezenta kestaun ba juíz, ho eskritu.
2. Kuandu iha rekuza atu hetan asesu ba autus ka iha pedidu atu hanaruk prazu ba konsulta, sekretaria loke konkluzaun iha autus ba juíz atu foo desizaun, ho informasaun konsiderada konveniente.

Artigu 138.º
Rejistu kona-ba autus nia entrega

1. Autus nia entrega, nu'udar artigu anteriór sira refere, tenke rejista iha livru espesiál; iha livru ne'e tenke hatama prosesu nia indentifikasaun, loron no oras iha ne'ebé entrega autus no prazu atu halo ezame. Rekerente ka ema ne'ebé iha autorizasaun eskrita atu lori autus tenke asina nota ne'e.
2. Kuandu autus entrega fila-fali, tenke halo baixa iha nota ba entrega nia sorin.

Artigu 139.º
Devér atu pasa sertidaun

1. Ofisiozamente, sekretaria tenke pasa sertidaun kona-ba termu no aktu prosesuál ne'ebé parte iha prosesu, ema ne'ebé bele ezerse mandatu judisiál ka ema ne'ebé iha interese atendível husu, oralmente ka ho eskritu.
2. Tenke iha rekerimentu eskritu, ne'ebé aprezenta justifikasaun kona-ba nesesidade, no deferimentu hosi juíz, ne'ebé fiksa limite ba sertidaun, para sekretaria atu pasa sertidaun kona-ba prosesu ne'ebé tama iha artigu 133.º nia previzaun.

Artigu 140.º
Prazu atu pasa sertidaun

1. Sekretaria tenke pasa sertidaun iha loron lima nia laran; kuandu iha urjénsia ka imposibilidade manifesta, tenke hatudu loron atu foti.
2. Kuandu sekretaria rekuza atu pasa sertidaun, sei aplika artigu 137.º, númeru 2, sein prejuizu ba prosedimentu disiplinár ne'ebé falta ne'e foo-fatin.
3. Kuandu sekretaria demora atu pasa sertidaun, parte bele husu ba juíz atu haruka pasa ka fiksa prazu atu pasa sertidaun ne'e; rekerimentu ne'e tenke aprezenta ba despaxu ho funsionáriu nia informasaun eskrita.

SEKSAUN VI
AKTU NIA KOMUNIKASAUN

Artigu 141.º
Forma atu rekizita ka komunika aktu

1. Bele haruka karta prekatória ka rogatória hodi husu ba tribunál ka autoridade seluk atu pratika aktu prosesuál ne'ebé ezije servisu judisiáriu nia intervensaun; sei uza karta prekatória kuandu tribunál ka konsul timór maka sei halo aktu solisitadu ne'e; sei uza karta rogatória kuandu autoridade estranjeira maka sei halo aktu solisitadu ne'e.
2. Ho mandadu, tribunál haruka entidade ho subordinasaun funsionál ba tribunál halo aktu prosesuál.
3. Sitasaun ka notifikasaun via-postál sei haruka diretamente ba interesadu destinatáriu.
4. Sei husu diretamente ba entidade públika ka privada atu foo informasaun, haruka dokumentu ka pratika aktu ne'ebé, tuir nia natureza, la presiza servisu judisiáriu nia intervensaun; ba ida-ne'e sei uza ofísiu ka meiu-komunikasaun seluk.
5. Atu tranzmite mensajem no haruka ka haruka-fila karta prekatória servisu judisiáriu bele uza via-postál, telekópia no meiu telemátiku, nu'udar diploma regulamentár nia previzaun; ba aktu urjente bele uza mos telegrama, telefone ka meiu análogu ba tele-komunikasaun seluk tan.
6. Komunikasaun telefónika tenke dokumenta iha autus no tenke konfirma ho surat; ba parte sira komunikasaun telefónika vale deit atu konvoka ka deskonvoka sira ba aktu prosesuál.

Artigu 142.º
Karta prekatória nia destinatáriu

1. Karta prekatória sei haruka ba tribunál distritál iha área jurisdisionál iha ne'e sei pratika aktu prosesuál.
2. Kona-ba Supremu Tribunál ba Justisa, posibilidade ne'ebé artigu 127.º foo la taka-dalan atu haruka karta hodi haruka pratika aktu iha sidade Dili nia liur.
3. Kuandu haree katak aktu rekizitadu tenke pratika iha fatin ne'ebé laós ida hakerek iha karta maibé iha fatin seluk ida, tribunál iha fatin ida seluk ne'e maka tenke kumpre karta ne'e; ba ida-ne'e, tribunál ne'ebé simu karta ne'e tenke haruka karta ne'e ba tribunál ne'ebé tenke kumpre no foo-hatene ba tribunál deprekante.

Artigu 143.º
Karta nia konteúdu

1. Karta tenke lori Juíz ka relatór nia asinatura no hatama deit buat ne'ebé presiza atu realiza dilijénsia rekizitada.
2. Karta atu afiksa editál tenke lori editál ne'e no editál ne'e nia kópia iha ne'ebé tenke hakerek sertidaun kona-ba afiksasaun.

Artigu 144.º
Elementu seluk tan atu aneksa

Kuandu iha autus iha autógrafu, planta, dezeñu ka gráfiku ne'ebé parte, peritu ka testemuña tenke ezamina iha dilijénsia, ho karta tenke haruka mos dokumentu ne'e ka nia reprodusaun fotográfika.

Artigu 145.º
Prazu atu kumpre karta

1. Tribunál deprekadu tenke kumpre karta atu prodúz prova iha fulan rua nia laran, hahú iha loron ne'ebé haruka ba; tribunál deprekante tenke foo-hatene ba parte sira iha loron saa maka haruka karta ne'e.
2. Karta atu halo dilijénsia iha estranjeiru tenke kumpre iha fulan tolu nia laran.
3. Kuandu konsidera justifikadu, juíz deprekante bele estabelese prazu badak liu ka naruk liu atu kumpre karta ka, rona tiha parte sira no buka tiha, ofisiozamente, informasaun kona-ba tansá demora, hanaruk prazu referidu iha númeru anteriór ho tempu nesesáriu.
4. Kuandu karta la hetan kumprimentu iha prazu nia laran, juíz bele mos haruka ema ne'ebé tenke foo depoimentu mai iha audiénsia finál kuandu konsidera ne'e importante atu deskobre verdade no dezlokasaun ne'e la hamosu sakrifísiu todan resin ba ema ne'e.

Artigu 146.º
Karta nia expedisaun

1. Sekretaria maka haruka karta prekatória.
2. Salvu kuandu tratadu ka konvensaun dehan buat seluk, sekretaria haruka karta rogatória, ba dilijénsia naran ida, diretamente ba autoridade ka tribunál estranjeiru.
3. Karta rogatória ne'e tenke haruka hosi via diplomátika ka konsulár ba Estadu ne'ebé simu deit hosi via ida-ne'e; kuandu Estadu respetivu la simu karta hosi via ofisiál, tenke entrega karta rogatória ne'e ba interesadu.
4. Karta atu haruka hosi via diplomátika ka konsulár tenke entrega ba Ministériu Públiku atu haruka tuir via kompetente.

Artigu 147.º
Karta nia expedisan no prosesu nia marxa

Maski haruka karta prekatória, prosesu nia termu ne'ebé la depende hosi dilijénsia rekizitada lao daudaun; maibé kauza nia diskusaun no julgamentu la bele halo molok karta fila mai ka prazu atu kumpre karta ne'e hotu.

Artigu 148.º
Rekuza lejítima atu kumpre karta prekatória

1. Iha deit kazu sira tuirmai ne'e maka tribunál deprekadu bele rekuza atu kumpre karta prekatória:
a) Kuandu tribunál ne'e la iha kompeténsia atu pratika aktu rekizitadu, sein prejuizu ba artigu 142.º, n.º 3, nia dispozisaun;
b) Kuandu rekizisaun ne'e husu atu pratika aktu ne'ebé lei proibe absolutamente.
2. Kuandu la hatene loos karta ne'e auténtiku duni ka lae, tribunál sei husu informasaun nesesária ba tribunál deprekante no la kumpre karta ne'e too simu informasaun ne'e.

Artigu 149.º
Rekuza lejítima atu kumpre karta rogatória

Tribunál tenke rekuza atu kumprimentu ba karta rogatória iha kazu sira referidu iha artigu anteriór nia númeru 1 no iha kazu sira tuirmai ne'e:
a) Kuandu karta ne'e la iha legalizasaun, salvu kuandu simu hosi via-diplomátika ka iha tratadu, konvensaun ka akordu ne'ebé dispensa legalizasaun;
b) Kuandu aktu ne'e hasoru ordein públika timór;
c) Kuandu karta nia ezekusaun hasoru Estadu nia soberania ka seguransa;
d) Kuandu ho aktu ne'e sei ezekuta tribunál estranjeiru nia desizaun ne'ebé tenke liu uluk hosi revizaun no revizaun no konfirmasaun seidauk iha.

Artigu 150.º
Prosesu atu kumpre karta rogatória

1. Autoridade estranjeira nia karta rogatória bele simu hosi via naran ida, salvu kuandu tratadu, konvensaun ka akordu dehan buat seluk; Ministériu Públiku maka iha obrigasaun atu promove karta ne'ebé mai hosi via diplomátika nia termus.
2. Simu tiha karta rogatória, sei halo vista ba Ministériu Públiku atu hatoo opozisaun ne'ebé interese públiku haruka hasoru nia kumprimentu no, tuir fali, si deside karta ne'e tenke kumpre ka lae.
3. Ministériu Públiku bele hatoo agravu, ho efeitu suspensivu, hasoru desizaun ne'ebé haruka kumpre karta rogatória, independentemente hosi kauza nia valór.

Artigu 151.º
Tribunál deprekadu ka rogadu nia podér

1. Tribunál deprekadu ka rogadu maka iha kompeténsia atu regula, tuir lei, karta nia kumprimentu.
2. Kuandu iha karta rogatória deprekante husu atu tuir formalidade ne'ebé la hasoru lei timór, tenke tuir formalidade ne'e.

Artigu 152.º
Karta kumprida nia destinu

Simu tiha karta, tenke notifika parte sira katak karta ne'e tama tiha ona iha autus; prazu ne'ebé depende hosi karta ne'e nia kumprimentu konta hahú hosi notifikasaun ne'e.

Artigu 153.º
Asinatura iha mandadu

Mandadu tenke pasa hodi juíz ka relatór nia naran no tenke lori funsionáriu kompetente iha sekretaria nia asinatura.

Artigu 154.º
Mandadu nia konteúdu

Iha mandadu tenke hatama deit, hamutuk ho juíz nia ordein, indikasaun ne'ebé presiza duni ba nia kumprimentu.

SEKSAUN VII
AKTU PROSESUÁL NIA NULIDADE

Artigu 155.º
Ineptidaun iha petisaun inisiál

1. Petisaun inisiál nia ineptidaun hamosu nulidade ba prosesu tomak.
2. Petisaun inisiál sei konsidera inepta:
a) Kuandu la iha ka tribunál la bele kompreende pedidu ka kauza-de-pedír;
b) Kuandu pedidu iha kontradisaun ho kauza-de-pedír;
c) Kuandu tau hamutuk kauza-de-pedír ka pedidu sira-ne'ebé iha inkompatibilidade substansiál.
3. Kuandu reu kontesta, maske argui ineptidaun ho fundamentu iha númeru anteriór nia alínea a), la bele konsidera arguisaun ne'e prosedente kuandu, rona tiha autór, tribunál haree katak reu interpreta petisaun inisiál loos.
4. Iha kazu previstu iha númeru 2 nia alínea c), nulidade ne'e sei hamriik nafatin, maske pedidu ida lakon efeitu tanba tribunál nia inkompeténsia ka erru iha prosesu nia forma.

Artigu 156.º
Anulasaun ba prosesadu ne'ebé tuir fali petisaun

Prosesadu tuir fali petisaun sei hetan nulidade, menus petisaun ne'e:
a) Kuandu reu la hetan sitasaun;
b) Kuandu, iha kazu ne'ebé tenke tama hanesan parte prinsipál, Ministériu Públiku la hetan kedas sitasaun kuandu prosesu hahú.

Artigu 157.º
Kuandu la iha sitasaun

La iha sitasaun:
a) Kuandu la halo sitasaun;
b) Kuandu iha erru kona-ba sitadu nia identidade;
c) Kuandu uza sitasaun editál indevidamente;
d) Kuandu haree katak iha altura ne'ebé halo sitasaun sitandu mate tiha ona ka, nia pesoa koletiva ka sosiedade karik, extinge tiha ona.

Artigu 158.º
Nulidade tan la iha sitasaun nia suprimentu

Kuandu reu ka Ministériu Públiku tama iha prosesu maibé la argui nulidade tan la iha sitasaun, sei konsidera nulidade ne'e sanada.

Artigu 159.º
Sitasaun nia falta kuandu iha reu barak

Kuandu iha reu barak, reu ruma la hetan sitasaun karik, sei mosu konsekuénsia sira tuirmai ne'e:
a) Iha litiskonsórsiu nesesáriu, tenke anula prosesadu ne'ebé tuir fali sitasaun;
b) Iha litiskonsórsiu voluntáriu, la anula buat ida. Maibé, kuandu prosesu seidauk too faze atu marka loron ba diskusaun no julgamentu iha kauza, autór bele husu atu sita reu; iha kazu ne'e la bele halao diskusaun molok sitadu ne'e iha oportunidade atu ezerse, iha prosesu, atividade ne'ebé nia la ezerse tanba nia la simu sitasaun oportuna.

Artigu 160.º
Nulidade iha sitasaun

1. Sein prejuizu ba artigu 157.º nia dispozisaun, sitasaun hetan nulidade kuandu la halo tuir formalidade ne'ebé lei estabelese.
2. Nulidade iha sitasaun tenke argui iha prazu ba kontestasaun; maibé, kuandu sitasaun halo ho editál ka iha sitasaun la hatudu prazu ba defeza, sitadu bele argui nulidade iha nia intervensaun primeira iha prosesu.
3. Kuandu iha sitasaun hatudu prazu ba defeza naruk liu ida-ne'ebé lei foo, tenke simu defeza ne'ebé tama iha prazu ne'ebé hatudu tiha ona nia laran, salvu kuandu, tuir autór nia rekerimentu, reu hetan fali sitasaun tuir lei.
4. Tribunál simu arguisaun kuandu haree katak sala ne'e bele prejudika sitadu nia defeza.

Artigu 161.º
Erru iha prosesu nia forma

1. Erru iha prosesu nia forma foo-fatin atu anula deit aktu sira-ne'ebé la bele aproveita; tenke pratika fali deit aktu sira-ne'ebé presiza halo duni ba prosesu atu hakbesik-án, konforme bele, ba forma ne'ebé lei estabelese.
2. La bele aproveita aktu ne'ebé halo tiha ona kuandu aproveitamentu ne'e bele hamenus reu nia garantia.

Artigu 162.º
Falta iha vista ka ezame ba Ministériu Públiku hanesan parte asesória

1. Falta iha vista ka ezame ba Ministériu Públiku, kuandu lei haruka Ministériu Públiku tama hanesan parte asesória, sei konsidera sanada kuandu ema ne'ebé Ministériu Públiku tenke foo asisténsia ezerse nia direitu iha prosesu ho nia reprezentante.
2. Kuandu aksaun lao ho Ministériu Públiku nia revelia, tenke anula prosesu hahú iha momentu ne'ebé devia foo vista ka ezame ba Ministériu Públiku.

Artigu 163.º
Regra jerál kona-ba aktu nia nulidade

1. Iha kazu ne'ebé la tama iha artigu anteriór sira nia previzaun, kuandu pratika aktu ne'ebé lei la admite ka la pratika aktu ka la tuir formalidade ne'ebé lei estabelese, nulidade sei mosu deit kuandu lei dehan ka kuandu irregularidade kometida bele iha influénsia iha kauza nia ezame ka desizaun.
2. Kuandu tenke anula aktu ida tenke anula mos termu subsekuente ne'ebé depende absolutamente hosi aktu ne'e. Nulidade iha aktu ida nia baluk deit la prejudika baluk sira seluk ne'ebé la depende hosi baluk ida-ne'e.
3. Kuandu aktu nia vísiu taka-dalan ba deit efeitu balu atu mosu, efeitu sira-ne'ebé aktu bele prodúz sei moris nafatin.

Artigu 164.º
Nulidade ho koñesimentu ofisiozu

1. Tribunál koñese ofisiozamente nulidade sira previstu iha artigu 155.º no 156.º, artigu 160.º, n.º 2, no artigu 161.º no 162.º, salvu kuandu tenke konsidera nulidade ne'e sanada.
2. Salvu dispozisaun seluk, nulidade sira seluk tribunál bele koñese deit kuandu interesadu ruma aprezenta reklamasaun hasoru.

Artigu 165.º
Se maka bele argui nulidade

1. Iha kazu ne'ebé la tama iha artigu anteriór nia previzaun, ema ne'ebé iha interese atu tuir formalidade ka atu repete ka elimina aktu ne'e maka bele invoka nulidade.
2. Ema ne'ebé hamosu nulidade ka renunsia tiha ona, espresa ka tasitamente, ba arguisaun ne'e la bele argui nulidade ne'e.

Artigu 166.º
Prazu atu argui nulidade prinsipál

1. Nulidade sira prevista iha artigu 155.º no 161.º bele hasoru arguisaun deit too kontestasaun ka iha kontestasaun nia laran.
2. Nulidade sira prevista iha artigu 156.º no 162.º bele hasoru arguisaun iha prosesu nia faze naran ida, enkuantu seidauk bele konsidera sanada.

Artigu 167.º
Regra jerál ba prazu atu argui nulidade

1. Kona-ba nulidade sira seluk, parte ne'ebé nia rasik ka nia mandatáriu tama iha aktu prosesuál iha momentu ne'ebé nulidade mosu tenke argui nulidade ne'e molok aktu ne'e hotu; ba parte ne'ebé la tama iha aktu ne'e, prazu atu argui nulidade hahú iha loron ne'ebé, mosu tiha nulidade ne'e, nia tama iha aktu ruma pratikadu iha prosesu ka hetan notifikasaun ba prosesu nia termus ruma, maibé, iha kazu ida ikus ne'e, kuandu ita tenke prezume katak iha altura ne'e nia koñese nulidade ne'e ka kuandu, nia iha kuidadu nesesáriu karik, nia bele koñese nulidade ne'e.
2. Hetan tiha arguisaun ka hatene tiha katak irregularidade ruma mosu kuandu pratika daudaun aktu prosesuál, juíz ne'ebé prezide aktu ne'e tenke hola medida nesesária atu halo tuir lei.
3. Kuandu autus sae ba rekursu molok prazu markadu iha artigu ida-ne'e hotu, bele halo arguisaun iha Supremu Tribunál ba Justisa, no prazu hahú iha momentu ne'ebé halo distribuisaun.

Artigu 168.º
Kuandu tribunál tenke koñese nulidade

1. Juíz koñese kedas nulidade prevista iha artigu 156.º, artigu 162.º, n.º 2, parte segunda, no artigu 162.º kuandu haree katak nulidade ne'e iha; bele suxita nulidade sira-ne'e iha prosesu nia faze naran ida, enkuantu la bele konsidera nulidade sira-ne'e sanada.
2. Juíz tenke koñese nulidade sira referida iha artigu 157.º no 161.º iha despaxu saneadór kuandu la koñese antes. Kuandu la iha despaxu saneadór, bele koñese nulidade sira-ne'e too sentensa finál.
3. Juíz tenke koñese nulidade sira seluk kuandu iha reklamasaun.

Artigu 169.º
Regra jerál kona-ba julgamentu

Juíz bele indifere arguisaun hasoru nulidade, maibé la bele defere arguisaun ne'e molok rona parte kontrária, salvu kuandu haree katak la presiza duni rona parte ne'e.

Artigu 170.º
La renovasaun ba aktu nulu

La bele renova aktu nulu kuandu prazu atu pratika aktu ne'e hotu tiha ona, salvu kuandu renovasaun ne'e hamosu vantajem ba ema ne'ebé la iha responsabilidade ba nulidade ne'e.

SEKSAUN VIII
DISTRIBUISAUN

SUBSEKSAUN I
DIPOZISAUN JERÁL

Artigu 171.º
Distribuisaun nia fim

Ho distribuisaun sei fahe servisu iha tribunál ho igualdade no impesoalidade.

Artigu 172.º
Falta ka irregularidade iha distribuisaun

1. Falta ka irregularidade iha distribuisaun la hamosu nulidade ba aktu prosesuál, maibé bele hasoru reklamasaun hosi interesadu naran ida ka hetan suprimentu ofisiozu too desizaun finál.
2. Supremu Tribunál nia Prezidente mak rezolve, tuir prosesu hanesan ho ida-ne'ebé artigu 81.º no seguinte sira estabelese, diverjénsia entre juíz sira iha tribunál distritál ida nia laran kona-ba juíz ida-ne'ebé mak tenke kaer prosesu.

SUBSEKSAUN II
DISTRIBUISAUN IHA PRIMEIRA INSTÁNSIA

Artigu 173.º
Papél ne'ebé tenke distribui iha primeira instánsia

1. Iha primeira instánsia tenke tama iha distribuisaun:
a) Papél ne'ebé hahú kauza ruma, salvu kuandu kauza ne'ebé depende hosi kauza seluk ne'ebé distribui tiha ona;
b) Papél ne'ebé mai hosi tribunál seluk, salvu karta prekatória, mandadu, ofísiu ka telegrama, ba sitasaun, notifikasaun ka editál nia afiksasaun.
2. Kauza ne'ebé, tuir lei ka despaxu, tenke depende hosi kauza seluk tenke apensa ba kauza ne'ebé nia depende ba.

Artigu 174.º
Aktu ne'ebé la depende ba distribuisaun

La tama iha distribuisaun notifikasaun avulsa, arekadasaun, aktu preparatóriu, prosedimentu kautelár no dilijénsia urjente atu halo molok kauza komesa ka molok reu hetan sitasaun.

Artigu 175.º
Kondisaun ba distribuisaun

1. Papél sira-ne'ebé tuir rekizitu esternu ne'ebé lei ezije maka bele tama iha distribuisaun.
2. Kuandu distribuidór iha dúvida atu distribui papél ruma, tenke aprezenta surat ne'e ba juíz ne'ebé prezide distribuisaun, ho informasaun eskrita. Juíz sei tau despaxu iha papél ne'e atu admite ka rekuza papél ne'e.

Artigu 176.º
Loron no oras atu halo distribuisaun

1. Distribuisaun sei halo iha segunda-feira no kuarta-feira, tuku rua loraik, ho juíz iha tribunál distritál ka juíz iha turnu nia prezidénsia; iha distribuisaun sei tama deit papél ne'ebé tama iha tribunál distritál iha Dili too tuku sanulu dadér, ka too tuku sanulu resin-rua iha tribunál distritál sira seluk; distribuidór sei hetan apoiu hosi funsionáriu ne'ebé juíz nomeia.
2. Kuandu segunda-feira ka kuarta-feira monu iha loron feriadu distribuisaun sei halo iha loron util ida tuir fali.

Artigu 177.º
Papél nia numerasaun no klasifikasaun

1. Distribuidór sei klasifika papél ne'ebé atu distribui, hakerek iha ida-idak nia espésie no, kuandu iha papél barak iha espésie ne'e, nia númeru tuir ordein.
2. Juíz ne'ebé prezide distribuisaun sei rezolve kedas, oralmente, dúvida ne'ebé mosu kona-ba papél nia klasifikasaun.

Artigu 178.º
Klasifikasaun no numerasaun iha papél no sorteiu

1. Atu halo distribuisaun ba papél, ne'ebé klasifika no numera tiha ona, sei hasai esfera ida hosi urna iha ne'ebé hatama tiha ona esfera hira konforme papél iha espésie atu distribui ne'e hira.
2. Hatene tiha papél nia númeru, sei atribui papél ne'e ba seksaun ne'ebé, tuir eskala iha livru, hein hela atu simu primeiru iha espésie ne'e; papél sira seluk sei atribui ba seksaun sira seluk, tuir ordein ne'e, no fila-fali ba seksaun primeira too fahe papél sira iha espésie ne'e hotu.
3. Halo tiha distribuisaun iha espésie ida, juíz sei tranka iha livru eskala seksaun sira-ne'ebé simu papél iha distribuisaun ne'e no tau nia rúbrika iha espasu rezervadu ba seksaun ne'ebé simu papél ida ikus.

Artigu 179.º
Sorteiu kuandu iha papél ida deit iha espésie ida

1. Kuandu iha papél ida deit iha espésie ida, atu halo sorteiu, sei hasai esfera ida hosi urna iha ne'ebé hatama tiha ona esfera hira konforme seksaun ne'ebé atu preenxe iha espésie ida-ne'e hira; juíz sei tau nia rúbrika iha espasu rezervadu ba seksaun ne'ebé simu papél ne'e.
2. Iha distribuisaun subsekuente ho papél barak tenke tuir artigu anteriór nia dispozisaun, maibé la bele atribui papél ba seksaun ne'ebé simu ona papél iha distribuisaun nu'udar númeru anteriór.
3. Kuandu iha espésie ida iha papél ida deit no iha deit seksaun ida atu preenxe, tenke halo tuir númeru anteriór sira, maibé iha sorteiu previstu iha n.º 1 seksaun hotu-hotu tenke tama iha sorteiu.

Artigu 180.º
Rezultadu nia asentu

Atu atribui papél nu'udar artigu 178.º nia númeru 1 no 2, distribuidór sei hakerek iha papél ida-idak, tuir juíz nia orientasaun, seksaun ne'ebé papél ne'e monu ba nia númeru, no tau data ho nia rúbrika iha kota respetiva.

Artigu 181.º
Asinatura no publikasaun

1. Distribui tiha papél iha espésie ida, sei halo distribuisaun mos ba espésie sira seluk tuir regra hanesan.
2. Halo tiha distribuisaun ba espésie hotu-hotu, sei publika distribuisaun nia rezultadu iha pauta, hatudu ho seksaun no parte sira nia naran; pauta ne'e sei taka iha tribunál nia odamatan.

Artigu 182.º
Rejistu

Distribuidór sei rejista distribuisaun iha livru respetivu, no seksaun nia xefe sei asina iha livru ne'e resibu kona-ba papél ne'ebé atribui ba seksaun ne'e; too asinatura ne'e, distribuidór maka kaer responsabilidade kona-ba papél sira-ne'e.

Artigu 183.º
Erru iha distribuisaun

Erru iha distribuisaun sei korrije hanesan tuirmai ne'e:
a) Atu korrije erru kona-ba juíz ne'ebé prosesu fahe ba, iha tribunál distritál ne'ebé la iha juíz ida deit, sei halo fali distribuisaun foun no foo-baixa ba distribuisaun anteriór;
b) Iha kazu sira seluk, prosesu lao nafatin iha seksaun ne'ebé simu prosesu ne'e, maibé tenke karrega fali iha espésie respetiva no deskarega iha espésie iha ne'ebé prosesu ne'e tama-sala.

Artigu 184.º
Retifikasaun iha distribuisaun

Artigu anteriór nia dispozisaun aplika mos iha kazu ne'ebé sirkunstánsia ruma mai altera papél distribuidu nia espésie.

Artigu 185.º
Espésie ba distribuisaun iha primeira instánsia

Iha primeira instánsia iha espésie ba distribuisaun sira-ne'e:
1.º Aksaun tuir prosesu komúm;
2.º Aksaun tuir prosesu espesiál;
3.º Aksaun tuir prosesu ba ezekusaun;
4.º Inventáriu;
5.º Karta prekatória, salvu sira previstu iha artigu 173.º, n.º 1, alínea b), no karta rogatória;
6.º Rekursu hasoru autoridade administrativa nia desizaun;
7.º Papél seluk tan ka prosesu ne'ebé la iha klasifikasaun.

SEKSAUN III
DISTRIBUISAUN IHA SUPREMU TRIBUNÁL BA JUSTISA

Artigu 186.º
Kuandu no oinsá halo distribuisaun iha Supremu Tribunál ba Justisa

1. Iha Supremu Tribunál ba Justisa papél sei distribui iha sesaun primeira ne'ebé tuir fali resebimentu ka aprezentasaun.
2. Distribuisaun sei halo ho Prezidente ka juíz iha turnu no administradór judisiál nia intervensaun, iha juíz no funsionáriu iha sekretaria sira nia prezensa, konforme Prezidente haruka.
3. Prezidente hatudu, tuir turnu, iha fulan ida-idak, juíz ne'ebé tenke tama iha distribuisaun. Administradór judisiál klasifika no enumera papél ne'ebé atu distribui; juíz iha turnu sei rezolve kedas, verbalmnte, dúvida kona-ba papél ruma nia distribuisaun.
4. Kuandu iha erru iha prosesu ruma nia distribuisaun tenke distribui fila-fali prosesu ne'e, maibé sei aproveita nafatin vistu ne'ebé halo tiha ona. Kuandu iha erru kona-ba prosesu ida nia klasifikasaun, prosesu ne'e sei karrega nafatin ba relatór ne'ebé simu tiha ona prosesu ne'e, iha espésie devida, no deskarga tiha hosi espésie ne'ebé prosesu ne'e tama sala.

Artigu 187.º
Espésie ba distribuisaun iha Supremu Tribunál ba Justisa

Iha Supremu Tribunál ba Justisa iha espésie ba distribuisaun sira-ne'e:
1.º Rekursu hasoru desizaun finál iha matéria sivíl;
2.º Agravu;
3.º Rekursu iha prosesu penál;
4.º Konflitu no revizaun ba tribunál estranjeiru nia sentensa;
5.º Kauza ne'ebé tribunál koñese iha instánsia únika;
6.º Papél ka prosesu seluk tan ne'ebé la iha klasifikasaun.

Artigu 188.º
Oinsá halo distribuisaun

1. Iha distribuisaun sei tuir juíz sira nia ordein iha presedénsia, hanesan iha seksaun ida deit.
2. Numera tiha papél sira iha espésie ida-idak, tenke hatama iha urna ida esfera ho kuantidade hanesan ho papél sira-ne'ebé atu dsitribui iha espésie ne'ebé kiik liu. Prezidente ka juíz iha turnu hasai esfera ida dala ida no lee númeru ne'ebé sai; administradór judisiál dehan ho lian maka'as juíz ne'ebé, tuir nia ordein, papél ne'e atribui ba nia apelidu, no hakerek apelidu ne'e iha autus nia rostu no hakerek iha livru respetivu; sei halo mos hanesan ne'e atu distribui espésie sira seluk.
3. Kuandu iha espésie ida iha prosesu ida deit, tenke hatama iha urna esfera haat ho númeru korrespondente ba juíz haat primeiru ne'ebé atu preenxe iha espésie ne'e, no númeru ne'ebé sai maka hatudu juíz ne'ebé prosesu ne'e distribui ba.
4. Juíz iha turnu hakerek númeru sira-ne'ebé sai no, hotu tiha distribuisaun, haree fila-fali livru ba distribuisaun, ne'ebé, administradór judisiál aprezenta ba nia, ho prosesu ka papél.

Artigu 189.º
Distribuisaun segunda

1. Kuandu iha distribuisaun haree katak juíz ida iha impedimentu atu kaer prosesu ne'ebé distribui ba nia, tenke halo kedas fali distribuisaun segunda iha eskala ida-ne'e nafatin. Sei halo mos nune'e kuandu, liu tiha, relatór hetan impedimentu ka sai hosi Tribunál.
2. Kuandu impedimentu ne'e temporáriu no hotu molok halo julgamentu, sei foo baixa ba distribuisaun segunda ne'e no juíz dezignadu iha distribuisaun primeiru maka sai relatór iha prosesu ne'e; juíz ne'ebé hetan prosesu iha distribuisaun segunda sei preenxe fali iha distribuisaun ne'ebé tuir fali; kuandu impedimentu ne'e sai definitivu, distribuisaun segunda maka hamriik.

KAPÍTULU V
SITASAUN NO NOTIFIKASAUN

SEKSAUN I
DISPOZISAUN KOMÚM

Artigu 190.º
Sitasaun no notifikasaun nia funsaun

1. Aktu prosesuál hodi foo-hatene ba reu katak ema ida hatama aksaun ida hasoru nia no bolu reu ne'e mai defende-án iha prosesu naran sitasaun. Sei uza mos sitasaun atu bolu, iha primeira vez, ema interesadu ruma mai tama iha prosesu.
2. Aktu prosesuál hodi, iha kazu sira seluk, bolu ema ruma mai tribunál ka foo-hatene faktu ruma ba ema ruma naran notifikasaun.
3. Ho sitasaun no notifikasaun sei entrega mos elementu no kópia lejivel kona-ba dokumentu no pesa prosesuál nesesáriu ba nia atu kompreende didiak aktu ne'e nia objetu.

Artigu 191.º
Despaxu préviu

1. Kuandu despaxu haruka maka bele halo sitasaun no notifikasaun avulsa.
2. Notifikasaun kona-ba prosesu pendente tenke konsidera hanesan konsekuénsia ne'ebé mai hosi despaxu ne'ebé marka loron ba aktu iha ne'ebé ema determinada tenke tama ka parte sira iha direitu atu asiste; maske la iha ordein espresa, tenke halo mos notifikasaun, kona-ba sentensa no despaxu ne'ebé lei haruka notifika no ne'ebé bele prejudika parte sira.
3. Sekretaria tenke notifika ofisiozamente parte sira kuandu, tuir dispozisaun legál, sira bele foo resposta ba rekerimentu, oferese prova ka ezerse direitu prosesuál ne'ebé la depende hosi prazu judisiál ka hosi sitasaun prévia.

Artigu 192.º
Sitasaun ka notifikasaun ba ajente diplomátiku

Sitasaun no notifikasaun ba ajente diplomátiku tenke halo tuir regra ne'ebé tratadu estabelese no, la iha regra ne'e karik, tuir prinsípiu resiprosidade.

Artigu 193.º
Sitasaun ka notifikasaun ba inkapáz no pesoa koletiva

1. Sitasaun ba inkapáz, insertu, pesoa koletiva, sosiedade no patrimóniu autónomu tenke halo ba sira nia reprezentante legál, sein prejuizu ba artigu 18.º nia dispozisaun.
2. Kuandu ema barak maka reprezenta, maski kumulativamente, entidade sira referida iha númeru anteriór, sitasaun ka notifikasaun ne'ebé halo ba reprezentante sira-ne'e ida deit too ona, sein prejuizu ba artigu 15.º, númeru 2 no 3.
3. Sitasaun ka notifikasaun ne'ebé halo iha ba pesoa koletiva ka sosiedade nia empregadu iha pesoa ka sosiedade ne'e nia sede ka iha fatin ne'ebé pesoa ka sosiedade ne'e nia administrasaun funsiona normalmente vale hanesan sitasaun pesoál ba pesoa koletiva ka sosiedade ne'e.

Artigu 194.º
Momentu no fatin atu halo sitasaun ka notifikasaun

1. La bele sita ka notifika ema ida iha loron ne'ebé ema-ne'e kaben, iha loron ne'ebé nia kónjuje, aman, inan ka oan mate, ka iha loron ualu tuir fali. Kuandu axendente ka dexendente, irmaun, ka afin ho grau hanesan ho parente sira seluk referidu iha artigu ida-ne'e, sitasaun ka notifikasaun ne'e la bele halo iha loron ne'ebé ema-ne'e mate no iha loron lima tuir fali.
2. Situasaun no notifikasaun bele halo iha fatin ne'ebé hetan ema atu notifika ne'e; dezignadamente, ba pesoa singulár, iha nia rezidénsia ka servisu fatin.
3. La bele sita ka notifika ema ida iha templu nia laran ka enkuantu nia partisipa iha aktu kona-ba servisu públiku ne'ebé la bele interrompe.

SEKSAUN II
SITASAUN

Artigu 195.º
Sitasaun nia modalidade

1. Iha sitasaun pesoál no editál.
2. Iha sitasaun pesoál autoridade kompetente kontakta rasik sitandu.
3. Sitasaun editál bele halo deit kuandu ita la hatene sitandu iha ne'ebé ka la hatene loos ema atu sita ne'e see loos.
4. Sitasaun editál sei halo tuir kapítulu ida-ne'e nia dispozisaun, selae, iha nulidade.
5. Lei bele regula sitasaun oin-seluk tan no nia valór prosesuál.

Artigu 196.º
Regra jerál

1. Kuandu la bele halo sitasaun iha loron tolu-nulu nia laran, tenke foo-hatene ba autór dilijénsia ne'ebé halo tiha ona no tansá maka la halo sitasaun no aprezenta imediatamente autus ba juíz.
2. Despaxu ne'ebé haruka sita reu ka rekeridu la bele hasoru rekursu; maibé kestaun sira-ne'ebé bele foo-fatin ba indeferimentu liminár la mate.

Artigu 197.º
Se maka halo sitasaun

1. Sai tiha ordein atu halo sitasaun, sekretaria husu sitasaun ne'e ba administradór iha distritu iha área ne'ebé tenke halo sitasaun ne'e, entrega ho elementu nesesáriu ba sitasaun.
2. Administradór iha distritu haruka servisu administrativu respetivu halo sitasaun ne'e; kuandu nesesáriu, administradór delega ba subdistritu nia órgaun podér atu halo sitasaun ne'e.
3. Liu tiha loron sanulu resin lima, hahú iha momentu ne'ebé simu pedidu, kuandu seidauk halo sitasaun, ka halo tiha sitasaun ho kontaktu pesoál, administradór iha distritu haruka fila-fali expediente ba tribunál kompetente, foo-hatene mos tansá maka maka la halo sitasaun, kuandu la halo ida.
4. Kuandu iha ordein atu halo sitasaun editál, sitasaun ne'e tenke halo tuir norma prosesuál pertinente no lalais konforme bele.
5. Komunikasaun entre tribunál no administrasaun distritál nia servisu kona-ba sitasaun no notifikasaun tenke halo ho livru ba protokolu; tenke hakerek iha autus data iha ne'ebé haruka-sai no data iha ne'ebé simu fali expediente ba sitasaun ka notifikasaun, no mos data iha ne'ebé hatama sertidaun kona-ba aktu ne'e iha autus.

Artigu 198.º
Elementu atu tranzmite ba sitandu

1. Ho sitasaun tenke haruka ka entrega ba sitandu petisaun nia duplikadu no dokumentu ne'ebé akompaña petisaun ne'e, foo-hatene ba sitandu katak nia hetan sitasaun atu tama iha aksaun ne'ebé hakerek iha duplikadu ne'e no hatudu mos tribunál iha ne'ebé aksaun ne'e lao.
2. Ho sitasaun tenke hatudu mos ba destinatáriu prazu ne'ebé nia iha atu aprezenta defeza, tenke foo-hatene katak nia presiza patrosíniu judisiáriu ka lae no konsekuénsia ne'ebé nia bele hetan kuandu tama iha revelia. Tenke halo sertidaun kona-ba buat sira-ne'e hotu, no sitadu tenke asina sertidaun ne'e.
3. Kuandu sitadu lakohi asina sertidaun ne'e ka lakohi simu duplikadu, funsionáriu, iha testemuña rua nia oin, foo-hatene ba sitadu katak nia bele foti duplikadu ne'e iha sekretaria, no hakerek buat sira-ne'e hotu no mos testemuña rua ne'e nia identifikasaun iha sertidaun.

Artigu 199.º
Sitasaun ho oras

1. Kuandu hatene katak sitandu hela ka servisu duni iha fatin ne'ebé hatudu hela, maibé la bele halo sitasaun tanba la hetan nia la iha ne'ebá, funsionáriu entrega hela ba ema ne'ebé nia hetan iha fatin ne'ebá ho kondisaun diak liu atu foo-hatene ba sitandu nota hodi hatudu oras atu halo sitasaun; la bele karik, taka hela nota ne'e iha fatin adekuadu liu iha ne'ebá.
2. Iha loron no oras ne'ebé hatudu tiha ona, funsionáriu sei halo sitasaun ba sitandu rasik, kuandu hetan nia iha ne'ebá; la hetan sitandu karik, funsionáriu sei halo sitasaun iha ema kapás ne'ebé iha kondisaun diak liu atu tranzmite sitasaun ne'e ba sitandu; funsionáriu sei enkarrega ema ne'ebé simu sitasaun ne'e atu tranzmite aktu ne'e ba sitandu no ema ne'e tenke asina sertidaun.
3. Kuandu la bele hetan kolaborasaun hosi ema seluk, funsionáriu sei taka nota ba sitasaun iha fatin adekuadu liu iha ne'ebé, iha testemuña rua nia oin; iha nota ne'e tenke hatudu elementu referidu iha artigu 198.º no deklara mos katak sitandu bele foti duplikadu no dokumentu aneksu iha tribunál kompetente nia sekretaria judisiál.
4. Ema ne'ebé, simu tiha sitasaun, la entrega ba sitandu, lalais konforme bele, elementu sira-ne'ebé entrega hela ba nia, komete krime dezobediénsia; funsionáriu tenke foo-hatene konsekuénsia ida-ne'e ba ema ne'e. Kuandu ema ne'ebé simu sitasaun la moris ho sitandu iha ekonomia komum, ema ne'e la hetan responsabilidade kuandu nia entrega elementu sira-ne'e ba ema ruma ne'ebé hela hamutuk ho sitandu iha uma ida deit; ema ida-ne'e iha obrigasaun atu tranzmite ba sitandu elementu sira-ne'ebé nia simu.
5. Sitasaun ne'ebé halo tuir artigu ida-ne'e nia númeru 2 no 3 sei konsidera hanesan sitasaun pesoál.

Artigu 200.º
Defensór públiku nia nomeasaun

1. Kuandu sitasaun halo tuir artigu anteriór, sekretaria tenke aprezenta autus ho konkluzaun ba juíz atu nomeia defensór públiku.
2. Iha loron rua tuir fali nomeasaun ne'e sekretaria notifika Defensoria Públika no entrega elementu ne'ebé presiza atu halo defeza, hatudu mos ho prazu atu aprezenta defeza no kominasaun legál aplikavel.

Artigu 201.º
Sitandu nia inkapasidade de faktu

1. Kuandu la bele halo sitasaun tan sitandu labele simu sitasaun tanba nia inkapasidade psíkika notória ka inkapasidade de-faktu seluk, funsionáriu hakerek buat ne'e iha sertidaun no sei notifika ba autór.
2. Tuir fali sei aprezenta autus ba juíz no juíz, buka tiha informasaun no prodúz tiha prova nesesária, sei deside inkapasidade ne'e iha duni ka lae.
3. Rekoñese tiha katak iha duni inkapasidade, temporária ka duradoura, tenke nomeia kuradór provizóriu atu reprezenta sitandu no halo sitasaun ba kuradór ne'e.
4. Kuandu kuradór la kontesta, tenke aplika artigu 20.º nia dispozisaun.

Artigu 202.º
Sitandu auzente iha fatin sertu

Kuandu la bele halo sitasaun tanba sitandu ba tiha iha fatin sertu no durante tempu badak no la iha ema ne'ebé bele tranzmite kedas sitasaun ba nia, juíz sei deside, nu'udar nia konsidera diak liu iha kazu ne'e, hanesan haruka halo sitasaun ho oras serta ka haruka hein too sitandu fila-fali.

Artigu 203.º
Sitandu auzente iha fatin insertu

1. Kuandu la bele halo sitasaun tanba sitandu ba tiha iha fatin ne'ebé ita la hatene loos, sekretaria tenke halo dilijénsia hodi hetan nia paradeiru ka rezidénsia ikus liu hosi entidade ka servisu sira, hanesan, tuir despaxu judisiál, iha baze ba dadu disponivel, nomeadamente iha servisu ba identifikasaun sivíl, no, kuandu juíz konsidera indispensavel atu haruka halo sitasaun editál ka lae, hosi autoridade polisiál.
2. Servisu ne'ebé iha dadu kona-ba sitandu nia rezidénsia, servisu fatin ka sede tenke foo dadu sira-ne'e prontamente ba tribunál.
3. Númeru anteriór sira nia dispozisaun tenke aplika mos iha kazu ne'ebé reu ba tiha iha fatin insertu.

Artigu 204.º
Sitasaun ba sitandu iha estranjeiru

1. Kuandu reu hela iha estranjeiru tenke tuir regra ne'ebé hakerek iha tratadu ka konvensaun internasionál.
2. La iha tratadu ka konvensaun karik, tenke halo sitasaun ho via postál, ho karta rejistada ho resesaun avizada, tuir mos regra ne'ebé hakerek iha servisu postál lokál nia regulamentu.
3. La bele halo sitasaun ho via postál karik, tenke halo sitasaun ho konsuladu timór ne'ebé besik liu iha sitandu nia hela-fatin, kuandu sitandu ne'e sidadaun timór; kuandu sitandu laós sidadaun timór ka la bele uza konsuladu atu halo sitasaun, rona tiha autór, sei halo sitasaun ho karta rogatória.
4. Kuandu sitandu ba tiha fatin insertu, halo tiha averiguasaun kona-ba nia hela-fatin ikus iha rai timór, sei halo sitasaun editál.

Artigu 205.º
Sitasaun editál kuandu la hatene sitandu nia hela-fatin

1. Atu halo sitasaun editál tanba la hatene loos sitandu nia hela-fatin sei afiksa editál no publika anúnsiu.
2. Tenke afiksa editál tolu: ida iha tribunál nia odamatan, ida iha odamatan iha reu nia rezidénsia ikus iha territóriu timór, ida fali iha odamatan iha sitandu nia suku nia sede.
3. Anúnsiu tenke publika iha jornál sira-ne'ebé ema lee liu ida iha lokalidade iha sitandu nia hela-fatin ikus.
4. Lalika publika anúnsiu iha inventáriu iha ne'ebé eransa monu ba inkapáz, auzente ka pesoa koletiva, no, kuandu juíz foo dispensa, iha kazu sira-ne'ebé iha valór ki'ikoan
5. Parte maka tenke hola medida hodi publika anúnsiu.

Artigu 206.º
Editál no anúnsiu nia konteúdu

1. Iha editál tenke hatudu se maka hatama aksaun no, iha substánsia, autór nia pedidu, atu individualiza aksaun ne'ebé atu sita auzente ba ne'e; tenke hatudu mos tribunál iha ne'ebé aksaun lao, dilasaun, prazu ba defeza no kominasaun, ho esplikasaun katak prazu ba defeza hahú halai deit kuandu dilasaun hotu no dilasaun ne'e hahú ho anúnsiu ida ikus nia publikasaun ka, la iha anúnsiu karik, iha loron ne'ebé publika editál, ne'ebé tenke hakerek iha editál.
2. Tenke hakerek iha anúnsiu buat ne'ebé hakerek iha editál.

Artigu 207.º
Prazu ba defeza nia kontajem

1. Ita tenke konsidera katak sitasaun halo iha loron ne'ebé anúnsiu ikus publika ka, la iha anúnsiu karik, iha loron ne'ebé anúnsiu sira afiksa.
2. Prazu ba dilasaun hahú iha loron ne'ebé halo sitasaun; hotu tiha prazu ba dilasaun maka hahú prazu atu aprezenta defeza.

Artigu 208.º
Sitasaun editál tanba la hatene atu sita se loos

Sitasaun editál kuandu la hatene atu sita se loos, tenke halo tuir artigu 205.º too 207.º, ho alterasaun sira tuirmai ne'e:
a) Sei afiksa editál ida deit iha tribunál nia odamatan; maibé kuandu tenke halo sitasaun ba insertu sira-ne'e hanesan matebian nia erdeiru ka reprezentante, tenke afiksa editál iha odamatan iha matebian nia rezidénsia ikus no iha órgaun lokál respetivu nia odamatan, kuandu iha Timór-Leste no ita hatene iha-ne'ebé;
b) Anúnsiu tenke publika iha jornál sira-ne'ebé iha tribunál distritál nia sede ema lee liu-liu.

Artigu 209.º
Editál no anúnsiu nia junsaun iha autus

Tenke hatama iha autus editál nia kópia ida, iha ne'ebé funsionáriu tenke deklara iha loron sa no fatin ne'ebé maka halo afiksasaun ne'e; tenke kola iha surat-tahan ida hodi hatama iha autus anúnsiu respetivu, ne'ebé hasai hosi jornál, no tenke hakerek iha surat-tahan ne'e jornál ne'e nia títulu no data sira iha ne'ebé halo publikasaun ne'e.

Artigu 210.º
Dilasaun

1. Tenke tau tan dilasaun loron lima ba prazu ne'ebé sitandu iha atu aprezenta defeza kuandu:
a) Sitasaun la halo ba reu maibé ba ema seluk, tuir artigu 199.º, n.º 2 no 3;
b) Reu hetan sitasaun iha área ne'ebé la tama iha tribunál iha ne'ebé aksaun lao daudaun nia área, sein prejuizu ba númeru seginte nia dispozisaun.
2. Sei tau tan dilasaun loron sanulu resin-lima kuandu reu hetan sitasaun iha distritu Oekusi no aksaun lao iha Timór-Leste nia territóriu seluk, ka vise-versa; sei tau tan dilasaun loron sanulu resin-lima mos kuandu reu hetan sitasaun iha rai-ketak Ataúru.
3. Sei tau tan dilasaun loron tolunulu kuandu reu hetan sitasaun iha estranjeiru ka sitasaun halo ho editál.
4. Dilasaun ne'ebé mai hosi n.º 1, alínea a), tenke tutan tan ba dilasaun ne'ebé mai hosi n.º 1, alínea b), no n.º 2 no 3.

SEKSAUN III
NOTIFIKASAUN

Artigu 211.º
Notifikasaun ba parte sira

1. Notifikasaun ba parte sira iha prosesu pendente sei halo ba sira nia mandatáriu judisiál, ba Ministériu Públiku ka ba defensór públiku.
2. Notifikasaun atu bolu parte mai pratika aktu pesoál, sei halo ba nia mandatáriu no sei halo mos ba parte rasik, hatudu ho loron, fatin no saida maka nia atu mai halo.
3. Iha situasaun ne'ebé la tama iha n.º 2 nia previzaun, kuandu parte la konstitui mandatáriu, notifikasaun ba nia sei halo tuir artigu 213.º nia dispozisaun.

Artigu 212.º
Notifikasaun ba mandatáriu judisiál

1. Mandatáriu judisiál ne'ebé la iha eskritóriu iha lokalidade ne'ebé tribunál iha sede tenke hatudu domisíliu ne'ebé nia hili iha lokalidade ne'e atu simu notifikasaun; la hatudu karik, tenke konsidera katak notifikasaun halo ba nia iha loron ne'ebé juíz foo desizaun atu notifika ne'e.
2. Notifikasaun ba mandatáriu judisiál funsionáriu judisiál maka sei halo, uza ho livru ba protokolu, iha fatin referidu iha númeru anteriór; funsionáriu judisiál bele notifika mos mandatáriu judisiál rasik kuandu hetan nia iha tribunál.

Artigu 213.º
Notifikasaun ba parte no interveniente asidentál

Notifikasaun atu bolu parte, testemuña, peritu no ema seluk ho intervensaun asidentál iha aksaun administrasaun iha distritu iha sira nia hela-fatin maka sei halo ba sira rasik.

Artigu 214.º
Notifikasaun ba Ministériu Públiku

1. Sei notifika ba Ministériu Públiku desizaun finál iha kauza naran ida no mos, ofisiozamente, desizaun, maske interlokutória, ne'ebé bele foo-fatin ba rekursu obrigatóriu tanba lei haruka.
2. Funsionáriu judisiál maka notifika Ministériu Públiku, uza ho livru ba protokolu.

Artigu 215.º
Notifikasaun ba defensór públiku

Notifikasaun ba defensór públiku sei halo tuir regra ne'ebé regula notifikasaun ba mandatáriu judisiál, uza ho livru ba protokolu.

Artigu 216.º
Notifikasaun kona-ba desizaun judisiál

Kuandu notifika despaxu, sentensa ka akórdaun ba ema ruma tenke haruka ka entrega ba notifikandu kópia ka fotokópia lejivel kona-ba desizaun ne'e no nia fundamentu.

Artigu 217.º
Notifikasaun iha aktu judisiál

Vale hanesan notifikasaun, konvokatória ka komunikasaun ne'ebé ema ne'ebé prezide aktu ne'e haruka halo ba interesadu ne'ebé prezente iha aktu prosesuál ruma no rejista tiha iha autu ka akta respetiva.

Artigu 218.º
Notifikasaun avulsa

1. Notifikasaun avulsa sei halo kuandu iha rekerimentu no despaxu ne'ebé haruka halo no tenke halo ba notifikandu rasik; tenke entrega ba notifikandu rekerimentu nia duplikadu no dokumentu ne'ebé akompaña rekerimentu ne'e nia duplikadu.
2. Funsionáriu tenke hakerek no notifikandu tenke asina sertidaun kona-ba notifikasaun ne'e.
3. Rekerimentu no sertidaun kona-ba notifikasaun ne'e tenke entrega ba ema ne'ebé husu dilijénsia ne'e.
4. Rekerimentu no dokumentu ba notifikasaun avulsa tenke aprezenta ho duplikadu; kuandu tenke notifika ema barak, rekerente tenke aprezenta duplikadu ho númeru hanesan ho ema sira-ne'ebé moris ho ekonomia ketak.

Artigu 219.º
Opozisaun ba notifikasaun avulsa

1. La bele iha opozisaun ba notifikasaun avulsa. Iha aksaun kompetente maka interesadu bele defende nia direitu.
2. Bele iha rekursu hasoru despaxu ne'ebé la admite notifikasaun avulsa.

KAPÍTULU VI
INSTÁNSIA

SEKSAUN I
KOMESU NO DEZENVOLVIMENTU

Artigu 220.º
Prinsípiu dispozitivu

1. Parte sira maka tenke hahú no halao prosesu.
2. Parte la bele, konxientemente, halo pedidu ilegál, artikula faktu hasoru verdade ka rekér dilijénsia meramente dilatória.
3. Juíz iha podér atu, ofisiozamente, halo ka haruka halo dilijénsia ne'ebé nia konsidera nesesáriu atu hetan verdade kona-ba faktu ne'ebé nia bele koñese.

Artigu 221.º
Parte nia devér atu kolabora

Parte sira no sira nia reprezentante iha obrigasaun atu mosu kuandu simu notifikasaun atu mosu no atu foo esklaresimentu ne'ebé, tuir lei, bele husu ba sira.

Artigu 222.º
Juíz nia podér ba seleridade

Juíz iha obrigasaun atu hadook obstákulu ne'ebé la husik prosesu lao loos; ba ne'e tenke rekuza buat ne'ebé impertinente ka meramente dilatóriu, no haruka halo buat ne'ebé presiza halo para prosesu atu lao ba oin, sein prejuizu ba artigu 220.º, n.º 1, nia dispozisaun

Artigu 223.º
Momentu iha ne'ebé ita konsidera aksaun proposta

1. Instánsia hahú ho aksaun nia propozisaun. Ita konsidera aksaun proposta, intentada ka pendente kuandu sekretaria judisiál simu petisaun inisiál.
2. Maibé, iha momentu ne'ebé halo sitasaun maka aksaun nia propozisaun prodúz efeitu ba reu, salvu dispozisaun seluk.

Artigu 224.º
Prinsípiu estabilidade iha instánsia

Sita tiha reu, instánsia la bele muda kona-ba pesoa, pedidu ka kauza-de-pedír, sein prejuizu ba modifikasaun ne'ebé lei prevé.

Artigu 225.º
Modifikasaun subjetiva no parte foun nia intervensaun

1. Maske despaxu saneadór ne'ebé konsidera tiha parte ruma ilejítima, tanba pesoa determinada la tama iha prosesu, hetan tiha ona tránzitu-ein-julgadu, autór bele bolu pesoa ne'e mai tama iha prosesu, iha loron tolunulu nia laran hahú hosi tránzitu ne'e, nu'udar artigu 276.º no sira seguinte nia dispozisaun.
2. Simu tiha xamamentu ne'e, instánsia, kuandu estinta tiha ona, sei konsidera renovada fali, no autór tenke selu kustas ne'ebé tribunál kondena tiha ona nia selu.

Artigu 226.º
Modifikasaun subjetiva seluk

Instánsia bele modifika, kona-ba pesoa:
a) Tanba parte ruma muda, tan susesaun ka tan aktu entre ema ema-moris, kona-ba relasaun ne'ebé diskute daudaun iha aksaun;
b) Tanba insidente ba terseiru nia intervensaun.

Artigu 227.º
Tranzmisaun kona-ba koiza ka direitu litijiozu

1. Kuandu koiza ka direitu litijiozu muda ba ema seluk, tan aktu entre ema ema-moris, tranzmitente iha nafatin lejitimidade ba kauza too momentu ne'ebé, ho habilitasaun, juíz admite adkirente tama iha tranzmitente nia fatin.
2. Juíz admite substituisaun kuandu parte kontrária konkorda. La iha akordu karik, kuandu juíz haree katak tranzmitente halo tranzmisaun ne'e atu halo parte kontrária nia situasaun iha prosesu sai difisil, maka bele rekuza substituisaun.
3. Sentensa vinkula mos adkirente, maske nia la intervein iha prosesu, salvu kuandu aksaun tenke rejista no adkirente rejista tranzmisaun ne'e molok iha rejistu kona-ba aksaun.

Artigu 228.º
Alterasaun iha pedidu no kauza-de-pedír

1. Bele altera ka amplia pedidu ka kauza-da-pedír, iha altura naran ida, iha primeira instánsia, kuandu parte sira konkorda, salvu kuandu alterasaun ka ampliasaun ne'e bele perturba aksaun nia instrusaun, diskusaun no julgamentu.
2. Kuandu la iha akordu, la bele altera ka amplia kauza-de-pedír.
3. Kuandu la iha akordu, la bele amplia maibé bele redúz pedidu.

Artigu 229.º
Rekonvensaun nia admisaun

1. Reu bele hatoo pedidu hasoru autór ho rekonvensaun.
2. Bele iha rekonvensaun:
a) Kuandu reu nia pedidu hatúr iha faktu jurídiku ne'ebé serve hanesan fundamentu ba aksaun ka ba defeza;
b) Kuandu reu hakarak hetan kompensasaun ka realiza nia direitu ba benfeitoria ka tan despeza kona-ba koiza ne'ebé autór iha aksaun ne'e husu atu entrega;
c) Kuandu, ho nia pedidu, reu hakarak hetan, ba nia benefísiu, efeitu jurídiku ne'ebé autór hakarak hetan.
3. La bele iha rekonvensaun kuandu reu nia pedidu tenke tuir forma prosesuál ida no autór nia pedidu tenke tuir forma prosesuál seluk.
4. Aksaun nia improsedénsia no reu nia absolvisaun iha instánsia la taka dalan atu apresia pedidu rekonvensionál deduzidu regularmente, salvu kuandu pedidu rekonvensionál ne'e depende hosi autór nia pedidu.

Artigu 230.º
Apensasaun iha aksaun

1. Kuandu aksaun sira-ne'ebé, tuir artigu 30.º, bele lao hamutuk iha prosesu ida deit, hatama ketak-ketak, tuir parte ne'ebé iha interese atendível ba junsaun ne'e nia rekerimentu, juíz sei haruka halao aksaun sira-ne'e hamutuk iha prosesu ida deit, maske ida-idak lao daudaun iha tribunál ketak, salvu kuandu prosesu nia faze ka razaun espesiál seluk hamosu inkonveniente ba apensasaun.
2. Prosesu sira-ne'e sei apensa iha prosesu ida-ne'ebé tama primeiru iha tribunál; kuandu pedidu balu depende hosi pedidu sira seluk apensasaun tenke halo tuir dependénsia ne'e.
3. Interesadu tenke rekér junsaun ne'e iha tribunál ne'ebé halao daudaun prosesu ida iha ne'ebé prosesu sira seluk sei apensa ba.
4. Kuandu juíz ida deit maka kaer prosesu hotu-hotu, rona tiha parte sira, juíz ne'e bele haruka halo apensasaun ofisiozamente.

SEKSAUN II
INSTÁNSIA NIA SUSPENSAUN, INTERRUPSAUN NO EXTINSAUN

Artigu 231.º
Kauza ba suspensaun

1. Instánsia suspende:
a) Kuandu parte ruma mate ka extinge, sein prejuizu ba lei espesiál nia dispozisaun;
b) Iha prosesu iha ne'ebé parte tenke konstitui advogadu, kuandu advogadu ne'e mate ka la bele ezerse tan mandatu, no, iha prosesu sira seluk, kuandu inkapáz nia reprezentante legál mate ka la bele ezerse tan reprezentasaun ne'e, salvu kuandu iha mandatáriu judisiál konstituidu;
c) Kuandu tribunál haruka suspende;
d) Iha kazu ne'ebé lei determina espesialmente.

2. Kuandu iha transformasaun ka fuzaun iha pesoa koletiva ka sosiedade ne'ebé tama hanesan parte iha kauza, suspensaun iha deit kuandu presiza duni atu substitui reprezentante sira.
3. Kuandu parte ruma mate ka extinge la iha suspensaun maibé extinsaun iha instánsia kuandu lide la bele ka la iha utilidade atu kontinua tan.

Artigu 232.º
Suspensaun tan parte mate

1. Hatama tiha iha autus dokumentu ne'ebé hatudu katak parte ruma mate ka extinge tiha ona, tenke suspende kedas instánsia; maibé, kuandu audiénsia ba diskusaun orál hahú tiha ona ka prosesu tama tiha ona iha tabela ba julgamentu, foo-sai tiha sentensa ka akórdaun, maka instánsia suspende.
2. Parte tenke foo-hatene iha prosesu nia komparte ka parte kontrária nia maten ka extinsaun no hatama iha autus dokumentu komprovativu.
3. Aktu prosesuál ne'ebé, liu tiha falesimentu ka extinsaun ne'ebé, tuir n.º 1, foo-fatin ba suspensaun iha instánsia, maka pratika, sei hetan nulidade kuandu parte ne'ebé mate ka extinge iha direitu atu foo resposta hasoru aktu ne'e.
4. Nulidade prevista iha númeru anteriór lakon tiha kuandu parte ne'ebé mate ka extinge nia susesór ratifika aktu sira referidu iha ne'ebá.

Artigu 233.º
Suspensaun tan mandatáriu nia falesimentu ka impedimentu

Iha kazu previstu iha artigu 231.º, n.º 1, alínea b), halo tiha prova iha prosesu kona-ba faktu ne'e, tenke suspende kedas instánsia; maibé, prosesu ba tiha ona juíz ka bele ba ona juíz hodi halo sentensa karik, foo-sai tiha sentensa maka instánsia suspende.

Artigu 234.º
Suspensaun tan juíz nia ordein

1. Tribunál bele haruka suspende instánsia kuandu, atu foo desizaun iha kauza, tenke halo uluk julgamentu iha kauza seluk ne'ebé tama tiha ona iha tribunál ka kuandu motivu justifikadu ruma mosu. Parte sira nia akordu, mesak deit, la serve hanesan motivu ba suspensaun.
2. Maske kauza prejudisiál lao daudaun ona, juíz la bele haruka suspende instánsia kuandu iha razaun atu fiar katak kauza prejudisiál ne'e tama deit hodi hetan suspensaun ka prejuizu ne'ebé suspensaun bele hamosu boot liu suspensaun nia vantajem tanba kauza dependente tama ona iha faze adiantada.
3. Kuandu laós kauza prejudisiál nia pendénsia maka serve hanesan baze ba suspensaun, juíz tenke fiksa prazu ba instánsia nia suspensaun ne'e.

Artigu 235.º
Suspensaun nia rejime

1. Iha tempu suspensaun nia laran bele pratika deit aktu urjente sira-ne'ebé tenke pratika duni atu evita danu irreparavel. Ministériu Públiku ka advogadu ne'ebé juíz nomeia maka reprezenta parte ne'ebé la bele asiste aktu sira-ne'e.
2. Prazu judisiál la lao iha suspensaun nia laran. Iha kazu previstu iha artigu 231.º, n.º 1, alínea a) no b), suspensaun inutiliza prazu nia rohan ne'ebé liu tiha ona.
3. Suspensaun la taka dalan ba instánsia atu extinge tan dezisténsia, konfisaun ka tranzasaun, sarak dezisténsia, konfisaun ka tranzasaun ne'e la hasoru razaun ne'ebé justifika suspensaun ne'e.

Artigu 236.º
Oinsá no bainhira maka suspensaun hotu

1. Suspensaun hotu:
a) Iha kazu previstu iha artigu 231.º, n.º 1, alínea a), kuandu, halo tiha ona notifikasaun kona-ba desizaun ne'ebé foo habilitasaun ba matebian ka pesoa estinta nia susesór;
b) Iha kazu previstu iha artigu 231.º, n.º 1, alínea b), kuandu parte kontrária hetan koñesimentu judisiál katak parte ida seluk konstitui tiha ona advogadu foun ka iha ona reprezentante seluk ka imposibilidade ne'ebé hamosu suspensaun iha instánsia hotu ona;
c) Iha kazu previstu iha artigu 231.º, n.º 1, alínea c), kuandu kauza prejudisiál hetan ona julgamentu definitivu ka liu tiha ona prazu fiksadu;
d) Iha kazu previstu iha artigu 231.º, n.º 1, alínea d), kuandu insidente hotu ka sirkunstánsia ne'ebé, tuir lei, hamosu efeitu suspensivu la iha ona.
2. Kuandu desizaun kona-ba kauza prejudisiál halakon kauza suspensa nia baze ka razaun-de-ser, tribunál julga kausa ne'e improsedente.
3. Kuandu parte demora atu konstitui advogadu foun, parte ida seluk bele husu ba tribunál atu notifika nia atu konstitui advogadu iha prazu fiksadu. Kuandu parte ne'e la konstitui advogadu iha prazu ne'e nia laran nia hetan konsekuénsia ne'ebé mosu kuandu nia la konstitui kedas advogadu iha inísiu.
4. Parte naran ida bele husu ba tribunál atu notifika Ministériu Públiku atu promove, iha prazu fiksadu nia laran, medida hodi nomeia inkapáz nia reprezentante foun, kuandu ida uluk mate tiha ona ka la bele reprezenta inkapáz durante tempu naruk liu loron tolunulu. Kuandu, liu tiha prazu fiksadu, reprezentante seidauk nomeia, suspensaun hotu no Ministériu Públiku maka reprezenta inkapáz ne'e.

Artigu 237.º
Faktu ne'ebé hamosu interrupsaun iha instánsia

Instánsia interrompe kuandu prosesu para tiha durante liu tinan ida nia laran tanba parte sira la iha kuidadu atu promove prosesu ne'e nia termus ka insidente ne'ebé suspende tiha instánsia nia termus.

Artigu 238.º
Oinsá interrupsaun hotu

Interrupsaun hotu kuandu autór rekér aktu kona-ba prosesu ka insidente ne'ebé presiza ba prosesu atu lao fila-fali, sein prejuizu ba lei sivíl nia dispozisaun kona-ba direitu nia kadusidade.

Artigu 239.º
Saida maka hamosu extinsaun iha instánsia

Instánsia extinge:
a) Ho julgamentu;
b) Ho kompromisu arbitrál;
c) Ho dezersaun;
d) Ho dezisténsia, konfisaun ka tranzasaun;
e) Ho lide nia imposibilidade ka inutilidade.

Artigu 240.º
Absolvisaun iha instánsia

1. Juíz la bele koñese pedidu no tenke absolve reu iha instánsia:
a) Kuandu julga prosedente exesaun tan tribunál iha inkompeténsia absoluta;
b) Kuandu anula prosesu tomak;
c) Kuandu entende katak parte ruma la iha personalidade judisiária ka, inkapáz karik, la iha reprezentante ka autorizasaun devida;
d) Kuandu konsidera parte ruma ilejítima;
e) Kuandu julga prosedente exesaun dilatória seluk ruma.
2. Númeru anteriór nia dispozisaun la aplika kuandu tribunál haruka prosesu ba tribunál seluk no kuandu falta ka irregularidade ne'e hadia tiha ona.

Artigu 241.º
Absolvisaun iha instánsia nia alkanse no efeitu

1. Absolvisaun iha instánsia la taka dalan atu hatama fali aksaun seluk ho objetu hanesan.
2. Sein prejuizu ba lei sivíl nia dispozisaun kona-ba direitu nia preskrisaun no kadusidade, efeitu ne'ebé moris tanba parte hatama aksaun ida primeiru ne'e ka tanba halo ona sitasaun ba reu sei moris nafatin, kuandu bele, kuandu hatama fali aksaun foun ka reu hetan fali sitasaun ba aksaun ne'e, iha loron tolunulu nia laran, hahú iha momentu ne'ebé sentensa ne'ebé absolve iha instánsia hetan tránzitu-ein-julgadu.
3. Kuandu reu hetan absolvisaun ho fundamentu previstu iha artigu 240º, nº 1, alínea e), iha aksaun foun ne'ebé lao ho parte sira uluk ne'e nafatin bele aproveita fali prova ne'ebé prodúz tiha ona iha prosesu ida primeiru ne'e no desizaun ne'ebé foo tiha ona iha aksaun ne'e mos vale nafatin.

Artigu 242.º
Kompromisu arbitrál

1. Iha aksaun nia faze naran ida parte sira bele halo akordu katak árbitru ida ka liu-tán, ne'ebé sira hili, maka foo desizaun kona-ba kauza ne'e tomak ka kausa ne'e nia baluk ruma.
2. Hakerek tiha iha autus termu kona-ba kompromisu arbitrál ka hatama tiha dokumentu respetivu, tribunál tenke haree kompromisu ne'e vale ka lae, tuir nia objetu no ema sira-ne'ebé halo-parte nia kualidade; iha kazu afirmativu, instánsia hotu no tribunál haruka parte sira ba tribunál arbitrál no kondena sira ida-idak seluk kustas sorin ida, salvu akordu seluk.
3. Iha tribunál arbitrál parte sira la bele invoka fali aktu ne'ebé halo tiha ona iha prosesu findu ne'e, salvu aktu sira-ne'ebé sira halo kedas rezerva espresa atu invoka.

Artigu 243.º
Dezersaun iha instánsia no iha rekursu

1. Instánsia sei konsidera dezerta, maske la iha desizaun judisiál, kuandu interrompe tiha durante tinan rua nia laran.
2. Tribunál sei julga rekursu dezertu kuandu rekorrente la halo alegasaun ka kuandu rekursu ne'e para tiha durante liu tinan ida nia laran tanba rekorrente nia inérsia.
3. Kuandu insidente ruma ho efeitu suspensivu mosu, tribunál sei julga rekursu dezertu kuandu durante liu tinan ida nia laran rekorrente la promove insidente ne'e nia termus.
4. Tribunál iha ne'ebé falta ne'e akontese maka julga dezersaun ne'e, ho juíz ka relatór nia despaxu.

Artigu 244.º
Instánsia nia renovasaun

1. Pedidu atu para ka altera obrigasaun alimentár ne'ebé tribunál fiksa tiha ona tenke halo hanesan kauza prinsipál nia dependénsia, tuir kauza ne'e nia termus, ho adaptasaun, no iha ne'e sei konsidera katak instánsia renova fali.
2. Númeru anteriór nia dispozisaun sei aplika ba kazu análogu iha ne'ebé tribunál bele altera desizaun kona-ba obrigasaun duradoura tanba sirkunstánsia ne'ebé liu tiha tránzitu-ein-julgadu maka mosu no tribunál tenke apresia.

Artigu 245.º
Liberdade ba dezisténsia, konfisaun no tranzasaun

1. Autór bele deziste hosi pedidu tomak ka baluk deit, iha altura naran ida; reu bele konfesa pedidu tomak ka baluk deit.
2. Parte sira bele tranzije kona-ba kauza nia objetu, iha instánsia nia estadu naran ida.

Artigu 246.º
Konfisaun no tranzasaun nia efeitu

Konfisaun no tranzasaun modifika pedidu ka halo aksaun para, nu'udar nia termus rasik.

Artigu 247.º
Dezisténsia nia efeitu

1. Dezisténsia iha pedidu halo-mate direitu ne'ebé autór hakarak hetan iha aksaun.
2. Dezisténsia iha instánsia halo-mate deit prosesu ne'ebé autór hatama.

Artigu 248.º
Tutela ba reu nia direitu

1. Kuandu reu hatama tiha ona kontestasaun maka dezisténsia iha instánsia tama, dezisténsia ne'e vale deit kuandu reu simu.
2. Autór iha liberdade atu deziste iha pedidu, maibé dezisténsia ne'e la bele prejudika rekonvensaun, salvu kuandu pedidu rekonvensionál ne'e depende hosi autór nia pedidu.

Artigu 249.º
Pesoa koletiva, sosiedade, inkapáz ka auzente nia dezisténsia, konfisaun ka tranzasaun

Pesoa koletiva, sosiedade, inkapáz ka auzente nia reprezentante bele deziste, konfesa ka tranzije deit iha nia atribuisaun nia laran ka ho autorizasaun espesiál.

Artigu 250.º
Dezisténsia, konfisaun ka tranzasaun iha litiskonsórsiu

1. Iha litiskonsórsiu voluntáriu litiskonsorte ida-idak bele konfesa, deziste ka tranzije, sarak la liu nia interese iha kauza.
2. Iha litiskonsórsiu nesesáriu litiskonsorte ida-idak nia konfisaun, dezisténsia ka tranzasaun iha efeitu deit kona-ba kustas.

Artigu 251.º
Konfisaun, dezisténsia no tranzasaun nia limite objetivu

1. La bele iha konfisaun, dezisténsia ka tranzasaun ne'ebé husik parte sira deside kona-ba direitu indisponível.
2. Maibé iha aksaun ba divórsiu no ba separasaun ba ema ka bein, bele iha dezisténsia

Artigu 252.º
Oinsá halo konfisaun, dezisténsia ka tranzasaun

1. Konfisaun, dezisténsia ka tranzasaun bele halo ho dokumentu auténtiku ka partikulár, sein prejuizu ba forma ne'ebé lei substantiva ezije, ka ho termu iha autus.
2. Sekretaria maka hakerek termu, tuir interesadu sira nia pedidu verbál.
3. Hakerek tiha termu ka hatama tiha dokumentu, tribunál tenke haree konfisaun, dezisténsia ka tranzasaun ne'e vale ka lae, tuir nia objetu, no interveniente sira nia kualidade, no, iha situasaun afirmativa, sei deklara iha sentensa no kondena no absolve nu'udar konfisaun, dezisténsia ka tranzasaun ne'e nia termus.
4. Tranzasaun bele halo mos iha akta, kuandu mai hosi konsiliasaun ne'ebé parte sira halo iha juíz nia oin. Iha kazu ne'e juíz omologa tranzasaun ne'e ho sentensa ne'ebé nia haruka hakerek iha akta, ho kondenasaun tuir tranzasaun ne'e nia termus.

Artigu 253.º
Konfisaun nia nulidade no anulabilidade

1. Tribunál bele deklara konfisaun, dezisténsia no tranzasaun nula ka anulada, nu'udar bele halo ba aktu sira-ne'ebé iha natureza hanesan.
2. Maske sentensa kona-ba konfisaun, dezisténsia ka tranzasaun hetan tiha ona tránzitu-ein-julgadu, bele hatama aksaun atu husu ba tribunál atu deklara konfisaun, dezisténsia ka tranzasaun ne'e nia nulidade ka anulasaun, sein prejuizu ba direitu atu hetan anulasaun nia kadusidade.
3. Kuandu nulidade mosu deit tanba mandatáriu judisiál la iha podér ka tanba mandatu laós regulár, tenke notifika sentensa omologatória ba mandante rasik, ho kominasaun katak, la dehan buat ida karik, sei konsidera katak nia ratifika aktu ne'e no nulidade ne'e hadia ona; mandante ne'e dehan katak nia la ratifika mandatáriu nia aktu karik, aktu ne'e la iha efeitu ida ba nia.

SEKSAUN III
INSIDENTE IHA INSTÁNSIA

SUBSEKSAUN I
DISPOZISAUN JERÁL

Artigu 254.º
Regra jerál

Iha insidente ne'ebé mosu iha aksaun ida nia tramitasaun tenke tuir seksaun ida-ne'e nia dispozisaun kuandu la iha regulamentasaun espesiál.

Artigu 255.º
Prova

1. Iha rekerimentu ne'ebé suxita insidente no iha opozisaun hasoru rekerimentu ne'e parte sira tenke hatudu kedas testemuña no rekér meiu ba prova sira seluk.
2. Opozisaun tenke hatoo iha loron sanulu nia laran.
3. Kuandu la iha opozisaun kona-ba matéria iha insidente iha prazu legál nia laran, sei mosu efeitu kominatóriu hanesan ida-ne'ebé previstu iha kauza prinsipál.

Artigu 256.º
Testemuña nia númeru no depoimentu nia rejistu

1. Parte ida-idak bele foo deit testemuña tolu ba faktu ida-idak, no testemuña sira-ne'e hamutuk la bele liu nain ualu.
2. Depoimentu ne'ebé foo antesipadamente ka iha karta prekatória tenke grava ka rejista tiha.
3. Depoimentu kona-ba insidente ne'ebé nia instrusaun no julgamentu la tenke lao hamutuk ho aksaun nia matéria tenke grava ka rejista kuandu foo iha tribunál iha ne'ebé aksaun lao, desizaun iha insidente ne'e bele hasoru rekursu ordináriu no parte ruma husu gravasaun.
4. Rekerimentu atu husu gravasaun tenke aprezenta hamutuk ho rekerimentu no opozisaun referidu iha artigu anteriór sira.
5. Prodúz tiha prova, juíz deklara faktu sira-ne'ebé maka nia konsidera provadu no faktu sira-ne'ebé maka nia konsidera la-provadu, tuir, ho adaptasaun, artigu 407º, nº 2, nia dispozisaun.

SUNSEKSAUN II
VERIFIKASAUN BA AKSAUN NIA VALÓR

Artigu 257.º
Aksaun nia valór no valór ne'e nia influénsia

1. Tenke atribui ba kauza ida-idak valór ida, espresu iha moeda legál; valór ne'e maka reprezenta pedidu nia utilidade ekonómika imediata.
2. Tribunál nia kompeténsia no aksaun nia relasaun ho tribunál nia alsada tenke fiksa tuir valór ne'e.
3. Kona-ba kustas no enkargu legál sira seluk, aksaun nia valór tenke fiksa tuir regra ne'ebé lejislasaun respetiva estabelese.

Artigu 258.º
Kritériu jerál atu fiksa aksaun nia valór

1. Iha aksaun atu hetan osan ho valór sertu, aksaun nia valór maka valór ida-ne'e, no la bele iha impugnasaun ka akordu atu fiksa valór seluk; iha aksaun atu hetan benefísiu seluk, aksaun nia valór maka benefísiu ne'e nia valór monetáriu.
2. Kuandu pedidu barak tama iha aksaun ida deit, aksaun ne'e nia valór maka pedidu sira-ne'e nia valór tau-hamutuk; kuandu hamutuk ho pedidu prinsipál tama hanesan asesóriu pedidu kona-ba juru, renda no rendimentu vensidu no juru, renda no rendimentu ne'ebé sei vense iha aksaun nia laran, sei konsidera deit juru, renda no rendimentu vensidu atu fiksa aksaun nia valór.
3. Kuandu iha pedidu alternativu, tenke konsidera deit pedidu ne'ebé iha valór aas liu; kuandu iha pedidu subsidiáriu, tenke konsidera deit pedidu ne'ebé formula primeiru, atu fiksa aksaun nia valór.

Artigu 259.º
Kritériu espesiál

1. Iha aksaun ba despeju, aksaun nia valór maka renda anuál hamutuk ho renda ne'ebé seidauk selu no indemnizasaun rekerida.
2. Iha aksaun ba alimentu definitivu no iha aksaun ba kontribuisaun ba despeza doméxtika, aksaun nia valór maka valór pedidu nia valór anuál tau hamutuk dala lima.
3. Iha aksaun atu presta-konta aksaun nia valór maka reseita bruta nia valór ka despeza aprezentada nia valór, kuandu ida-ne'e boot liu.

Artigu 260.º
Momentu ne'ebé tenke konsidera atu fiksa valór

1. Tenke konsidera momentu iha ne'ebé aksaun tama iha tribunál hodi fiksa aksaun nia valór.
2. Kuandu reu hatoo rekonvensaun ka iha intervensaun prinsipál, pedidu rekonvensionál nia valór ka interveniente nia pedidu, kuandu la hanesan ho autór nia pedidu, sei sura-hamutuk ho pedidu ida-ne'e nia valór; maibé aumentu iha valór ida-ne'e iha efeitu deit ba aktu no termus ne'ebé tuir fali rekonvensaun ka intervensaun ne'e.
3. Iha prosesu ba likidasaun ka iha prosesu seluk iha ne'ebé, tuir analojia, pedidu nia utilidade ekonómika sei define deit ho aksaun ne'e, valór ne'ebé fiksa uluk tiha ona iha inísiu tenke korrije fila-fali iha momentu ne'ebé prosesu iha elementu nesesáriu atu halo korresaun ne'e.

Artigu 261.º
Aksaun nia valór iha pedidu ba prestasaun vinsenda

Iha aksaun atu husu prestasaun vensida no prestasaun vinsenda, tuir artigu 354.º, tenke sura-hamutuk prestasaun sira-ne'e hotu nia valór.

Artigu 262.º
Aksaun nia valór tuir aktu jurídiku nia valór

1. Iha aksaun atu apresia aktu jurídiku ida nia ezisténsia, validade, kumprimentu, modifikasaun ka rezolusaun, tenke konsidera aktu ne'e nia valór tuir nia folin ka tuir parte sira estabelese.
2. Kuandu la iha folin ka valór estabelesidu, aktu ne'e nia valór sei determina tuir regra jerál.
3. Iha aksaun atu anula kontratu ho baze iha simulasaun iha folin, aksaun nia valór maka valór ida-ne'ebé boot liu hosi rua ne'ebé parte sira diskute.

Artigu 263.º
Aksaun nia valór tuir koiza ida nia valór

1. Iha aksaun atu hetan direitu reál ba propriedade ba buat ida, aksaun nia valór maka buat ne'e nia valór.
2. Iha aksaun atu hetan direitu reál seluk, tenke konsidera direitu ne'e nia konteúdu no durasaun provavel atu fiksa aksaun nia valór.

Artigu 264.º
Aksaun kona-ba ema nia estadu no kona-ba interese imateriál

Aksaun kona-ba ema nia estadu ka kona-ba interese imateriál vale dolar amerikanu rihun lima.

Artigu 265.º
Insidente no prosedimentu kautelár nia valór

1. Insidente nia valór maka aksaun iha ne'ebé insidente ne'e mosu nia valór; maibé, kuandu iha duni valór rasik ne'ebé la hanesan ho aksaun nia valór, insidente ne'e nia valór sei fiksa tuir artigu anteriór sira.
2. Prosesu ka insidente ba kausaun nia valór maka valór ne'ebé atu foo hanesan kausaun ka buat ne'ebé entrega ba depózitu nia valór.
3. Prosedimentu kautelár nia valór sei fiksa hanesan tuirmai ne'e:
a) Iha prosedimentu kautelár ba alimentu provizóriu no iha arbitramentu ba reparasaun provizória, maka mensalidade pedida tau hamutuk dala sanulu-resin rua;
b) Iha prosedimentu kautelár ba restituisaun provizória iha pose, maka koiza ezbullada nia valór;
c) Iha providénsia kautelár atu suspende deliberasaun sosiál, maka prejuizu nia valór;
d) Iha embargu ba obra nova no iha providénsia kautelár la espesifikadu, maka prejuizu ne'ebé hakarak evita;
e) Iha arrestu, maka kréditu ne'ebé hakarak garante;
f) Iha arrolamentu, maka bein arroladu sira nia valór.

Artigu 266.º
Parte sira nia podér atu hatudu valór

1. Iha artikuladu atu hatoo defeza reu bele impugna aksaun nia valór ne'ebé autór hatudu iha petisaun inisiál, sarak nia hatudu valór seluk ba ida-ne'ebá nia fatin. Iha artikuladu sira-ne'ebé tuir fali parte sira bele halo akordu kona-ba valór naran ida.
2. Iha prosesu ne'ebé tenke iha deit artikuladu rua, autór bele deklara katak nia simu valór ne'ebé reu hatudu.
3. Kuandu autór la hatudu valór iha petisaun maibé tribunál simu petisaun ne'e, kuandu haree falta ne'e, tenke konvida autór mai hatudu valór ne'e, ho kominasaun katak, selae, instánsia extinge; sei foo-hatene ba reu valór ne'ebé autór hatudu, no, artikuladu hotu tiha ona karik, reu bele impugna valór ne'ebé autór hatudu.
4. Sei konsidera katak reu simu aksaun nia valór ne'ebé autór hatudu kuandu nia la impugna valór ne'e.

Artigu 267.º
Parte sira nia vontade no juíz nia intervensaun atu fiksa valór

1. Aksaun nia valór maka ida-ne'ebé parte sira estabelese iha akordu, espresa ka tasitamente; maibé, kuandu, liu tiha artikuladu, haree katak akordu ne'e hasoru realidade, juíz sei fiksa valór ne'ebé konsidera adekuadu ba kauza ne'e.
2. Kuandu juíz la uza podér ida-ne'e, foo-sai tiha despaxu saneadór, valór ne'e la bele muda ona.
3. Iha kazu referidu iha artigu 260º, nº 3, no iha sira-ne'ebé despaxu saneadór la tama, foo-sai tiha sentensa, valór ne'e la bele muda ona.

Artigu 268.º
Insidente nia valór

1. Kuandu parte ne'ebé dedúz insidente la hatudu nia valór, ita tenke konsidera katak nia simu valór ne'ebé foo tiha ona ba aksaun; maibé, parte kontrária bele impugna valór ne'e ho fundamentu katak insidente nia valór la hanesan ho aksaun nia valór, no, iha ne'e, sei tuir, ho adaptasaun, artigu anteriór no artigu 269º no 270º sira nia dispozisaun.
2. Bele iha mos impugnasaun kuandu, hatudu tiha ba insidente valór la hanesan ho aksaun nian, parte kontrária la simu valór ida-ne'e.

Artigu 269.º
Valór kuandu parte sira nia vontade no juíz nia podér la too atu fiksa

Kuandu parte sira la hetan akordu kona-ba valór ka juíz la simu akordu ne'e, valór tenke fiksa tuir elementu ne'ebé tama iha prosesu; kuandu elementu ne'e la too, tenke halo dilijénsia indispensavel, ne'ebé parte sira rekér ka juíz haruka, hodi fiksa valór.

Artigu 270.º
Valór ho arbitramentu

Kuandu tenke halo arbitramentu hodi fiksa valór, peritu ida deit, ne'ebé juíz nomeia, maka halo arbitramentu, no la iha segundu arbitramentu.

SUBSEKSAUN III
TERSEIRU NIA INTERVENSAUN PRINSIPÁL

DIVIZAUN I
INTERVENSAUN ESPONTÁNEA

Artigu 271.º
Bainhira maka iha

Kuandu aksaun ida lao daudaun entre ema nain rua ka liu-tán, bele tama hanesan parte prinsipál:
a) Ema ne'ebé iha interese hanesan ho autór ka reu nian, nu'udar artigu 31º, kona-ba aksaun nia objetu;
b) Ema ne'ebé bele halo koligasaun ho autór, tuir artigu 34º.

Artigu 272.º
Interveniente nia pozisaun

Interveniente prinsipál aprezenta nia artikuladu rasik ka halo ninian artikuladu ne'ebé parte ne'ebé nia halo koligasaun ho aprezenta, atu hetan rekoñesimentu ba nia direitu rasik ida, paralelu ho autór ka reu nian.

Artigu 273.º
Oportunidade ba intervensaun

1. Intervensaun ho baze iha artigu 271º, alínea a) bele akontese iha momentu naran ida, enkuantu aksaun seidauk hetan julgamentu definitivu; intervensaun ho baze iha artigu 271º, alínea b), bele akontese deit enkuantu interveniente bele aprezenta nia pedidu iha nia artikuladu rasik.
2. Interveniente simu aksaun iha situasaun ne'ebé nia hetan, no ita tenke konsidera nia hanesan revél kona-ba aktu no termus sira-ne'ebé anteriór; maibé, hahú iha momentu ne'ebé nia tama iha aksaun, nia iha direitu hotu-hotu ne'ebé parte prinsipál iha.

Artigu 274.º
Intervensaun nia dedusaun

1. Kuandu intervensaun akontese molok juíz foo despaxu saneadór, interveniente bele dedúz intervensaun ne'e iha nia artikuladu rasik, iha ne'ebé nia hatama nia petisaun, kuandu iha intervensaun aktiva, ka kontesta autór nia pretensaun, kuandu iha intervensaun pasiva.
2. Kuandu iha prosesu la tama despaxu saneadór, intervensaun tuir númeru anteriór bele akontese too marka loron ba diskusaun no julgamentu iha primeira instánsia, ka too juíz foo sentensa iha primeira instánsia, kuandu la iha despaxu saneadór no audiénsia finál.
3. Kuandu liu tiha momentu sira-ne'ebé númeru anteriór sira refere maka intervensaun akontese, interveniente dedúz intervensaun ne'e ho rekerimentu simples no halo ninian artikuladu ne'ebé autór ka reu aprezenta.
4. Kuandu dedúz intervensaun iha nia artikuladu rasik, interveniente tenke aprezenta duplikadu atu entrega ba autór no reu.

Artigu 275.º
Parte sira nia opozisaun

1. Tama tiha rekerimentu ba intervensaun, juíz, kuandu la iha motivu atu rejeita liminarmente, haruka notifika parte primitiva sira atu foo resposta; parte sira-ne'e bele halo opozisaun ba insidente ne'e ho fundamentu katak la tama iha kazu sira-ne'ebé artigu 271º prevé.
2. Parte ne'ebé interveniente hakarak asosia-án dedúz opozisaun ho rekerimentu simples, iha loron sanulu nia laran; parte kontrária mos bele dedúz opozisaun hanesan ne'e, kuandu interveniente la aprezenta nia artikuladu rasik, no bele uza hanesan fundamentu katak prosesu nia estadu la foo-fatin ba parte ne'e atu aprezenta defeza espesiál hasoru interveniente.
3. Kuandu interveniente aprezenta nia artikuladu rasik, parte kontrária kumula opozisaun ba insidente ne'e ho opozisaun ne'ebé nia dedúz hasoru interveniente nia artikuladu, no sei tuir fali artikuladu admisivel sira seluk.
4. Juíz sei deside nia admite intervensaun ne'e ka lae, iha despaxu saneadór, kuandu iha prosesu tama mos despaxu saneadór no despaxu ne'e seidauk profere, ka liu tiha prazu ba opozisaun, kuandu la iha despaxu saneadór.

DIVISAUN II
INTERVENSAUN PROVOKADA

Artigu 276.º
Ámbitu

Parte naran ida mos bele bolu interesadu ne'ebé nia rekoñese direitu atu intervein, hanesan nia asosiadu ka hanesan parte kontrária nia asosiadu.

Artigu 277.º
Oportunidade ba xamamentu

1. Parte bele rekér xamamentu ba intervensaun, iha artikuladu ka iha rekerimentu autónomu, too deit momentu ne'ebé bele dedúz intervensaun espontánea iha artikuladu rasik, sein prejuizu ba artigu 225º nia dispozisaun.
2. Rona tiha parte kontrária, juíz deside nia admite xamamentu ne'e ka lae.

Artigu 278.º
Prosesu

1. Kuandu tribunál simu intervensaun sei bolu interesadu ho sitasaun.
2. Ho sitasaun tenke entrega ba interesadu artikuladu ne'ebé aprezenta tiha ona nia kópia; ema ne'ebé rekér intervensaun tenke aprezenta kópia ne'e.
3. Sitadu bele aprezenta nia artikuladu rasik ka deklara katak nia halo ninian autór ka reu nia artikuladu, iha prazu hanesan ho ida-ne'ebé lei foo atu halo kontestasaun.
4. Kuandu liu tiha prazu referidu iha númeru anteriór maka interveniente tama, nia tenke simu artikuladu ne'ebé parte ne'ebé sai nia asosiadu aprezenta ho aktu no termus sira-ne'ebé prosesa tiha ona.

Artigu 279.º
Sentensa nia valór ba xamadu

1. Kuandu xamadu tama iha prosesu, sentensa tenke apresia mos nia direitu no konstitui kazu-julgadu ba nia.
2. Kuandu xamadu la tama iha prosesu, sentensa konstitui kazu julgadu ba nia kuandu nia rasik hetan sitasaun ona ka tenke konsidera katak nia rasik hetan sitasaun ona no verifika mos situasaun prevista iha artigu 271º, alínea a).

SUBSEKSAUN IV
TERSEIRU NIA INTERVENSAUN ASESÓRIA

DIVIZAUN I
INTERVENSAUN PROVOKADA

Artigu 280.º
Aplikasaun

1. Reu ne'ebé iha direitu atu hatama aksaun-de-regresu hasoru terseiru hodi hetan indemnizasaun ba prejuizu ne'ebé nia hetan tanba nia lakon aksaun bele bolu terseiru ne'e mai tama iha prosesu hanesan nia ausiliár iha defeza, kuandu terseiru ne'e la iha lejitimidade atu tama hanesan parte prinsipál.
2. Xamadu tama hodi diskute deit kestaun ne'ebé iha influénsia iha aksaun-de-regresu invokada hanesan baze ba xamamentu ne'e.

Artigu 281.º
Xamamentu

Reu maka dedúz xamamentu, iha kontestasaun ka, la hakarak kontesta karik, iha prazu atu hatoo kontestasaun.

Artigu 282.º
Desizaun kona-ba xamamentu

Juíz, rona tiha, parte kontrária, defere xamamentu ne'e kuandu, haree tuir razaun ne'ebé parte sira alega, haree katak aksaun-de-regresu bele iha fundamentu no iha koneksaun ho kauza prinsipál

Artigu 283.º
Termus subsekuente

1. Xamadu tenke hetan sitasaun no simu estatutu hanesan parte prinsipál nia ausiliár, no prazu ba kontestasaun halai fali ba nia.
2. La bele halo sitasaun editál; juíz tenke konsidera katak insidente hotu ona kuandu nia haree katak la bele halo sitasaun pesoál ba xamadu.
3. Xamadu sira bele suxita susesivamente xamamentu ba terseiru, ne'ebé sai sira nia devedór ho regresu, nu'udar dispozisaun antesedente sira estabelese.
4. Sentensa ne'ebé tribunál foo iha kauza konstitui kazu-julgadu ba xamadu; xamadu tenke simu, iha aksaun posteriór, faktu no direitu ne'ebé desizaun ne'e estabelese tiha ona kona-ba kestaun sira-ne'ebé foo-fatin ba direitu-de-regresu ne'ebé parte ne'ebé halo xamamentu bele invoka iha aksaun ba indemnizasaun posteriór, salvu
a) Kuandu nia alega no prova, iha kauza posteriór ne'e, katak prosesu nia estadu iha momentu ne'ebé nia tama ka xamamentu nia autór la husik nia uza alegasaun ka meiu atu halo prova ne'ebé bele influensia desizaun prinsipál;
b) Kuandu nia hatudu katak nia la hatene katak alegasaun ka meiu atu halo prova ne'ebé bele influensia desizaun finál ne'e iha no asistidu la uza alegasaun no meiu ne'e tanba lakohi ka tan neglijénsia grave.

Artigu 284.º
Tutela ba autór nia direitu

Kuandu, liu tiha fulan tolu hahú iha data iha ne'ebé parte dedúz insidente ne'e, seidauk halo hotu sitasaun ne'ebé tenke halo, autór bele rekér atu kauza prinsipál lao ba oin, liu tiha prazu ne'ebé reu sira-ne'ebé hetan tiha ona sitasaun iha atu hatoo kontestasaun

DIVIZAUN II
MINISTÉRIU PÚBLIKU NIA INTERVENSAUN ASESÓRIA

Artigu 285.º
Prosesu

1. Kuandu, tuir nia estatutu, Ministériu Públiku tenke intervein asesoriamente iha aksaun, tenke notifika Ministériu Públiku ofisiozamente katak aksaun lao ona, iha momentu ne'ebé ita tenke konsidera katak instánsia hahú ona.
2. Atu tau-matan ba interese sira-ne'ebé entrega ba nia, Ministériu Públiku, hanesan interveniente asesóriu, tenke ezerse podér ne'ebé lei prosesuál foo ba parte asesória no promove buat ne'ebé nia konsidera konveniente ba parte asistida nia interese.
3. Ministériu Públiku tenke hetan notifikasaun ba aktu no dilijénsia hotu-hotu no kona-ba ba desizaun hotu-hotu ne'ebé tribunál foo iha prosesu, hanesan parte prosesuál sira tenke hetan, no iha lejitimidade atu rekorre kuandu konsidera rekursu ne'e nesesáriu atu defende interese públiku ka parte asistida nia interese.
4. Too desizaun finál Ministériu Públiku bele hatoo iha alegasaun, orál ka eskrita, buat ne'ebé nia konsidera importante hodi defende pesoa ka entidade asistida nia interese, sein prejuizu ba prekluzaun ne'ebé lei prosesuál estabelese.

DIVIZAUN III
OPOZISAUN MEDIANTE TERSEIRU NIA EMBARGU

Artigu 286.º
Fundamentu ba terseiru nia embargu

Kuandu peñora ka aktu kona-ba apreensaun ka entrega ne'ebé tribunál haruka bele ofende ema-ne'ebé laós parte iha kauza nia pose ka direitu ruma inkompativel ho dilijénsia nia realizasaun ka ámbitu, lezadu bele hatoo terseiru nia embargu hodi defende pose ka direitu ne'e.

Artigu 287.º
Terseiru nia embargu hosi kónjuje

Kónjuje ne'ebé okupa pozisaun hanesan terseiru, maske la iha kónjuje ida seluk nia autorizasaun, bele defende ho embargu direitu kona-ba nia bein rasik no kona-ba bein komúm, ne'ebé dilijénsia previstu iha artigu anteriór prejudika.

Artigu 288.º
Embargu nia dedusaun

1. Embargu sei prosesa iha apensu iha autus ne'ebé tribunál haruka halao aktu ne'ebé ofende embargante nia direitu.
2. Embargante tenke dedúz nia pretensaun, ho petisaun, iha loron tolunulu nia laran tuir fali loron ne'ebé halao dilijénsia ka loron ne'ebé nia iha koñesimentu kona-ba prejuizu ne'e, maibé molok bein respetivu fa'an ka adjudika tiha. Ho petisaun tenke aprezenta kedas prova.

Artigu 289.º
Faze introdutória

Kuandu haree katak embargu tama iha prazu nia laran no la iha razaun atu indefere kedas liminarmente, tribunál realiza dilijénsia probatória nesesária no simu ka la simu embargu, konforme haree katak iha ka la iha probabilidade séria katak direitu ne'ebé embargante invoka iha.

Artigu 290.º
Rejeisaun nia efeitu

Embargu nia rejeisaun, nu'udar artigu anteriór nia dispozisaun, la impede embargante atu hatama aksaun hodi husu deklarasaun kona-ba direitu nia titularidade ne'ebé la bele husik halao dilijénsia ne'e ka dilijénsia ne'e nia ámbitu, ka reivindika koiza apreendida.

Artigu 291.º
Resebimentu nia efeitu

Despaxu ne'ebé simu embargu haruka suspende prosesu nia termu kona-ba bein sira-ne'ebé iha relasaun ho embargu ne'e, no haruka halo restituisaun provizória ba pose, kuandu embargante husu; juíz bele haruka rekerente presta kausaun hanesan kondisaun ba suspensaun ka restituisaun ne'e.

Artigu 292.º
Prosesamentu tuir fali resebimentu

1. Simu tiha embargu, sei notifika parte primitiva sira atu kontesta no tuir prosesu komúm deklarativu nia termus.
2. Kuandu embargante bazeia embargu iha deit nia pose, iha kontestasaun parte primitiva naran ida bele husu ba tribunál atu rekoñese katak nia maka iha direitu propriedade ba bein ne'e ka katak ema ne'ebé dilijénsia ne'e promove hasoru maka iha direitu propriedade ne'e.

Artigu 293.º
Kazu julgadu materiál

Sentensa kona-ba méritu ne'ebé tribunál foo iha embargu konstitui, iha termus jerál, kazu julgadu kona-ba direitu ne'ebé embargante invoka ka embargadu ruma invoka, tuir artigu anteriór nia nº 2, nia ezisténsia no titularidade.

Artigu 294.º
Embargu ho funsaun preventiva

1. Terseiru nia embargu bele uza hanesan prevensaun, hasoru dilijénsia referida iha artigu 286º, ne'ebé tribunál haruka tiha ona maibé seidauk halao. Iha ne'e tenke tuir artigu anteriór sira nia dispozisaun, ho adaptasaun.
2. La bele halao dilijénsia embargada molok tribunál foo desizaun iha faze introdutória; kuandu tribunál simu embargu, dilijénsia ne'e sei suspende too desizaun finál, maibé juíz bele haruka embargante presta kausaun.

SUBSEKSAUN VI
ABILITASAUN

Artigu 295.º
Kuandu tenke promove abilitasaun

1. Parte sobreviva ka parte falesida nia susesór, naran ida, bele promove abilitasaun ba parte ne'ebé mate iha aksaun nia laran nia susesór atu kontinua aksaun nia termus iha matebian nia fatin; abilitasaun ne'e tenke promove hasoru parte sobreviva sira no matebian nia susesór sira-ne'ebé laós rekerente.
2. Kuandu, iha dilijénsia atu halo notifikasaun ba reu, mosu serteza katak reu mate tiha ona, bele rekér abilitasaun ba nia susesór sira, tuir seksaun ida-ne'e nia dispozisaun, maske reu mate tiha ona molok aksaun tama iha tribunál.
3. Kuandu autór foo tiha ona mandatu atu hatama aksaun maibé nia mate molok aksaun tama iha tribunál, bele promove abilitasaun ba nia susesór sira iha kazu exesionál ne'ebé mandatu ne'e bele ezerse maske konstituinte mate tiha ona.

Artigu 296.º
Regra prosesuál komum ba insidente

1. Dedúz tiha insidente ne'e, tenke haruka sita rekeridu sira-ne'ebé seidauk hetan sitasaun ba kauza no notifika sira seluk, atu kontesta abilitasaun ne'e.
2. Insidente ne'e sei autua iha apensu, sein prejuizu ba artigu 297º, nº 1, nia dispozisaun.
3. Maske abilitasaun ne'e la hetan prosedénsia, rekerente bele dedúz fali abilitasaun seluk, ho fundamentu iha faktu seluk ka iha prova seluk kona-ba faktu sira-ne'ebé alega tiha ona iha abilitasaun ida uluk. Abilitasaun foun, kuandu ho fundamentu iha faktu sira-ne'ebé alega tiha ona iha abilitasaun ida uluk, bele dedúz iha prosesu ne'ebé abilitasaun anteriór tama, ho prova seluk nia oferesimentu, maibé abilitasaun ida primeiru nia kustas la tama iha aksaun respetiva.

Artigu 297.º
Abilitasaun kuandu lejitimidade rekoñese tiha ona iha dokumentu ka prosesu seluk

1. Kuandu kualidade hanesan erdeiru ka kualidade ne'ebé foo lejitimidade ba abilitandu atu substitui parte falesida deklara tiha ona iha prosesu seluk, ho desizaun tranzitada-ein-julgadu ka rekoñese tiha ona iha abilitasaun notariál, abilitasaun sei rekér no prosesa iha prosesu prinsipál nia autus no sei deklara ho baze iha sertidaun kona-ba sentensa ka eskritura ne'e.
2. Interesadu sira-ne'ebé desizaun ne'e konstitui kazu-julgadu ka sira-ne'ebé tama iha eskritura ne'e la bele impugna kualidade ne'ebé foo tiha ona ba sira iha abilitasaun ne'e, salvu kuandu sira alega katak títulu ne'e la iha kondisaun sira-ne'ebé artigu ida-ne'e ezije ka iha vísiu ruma ne'ebé halo nia la vale.
3. Kuandu la iha kontestasaun, tribunál sei haree dokumentu ne'e prova duni kualidade atu hetan abilitasaun ka lae, no foo desizaun tuir konkluzaun ne'ebé mai hosi ne'e. Xamadu ruma kontesta karik, tribunál tenke prodúz tiha prova ne'ebé oferese tiha ona, hafoin foo desizaun.
4. Kuandu iha inventáriu, sei konsidera abilitadu hanesan erdeiru sira-ne'ebé kabesa-de-kazál hatudu, kuandu sira hotu hetan tiha ona sitasaun ba inventáriu no sira-ida la impugna nia lejitimidade rasik ka sira seluk nian iha prazu legál nia laran, ka, iha impugnasaun karik, tribunál konsidera impugnasaun ne'e improsedente. Aprezenta tiha sertidaun kona-ba inventáriu, ne'ebé prova duni faktu sira-ne'ebé hatudu tiha ona, sei tuir artigu ida-ne'e nia dispozisaun.

Artigu 298.º
Abilitasaun kuandu lejitimidade seidauk rekoñese

1. Iha situasaun ne'ebé la tama iha artigu anteriór nia previzaun, liu tiha prazu ba kontestasaun no prodúz tia prova ne'ebé oferese tiha ona, juíz sei deside insidente ne'e.
2. Kuandu tenke deside uluk kauza ka kestaun ruma iha prosesu seluk molok foo desizaun kona-ba kualidade hanesan erdeiru, tanke rekere abilitasaun hasoru sira-hotu ne'ebé disputa eransa no tenke sita sira-hotu, maibé tribunál julga abilitadu deit sira-ne'ebé, iha momentu ne'ebé halo desizaun kona-ba abilitasaun, tenke konsidera hanesan erdeiru; sira seluk, ne'ebé tenke hetan notifikasaun kona-ba desizaun ne'e, bele tama iha kauza hanesan habilitadu sira nia litiskonsorte, tuir artigu 273º no sira seguinte.
3. Kuandu tama hanesan parte iha kauza pesoa koletiva ka sosiedade ne'ebé, hafoin, mate, habilitasaun ba nia susesór sira sei halo tuir artigu ida-ne'e nia dispozisaun, ho adaptasaun nesesária, sein prejuizu ba lejislasaun komersiál nia dispozisaun.

Artigu 299.º
Abilitasaun ba insertu

1. Kuandu ita la hatene se maka matebian nia susesór, sei halo sitasaun editál ba susesór sira-ne'e.
2. Kuandu, liu tiha prazu ne'ebé hatudu iha éditus, sitadu sira la mosu, kauza kontinua ho Ministériu Públiku, tuir artigu 20 º nia dispozisaun.
3. Susesór sira-ne'ebé mosu iha prazu ne'ebé hatudu iha éditus ka liu tiha prazu ne'e sei dedúz nia habilitasaun tuir artigu anteriór sira nia dispozisaun.
4. Kuandu eransa iha personalidade judisiária, bele husu nia habilitasaun.

Artigu 300.º
Abilitasaun ba adkirente ka sesionáriu

1. Abilitasaun ba koiza ka direitu ne'ebé diskute daudaun ne'e nia adkirente ka sesionáriu atu tama iha kauza sei halo hanesan tuirmai ne'e:
a) Lavra tiha iha prosesu termu kona-ba sesaun ka hatama tiha rekerimentu ba abilitasaun, ne'ebé sei autua iha apensu, sei notifika títulu ba akizisaun ka sesaun ne'e ba parte kontrária atu kontesta; iha kontestasaun notifikadu bele impugna aktu ne'e nia validade ka alega katak tranzmisaun ne'e halo hodi halo nia pozisaun iha prosesu sai difisil;
b) Kuandu iha kontestasaun, rekerente bele foo resposta, tuirmai, prodúz tiha prova ne'ebé oferese tiha ona, tribunál sei foo desizaun; kuandu la iha kontestasaun, tribunál tenke haree dokumentu ne'e prova akizisaun ka sesaun ka lae, no, prova karik, sei deklara adkirente ka sesionáriu abilitadu.
2. Tranzmitente ka sedente, adkirente ka sesionáriu, ka parte kontrária bele promove abilitasaun; iha ne'e sei aplika nº 1 nia dispozisaun, ho adaptasaun.

Artigu 301.º
Abilitasaun iha Supremu Tribunál ba Justisa

1. Seksaun ida-ne'e nia dispozisaun sei aplika ba abilitasaun deduzida iha Supremu Tribunál ba Justisa; juíz relatór maka julga insidente ne'e.
2. Kuandu tenke halo prova testemuñál no parte ruma mate ka extinge enkuantu abilitasaun sei lao iha primeira instánsia, relatór bele haruka dedúz habilitasaun foun iha primeira instánsia.
3. Kuandu insidente nia prosesu para hela iha primeira instánsia durante liu tinan ida nia laran, tanba abilitante nia inérsia, sei haruka prosesu ne'e fila-fali ba tribunál superiór, atu aplika artigu 243º nia dispozisaun.
4. Juíz ne'ebé kaer kauza prinsipál maka julga rekursu ne'ebé hatoo ba tribunál iha ne'ebé ema ruma suxita insidente ne'e.

SEKSAUN VII
LIKIDASAUN

Artigu 302.º
Onus atu halo likidasaun

Molok hahú diskusaun iha kauza, autór, kuandu bele, tenke dedúz insidente ba likidasaun atu halo líkidu pedidu jenériku, kuandu pedidu ne'e refere ba universalidade ruma ka faktu ilísitu ruma nia konsekuénsia.

Artigu 303.º
Dedusaun

Atu dedúz likidasaun autór tenke aprezenta rekerimentu ho duplikadu, iha ne'ebé hatudu lista kona-ba objetu sira-ne'ebé tama iha universalidade, ho indikasaun atu identifika ida-idak, ka hatudu danu ida-idak ne'ebé mai hosi faktu ilísitu no, iha konkluzaun, husu kuantia serta.

Artigu 304.º
Termus posteriór

1. Opozisaun ba likidasaun sei aprezenta ho duplikadu.
2. Kuandu kauza prinsipál admite kestionáriu, iha kestionáriu ne'e tenke tama matéria kona-ba likidasaun ka kestionáriu ne'e tenke kompleta ho matéria ne'e.
3. Prova kona-ba likidasaun tenke oferese no prodúz, kuandu bele, ho prova kona-ba matéria sira seluk kona-ba aksaun no defeza.
4. Likidasaun tenke diskute no julga ho kauza prinsipál.

KAPÍTULU VII
PROSEDIMENTU KAUTELÁR

SEKSAUN I
PROSEDIMENTU KAUTELÁR KOMUM

Artigu 305.º
Prosedimentu kautelár la espesifikada nia ámbitu

1. Ema ne'ebé tauk katak ema seluk bele hamosu ba nia direitu lezaun grave ne'ebé sei iha difikuldade atu hadia, bele rekér providénsia konservatória ka antesipatória adekuada ba situasaun ida-idak atu asegura katak nia direitu ameasadu ne'e sei iha efetividade nafatin.
2. Rekerente nia direitu bele hatúr iha direitu ne'ebé iha tiha ona ka iha direitu ne'ebé mai hosi desizaun ne'ebé tribunál sei hasai iha aksaun konstitutiva, ne'ebé hatama tiha ona ka sei hatama.
3. La bele aplika providénsia sira-ne'ebé nº 1 refere hodi akautela perigu ba lezaun ne'ebé seksaun seginte tipifika ona providénsia ketak atu prevene.
4. Iha aksaun ida nia laran la bele repete fali providénsia ne'ebé tribunál julga tiha ona injustifikada ka kaduka tiha ona.

Artigu 306.º
Providénsia kautelár nia urjénsia

1. Prosedimentu kautelár iha karater urjente; aktu kona-ba providénsia kautelár iha prioridade hasoru servisu judisiál ne'ebé laós urjente.
2. Prosedimentu ne'ebé instaura iha tribunál kompetente tenke hetan desizaun iha primeira instánsia iha fulan rua nia laran ka, la sita rekeridu karik, iha loron sanulu resin-lima nia laran.

Artigu 307.º
Prosedimentu kautelár no aksaun prinsipál

1. Providénsia kautelár depende hosi kauza ida, ne'ebé hatuur iha direitu akauteladu; providénsia ne'e bele instaura hanesan preliminár ka hanesan aksaun deklarativa ka ezekutiva nia insidente.
2. Kuandu prosedimentu kautelár tama molok aksaun tama iha tribunál, prosedimentu ne'e tenke apensa kedas iha aksaun nia autus kuandu aksaun ne'e tama iha tribunál; kuandu aksaun lao iha tribunál seluk, tenke haruka apensu ne'e ba tribunál ida-ne'e, no juíz ne'ebé kaer aksaun maka iha kompeténsia ba termus sira-ne'ebé tuir fali remesa ne'e.
3. Prosedimentu kautelár ne'ebé parte ruma rekér kuandu aksaun lao daudaun tenke hatama iha tribunál ne'ebé aksaun ne'e lao no prosesa iha apensu; aksaun lao hela iha rekursu karik, kuandu prosedimentu kautelár hotu tiha ka aksaun prinsipál nia autus tun fali mai primeira instánsia, maka sei halo apensasaun.
4. Julgamentu ba matéria-de-faktu no desizaun finál ne'ebé tribunál foo iha prosedimentu kautelár la iha influénsia ba julgamentu iha aksaun prinsipál.
5. Iha situasaun ne'ebé, tuir konvensaun internasionál iha ne'ebé Estadu Timór tama, prosedimentu kautelár depende hosi kauza ne'ebé hatama tiha ona ka tenke hatama iha tribunál estranjeiru, rekerente tenke halo prova iha prosedimentu kautelár nia autus, ho sertidaun hosi tribunál respetivu, katak kauza prinsipál lao daudaun ona.

Artigu 308.º
Prosesu

1. Ho petisaun rekerente tenke oferese prova sumária kona-ba direitu ameasadu ne'e no hatudu tansá maka nia tauk lezaun bele mosu.
2. Bele fiksa sansaun pekuniária kompulsória adekuada atu asegura providénsia dekretada nia efetividade.
3. Artigu 254º too 256º nia dispozisaun aplika subsidiariamente iha prosedimentu kautelár.

Artigu 309.º
Kontraditóriu

1. Tribunál tenke rona rekeridu, salvu kuandu audiénsia ne'e bele hamosu perigu sériu ba providénsia nia fim ka efikásia.
2. Kuandu tribunál tenke rona rekeridu molok dekreta providénsia, tenke sita rekeridu ne'e atu dedúz opozisaun; kuandu rekeridu hetan tiha ona sitasaun ba aksaun prinsipál, sei halo notifikasaun iha sitasaun nia fatin.
3. Kuandu tribunál haree katak la bele halo sitasaun pesoál ba rekeridu, juíz tenke dispensa tiha audiénsia ba rekeridu no lalika halo sitasaun editál.
4. Rekeridu sitadu nia revelia hamosu efeitu sira previstu iha prosesu komúm deklarativu.
5. Kuandu tribunál la rona rekeridu no dekreta uluk providénsia, tenke realiza tiha providénsia ne'e maka molok notifika ba rekeridu desizaun ne'ebé haruka providénsia ne'e; iha notifikasaun sei aplika norma ne'ebé aplika iha sitasaun.
6. Kuandu sita tiha reu iha prosedimentu kautelár maka aksaun tama iha tribunál, efeitu ne'ebé mai hosi aksaun nia propozisaun moris iha momentu ne'ebé petisaun inisiál tama iha tribunál.

Artigu 310.º
Audiénsia finál

1. Kuandu tribunál rona rekeridu, liu tiha prazu ba opozisaun, sei prodúz prova ne'ebé parte sira rekér ka tribunál ofisiozamente haruka, kuandu presiza.
2. Audiénsia finál bele adia dala ida deit, kuandu parte ruma nia advogadu falta, no tenke halo iha loron lima sira-ne'ebé tuir fali.
3. Kuandu ema ruma ne'ebé konvoka tiha ona no nia depoimentu la bele prexinde, ka kuandu tenke halo dilijénsia provatória ruma iha audiénsia nia laran, sei suspende audiénsia ne'e iha deit momentu konveniente no sei marka kedas loron atu kontinua fali.
4. Depoimentu ne'ebé foo iha audiénsia tenke grava ka rejista kuandu tribunál la rona rekeridu molok haruka providénsia kautelár.

Artigu 311.º
Providénsia nia deferimentu no substituisaun

1. Tribunál dekreta providénsia rekerida kuandu iha probabilidade séria katak direitu alegadu iha no iha baze atu tauk katak direitu ne'e bele hetan lezaun.
2. Maibé tribunál bele rekuza providénsia rekerida kuandu prejuizu ne'ebé providénsia ne'e hamosu ba rekeridu boot liu prejuizu ne'ebé rekerente hakarak evita.
3. Tribunál bele haruka entrega kausaun adekuada iha providénsia ne'ebé dekreta tiha ona nia fatin, kuandu rekeridu husu, no, rona tiha rekerente, haree katak kausaun ne'ebé rekeridu oferese too atu prevene lezaun ne'e ka repara lezaun ne'e hotu kedas.
4. Substituisaun ho kausaun la prejudika rekeridu nia direitu atu hatoo rekursu hasoru despaxu ne'ebé haruka providénsia ne'ebé substitui tiha ona, no nia fakuldade atu hatoo opozisaun, tuir artigu seguinte nia dispozisaun.

Artigu 312.º
Kontraditóriu liu tiha dekretamentu

1. Kuandu tribunál la rona rekeridu molok dekreta providénsia, hetan tiha notifikasaun tuir artigu 309º, nº 5, rekeridu bele:
a) Hatoo rekursu, tuir termus jerál, hasoru despaxu ne'ebé dekreta providénsia ne'e, kuandu haree katak, tuir elementu ne'ebé apura tiha ona, tribunál la bele dekreta; ka
b) Hatoo opozisaun, kuandu hakarak alega faktu ka prodúz meiu atu halo prova ne'ebé tribunál seidauk konsidera no bele hadook tiha baze atu dekreta providénsia ne'e ka bele foo-fatin atu redúz providénsia ne'e; iha ne'e sei tuir mos artigu 310º no 311º nia dispozisaun.
2. Iha kasu referidu iha númeru anteriór, alínea b), juíz tenke deside nia hametin nafatin, nia redúz ka nia revoga tiha providénsia ne'ebé dekreta tiha ona; desizaun ne'e bele hasoru rekursu no konstitui komplementu no parte integrante ho ida-ne'ebé foo tiha uluk ona ne'e.

Artigu 313.º
Providénsia nia kadusidade

1. Prosedimentu kautelár extinge no, kuandu dekreta tiha ona, providénsia kaduka:
a) Kuandu rekerente la hatama aksaun hosi ne'ebé providénsia depende iha loron tolunulu nia laran, hahú iha loron ne'ebé nia hetan notifikasaun kona-ba desizaun ne'ebé haruka providénsia ne'e, sein prejuizu ba n.º 2 nia dispozisaun;
b) Kuandu hatama tiha aksaun, prosesu para hela durante liu loron tolunulu nia laran, tanba rekerente nia neglijénsia;
c) Kuandu tribunál julga aksaun improsedente, iha desizaun tranzitada-em-julgadu;
d) Kuandu reu hetan absolvisaun iha instánsia no rekerente la hatama aksaun foun iha prazu nia laran hodi aproveita efeitu ne'ebé mosu tanba nia hatama aksaun ida uluk ne'e;
e) Kuandu direitu ne'ebé rekerente hakarak akautela extinge tiha ona.
2. Kuandu tribunál la rona rekeridu molok dekreta providénsia, rekerente tenke hatama aksaun hosi ne'ebé providénsia ne'e depende iha loron sanulu nia laran, hahú iha loron ne'ebé rekerente hetan notifikasaun katak notifikasaun prevista iha artigu 309º, nº 5, halo tiha ona ba rekeridu.
3. Kuandu tribunál tau kausaun iha providénsia nia fatin, kausaun ne'e sei lakon efeitu nu'udar providénsia substituida lakon no tribunál tenke haruka foti fali kausaun ne'e.
4. Iha momentu ne'ebé prova iha autus hatudu katak faktu ne'ebé hamosu extinsaun ba providénsia iha duni, rona tiha rekerente, juíz tenke dekreta kedas prosedimentu nia extinsaun no haruka kedas hasai tiha providénsia ne'e.

Artigu 314.º
Rekerente nia responsabilidade

1. Kuandu tribunál konsidera providénsia injustifikada ka providénsia ne'e kaduka tanba faktu imputavel ba rekerente, rekerente ne'e hetan responsabilidade tanba prejuizu ne'ebé nia hamosu ba rekeridu ho kulpa tanba la iha kuidadu normál.
2. Kuandu konsidera konveniente, tuir sirkunstánsia konkreta, juíz bele haruka rekerente entrega kausaun adekuada hanesan kondisaun ba providénsia ne'ebé nia dekreta, maske la rona rekeridu.

Artigu 315.º
Garantia penál ba providénsia

Komete krime dezobediénsia kualifikada ema-ne'ebé viola providénsia ne'ebé tribunál dekreta tiha ona, sein prejuizu ba medida adekuada ba providénsia ne'e nia ezekusaun koersiva.

Artigu 316.º
Aplikasaun subsidiária ba prosedimentu espesifikadu

1. Seksaun ida-ne'e nia dispozisaun sei aplika ba prosedimentu kautelár ne'ebé seksaun seginte regula, iha parte ne'ebé la iha previzaun, exetu artigu 311.º, n.º 2.º nia dispozisaun.
2. Artigu 314.º, n.º 2, nia dispozisaun aplika deit ba embargu ba obra nova.
3. Providénsia konkreta ne'ebé rekerente rekér la vinkula tribunál; juíz bele adota providénsia ne'ebé konsidera adekuada ba rekerente nia pedidu.

SEKSAUN II
PROSEDIMENTU KAUTELÁR ESPESIFIKADU

SUBSEKSAUN I
RESTITUISAUN PROVIZÓRIA BA POSE

Artigu 317.º
Kuandu bele iha restituisaun provizória ba pose

Kuandu akontese esbullu violentu, posuidór bele husu atu hetan fali pose provizória, alega ho faktu ne'ebé konstitui pose, esbullu no violénsia.

Artigu 318.º
Restituisaun

Kuandu, haree tiha prova, konklui katak rekerente iha duni pose no ema ruma hasai tiha pose ne'e hosi nia ho violénsia, juíz tenke haruka halo restituisaun molok sita no rona esbulladór.

Artigu 319º
Defeza ba pose ho providénsia la espesifikada

Posuidór ne'ebé hetan esbullu ka perturbasaun iha ezersísiu iha nia direitu iha situasaun ne'ebé la tama iha artigu 317º nia previzaun bele uza prosedimentu kautelár komúm, tuir termus jerál

SUBSEKSAUN II
SUSPENSAUN BA DELIBERASAUN SOSIÁL

Artigu 320.º
Presupostu no formalidade

1. Kuandu asosiasaun ka sosiedade, iha espésie naran ida, hasai deliberasaun hasoru lei, estatutu ka kontratu, sósiu naran ida bele husu ba tribunál atu suspende tiha deliberasaun ne'e nia ezekusaun; rekerente tenke hatama pedidu ne'e iha loron sanulu nia laran no tenke justifika nia kualidade hanesan sósiu no hatudu katak ezekusaun ne'e bele hamosu prejuizu apresiável.
2. Sósiu ne'e tenke hatama ho rekerimentu ne'e akta iha ne'ebé hakerek deliberasaun ne'e nia kópia ida; diresaun tenke entrega kópia ne'e ba rekerente iha oras ruanulu resin-haat nia laran. Kuandu lei dispensa asembleia nia reuniaun bele tau fali dokumentu ne'ebé komprova deliberasaun ne'e iha akta nia kópia nia fatin.
3. Prazu atu rekér suspensaun ne'e hahú iha loron ne'ebé halo asembleia ne'ebé hasai deliberasaun ne'e, ka, rekerente la hetan konvokasaun regulár ba asembleia ne'e karik, iha loron ne'ebé nia hetan koñesimentu kona-ba deliberasaun ne'e.

Artigu 321.º
Kontestasaun no desizaun

1. Kuandu rekerente alega katak diresaun la foo akta nia kópia ka dokumentu korrespondente ba nia iha prazu fiksadu iha artigu anteriór, sei sita asosiasaun ka sosiedade ne'e ho kominasaun katak tribunál la simu kontestasaun kuandu la mai hamutuk ho kópia ka dokumentu ne'ebé falta ne'e.
2. Maske deliberasaun hasoru lei, estatutu ka kontratu, juíz la suspende nia ezekusaun kuandu prejuizu ne'ebé mai hosi suspensaun ne'e boot liu prejuizu ne'ebé ezekusaun ne'e bele hamosu.
3. Hahú iha sitasaun too tribunál julga tiha pedidu ba suspensaun ne'e iha primeira instánsia asosiasaun ka sosiedade la bele ezekuta deliberasaun impugnada.

SUBSEKSAUN III
ALIMENTU PROVIZÓRIU

Artigu 322.º
Fundamentu

1. Ho dependénsia hosi aksaun atu husu, hanesan pedidu prinsipál ka asesóriu, prestasaun ba alimentu, interesadu bele rekér ba tribunál atu fiksa kuantia mensál ba nia atu simu hanesan alimentu provizóriu, enkuantu seidauk iha prestasaun definitiva nia pagamentu primeiru.
2. Prestasaun alimentísia provizória sei fiksa tuir buat ne'ebé rekerente presiza duni ba nia sustentu, abitasaun no vestuáriu no ba despeza iha aksaun, kuandu rekerente la bele hetan apoiu judisiáriu; iha kazu ne'e, tenke haketak kuantia ba alimentu hosi kuantia atu selu prosesu nia kustas.

Artigu 323.º
Prosedimentu

1. Simu tiha iha tribunál petisaun ba alimentu provizóriu, sei marka kedas loron ba julgamentu no foo-hatene ba parte sira katak sira tenke mai rasik iha audiénsia ka haruka prokuradór ho podér espesiál atu tranzije mai reprezenta sira.
2. Kontestasaun tenke aprezenta iha audiénsia; iha audiénsia juíz sei buka parte sira nia akordu kona-ba alimentu no omologa akordu ne'e ho sentensa.
3. Parte ruma la mosu ka tentativa ba konsiliasaun la foo rezultadu karik, juíz haruka prodúz prova, hafoin deside ho sentensa orál, ho fundamentasaun badak.

Artigu 324.º
Desizaun nia alkanse

1. Alimentu tenke foo hahú iha loron primeiru iha fulan ne'ebé tuir fali data ne'ebé pedidu tama iha tribunál.
2. Pedidu atu altera ka halo-para prestasaun, kuandu iha fundamentu, tenke halo iha prosesu ne'ebé fiksa tiha ona prestasaun atu altera ka halo-para ne'e, tuir artigu anteriór sira nia termus.

Artigu 325.º
Rekerente nia responsabilidade

1. Alimentu provizóriu nia rekerente iha deit responsabilidade tanba prejuizu ne'ebé mosu ho improsedénsia ka providénsia nia kadusidade kuandu nia uza má-fe, no indemnizasaun tenke fiksa tuir ekuidade.
2. Alimentu provizóriu ne'ebé simu tiha ona la bele foo fila-fali.

SUBSEKSAUN IV
ARBITRAMENTU BA REPARASAUN PROVIZÓRIA

Artigu 326.º
Fundamentu

1. Ho dependénsia hosi aksaun ba indemnizasaun ho baze iha mate ka lezaun korporál, lezadu no ema ne'ebé iha direitu tuir lei sivíl bele husu atu fiksa kuantia serta, atu selu fulan-fulan, hodi repara provizoriamente prejuizu ne'e.
2. Juíz defere providénsia rekerida ne'e kuandu haree katak rekerente tama iha situasaun ne'ebé nia iha nesesidade duni tanba prejuizu ne'ebé nia hetan no iha prova indisiária katak rekeridu iha obrigasaun atu selu indemnizasaun.
3. Likidasaun provizória, atu deskonta iha prejuizu nia likidasaun definitiva, sei fiksa tuir ekuidade.
4. Númeru anteriór nia dispozisaun aplika mos iha situasaun ne'ebé pretensaun indemnizatória bazeia iha prejuizu ne'ebé bele hamosu perigu ba lezadu nia sustentu no abitasaun

Artigu 327.º
Prosesu

1. Dispozisaun sira kona-ba alimentu provizóriu aplika mos ba prosesu ba providénsia referida iha artigu anteriór, ho adaptasaun.
2. Kuandu rekeridu la selu reparasaun provizória ne'ebé arbitra tiha ona, bele ezekuta kedas desizaun ne'e.

Artigu 328.º
Providénsia nia kadusidade no kuantia ne'ebé selu tiha ona

1. Kuandu providénsia dekretada kaduka, rekerente tenke foo fila-fali prestasaun ne'ebé nia simu tiha ona, tuir previzaun kona-ba enrikesimentu-sein-kauza.
2. Desizaun finál, ne'ebé tribunál foo iha aksaun ba indemnizasaun, tenke kondena lezadu foo fila-fali valór ne'ebé nia tenke foo fila-fali, kuandu la arbitra reparasaun ida ka kuandu fiksa reparasaun kiik liu reparasaun provizória ne'ebé fiksa tiha ona ne'e.

SUBSEKSAUN V
ARRESTU

Artigu 329.º
Fundamentu

1. Kredór ne'ebé iha motivu atu fiar katak nia bele lakon garantia patrimoniál ba nia kréditu bele rekér arrestu ba devedór nia bein.
2. Iha arrestu sei halo apreensaun judisiál ba bein, tuir dispozisaun ne'ebé aplika iha peñora, iha situasaun hotu-hotu ne'ebé la hasoru subseksaun ida-ne'e nia dispozisaun.

Artigu 330.º
Prosesu

1. Rekerente tenke dedúz faktu ne'ebé hatudu katak kréditu ne'e bele iha duni no rekerente iha razaun atu tauk lakon garantia, no halo relasaun kona-ba bein ne'ebé tenke apreende, ho indikasaun ne'ebé presiza atu realiza dilijénsia.
2. Atu halo arrestu hasoru ema ne'ebé adkire devedór nia bein, rekerente, kuandu la hatudu katak nia impugna tiha ona akizisaun ne'e iha tribunál, tenke dedúz faktu ne'ebé hatudu katak impugnasaun ne'ebé nia hatama bele hetan prosedénsia.

Artigu 331.º
Termus subsekuente

1. Ezamina tiha prova produzida, tribunál dekreta arrestu, molok rona rekeridu, sarak iha rekizitu legál hotu.
2. Kuandu rekerente husu atu apreende bein barak liu sira-ne'ebé presiza atu foo seguransa normál ba nia kréditu, tribunál sei redúz garantia ne'e too nia limite justu.
3. La bele hasai hosi arrestadu rendimentu ne'ebé nia presiza ba nia ho nia família atu han-hemu; rendimentu sira-ne'e sei fiksa tuir regra ne'ebé uza hodi fiksa alimentu provizóriu.

Artigu 332.º
Arrestu ba naviu no nia karga

1. Atu arresta naviu no nia karga, rekerente tenke hatudu, hamutuk ho rekizitu jerál, katak, tuir kréditu nia natureza, bele halo peñora ne'e.
2. Iha kazu previstu iha númeru anteriór, la bele halo apreensaun kuandu devedór oferese kedas kausaun ne'ebé kredór simu ka juíz, iha loron rua nia laran, julga idónea; iha kazu ne'e naviu ne'e la bele sai too rekeridu presta tiha kausaun.

Artigu 333.º
Kadusidade

Arrestu lakon efeitu iha situasaun sira previstu iha artigu 313º no mos kuandu, hetan tiha, iha aksaun ba kumprimentu, sentensa tranzitada, kredór insatisfeitu ne'e la promove sentensa ne'e nia ezekusaun iha fulan rua nia laran, ka, promove tiha ezekusaun, prosesu para tiha durante liu loron tolunulu, tanba ezekuente nia neglijénsia.

SUBSEKSAUN VI
EMBARGU BA OBRA NOVA

Artigu 334.º
Embargu judisiál no extrajudisiál

1. Ema-ne'ebé konsidera katak ema ruma ofende nia direitu propriedade, singulár ka komúm, ka direitu reál ka pesoál seluk atu goza ka nia pose, ho obra, traballu ka servisu foun ne'ebé provoka ka bele provoka prejuizu, bele rekér ba tribunál, iha loron tolunulu nia laran, hahú iha momentu ne'ebé nia hatene faktu ne'e, atu haruka para kedas obra, traballu ka servisu ne'e.
2. Interesadu bele halo embargu diretamente ho embargu extrajudisiál; iha ne'e interesadu tenke notifika verbalmente, iha testemuña rua nia oin, obra nia nain ka, nia la iha karik, enkarregadu ka ema ne'ebé okupa enkarregadu nia fatin, atu la bele kontinua obra ne'e.
3. Embargu previstu iha númeru anteriór lakon efeitu kuandu, iha loron lima nia laran, interesadu la rekér ba tribunál atu ratifika embargu ne'e.

Artigu 335.º
Embargu hosi pesoa koletiva públika

1. Kuandu la iha kompeténsia atu dekreta embargu administrativu, Estadu no pesoa koletiva públika sira seluk bele embarga, tuir subseksaun ida-ne'e nia dispozisaun, obra, konstrusaun ka edifikasaun ne'ebé hahú hasoru lei ka regulamentu.
2. Iha embargu previstu iha númeru anteriór la aplika prazu previstu iha artigu anteriór, nº 1.

Artigu 336.º
Obra ne'ebé la bele embarga

Obra ne'ebé Estadu, pesoa koletiva públika seluk no entidade konsesionária ba obra ka servisu públiku halo la bele hasoru embargu tuir seksaun ida-ne'e nia dispozisaun, kuandu tenke tuir mei previstu iha lei kona-ba prosesu administrativu kontensiozu hodi defende direitu ka interese lezadu, tanba litíjiu ne'e mosu iha relasaun jurídiko-administrativa nia laran.

Artigu 337.º
Oinsá halo ka ratifika embargu

1. Embargu ka nia ratifikasaun sei halo ho autu, iha ne'ebé sei deskreve ho pormenór obra nia estadu no nia medisaun, kuandu bele. Tenke notifika obra nia nain ka, nia la iha karik, enkarregadu ka ema ne'ebé okupa enkarregadu nia fatin, atu la bele kontinua obra ne'e.
2. Funsionáriu, obra nia nain ka, nia la iha karik, ema ne'ebé dirije obra ne'e tenke asina autu ne'e. Kuandu obra nia nain la bele ka lakohi asina, testemuña rua tenke asina mos autu ne'e.
3. Iha aktu hodi halo embargu ne'e embargante no embargadu bele haruka hasai fotografia ba obra hodi hatama iha autus. Iha kazu ne'e, tenke hakerek faktu ne'e iha autu, hatudu ho fotógrafu nia naran no xapa fotográfika nia identifikasaun.

Artigu 338.º
Autorizasaun atu kontinua obra

Tuir embargadu nia rekerimentu, tribunál bele autoriza obra ne'ebé embarga tiha ona atu kontinua, kuandu haree katak demolisaun bele tau fali embargante iha situasaun ne'ebé nia hela molok obra ne'e kontinua ka kuandu haree katak paralizasaun bele hamosu prejuizu boot liu prejuizu ne'ebé mosu ho kontinuasaun; iha kazu rua ne'e embargadu tenke entrega uluk kausaun atu selu despeza ho demolisaun totál.

Artigu 339.º
Inovasaun abuziva

1. Kuandu, liu tiha notifikasaun no enkuantu embargu sei moris, embargadu, sein autorizasaun, kontinua obra ne'e, embargante bele rekér atu sobu tiha parte inovada.
2. Kuandu haree katak iha duni inovasaun, tribunál kondena embargadu sobu inovasaun ne'e; kuandu embargadu la sobu iha prazu fiksadu, sei promove, iha autus rasik, ezekusaun ba prestasaun-de-faktu devida.

SUBSEKSAUN VII
ARROLAMENTU

Artigu 340º
Fundamentu

1. Kuandu tauk katak bein movel ka imovel ka dokumentu bele lakon, subar tiha, ka gaxta hotu tiha, interesadu bele rekér ba tribunál atu halo arrolamentu ba bein ka dokumentu sira-ne'e.
2. Arrolamentu sei halo ho dependénsia hosi aksaun iha ne'ebé tenke espesifika bein sira-ne'e ka tenke prova se maka iha direitu ba koiza arrolada sira-ne'e.

Artigu 341º
Lejitimidade

1. Ema ne'ebé iha interese atu konserva bein ka dokumentu sira-ne'e bele rekér arrolamentu.
2. Iha deit kazu ne'ebé iha arrekadasaun ba eransa maka kredór bele rekér arrolamentu.

Artigu 342º
Prosesu

1. Rekerente tenke halo prova sumária kona-ba direitu ba bein ne'ebé atu arrola no kona-ba faktu ne'ebé hatudu katak nia tauk bein sira-ne'e atu lakon ka gastu hotu tiha. Kuandu direitu ba bein sira-ne'e depende hosi aksaun ne'ebé hatama tiha ona iha tribunál ka atu hatama iha tribunál, rekerente tenke hatudu ba tribunál katak iha probabilidade ba pedidu korrespondente atu hetan prosedénsia.
2. Prodúz tiha prova ne'ebé konsidera nesesária, juíz ordena providénsia ne'e kuandu fiar katak, la iha arrolamentu karik, rekerente nia interese bele hasoru perigu sériu.
3. Iha despaxu ne'ebé haruka halo arrolamentu juíz nomeia kedas depozitáriu no mos avaliadór ida, ne'ebé la presiza halo juramentu.

Artigu 343º
Oinsá halo arrolamentu

1. Iha arrolamentu sei halo deskrisaun, avaliasaun no depózitu ba bein ne'ebé tenke arrola.
2. Tenke hakerek autu, iha ne'ebé sei deskreve bein arroladu sira, tuir verba numerada, sei deklara valór ne'ebé louvadu fiksa ba bein ida-idak, no sei rejista bein sira-ne'e nia entrega ba depozitáriu ka destinu seluk ne'ebé bein sira-ne'e hetan. Iha autu ne'e sei hakerek mos okorrénsia ne'ebé iha interese. Funsionáriu ne'ebé hakerek autu no depozitáriu tenke asina autu ne'e; bein sira-ne'e nia posuidór tenke asina autu ne'e, kuandu nia asiste arrolamentu; kuandu posuidór ne'e la asina, testemuña rua tenke asina mos autu ne'e.
3. Bein nia posuidór ka detentór sei asiste arrolamentu, kuandu nia iha fatin ne'ebé halo arrolamentu ka bele bolu nia ba iha ne'ebá no nia hakarak ba asiste. Interesadu bele haruka nia mandatáriu judisiál ba reprezenta nia.
4. Arrolamentu ba dokumentu sei halo hanesan ne'e, maibé la presiza halo avaliasaun.
5. Dispozisaun kona-ba peñora sei aplika ba arrolamentu, kuandu la hasoru subseksaun ida-ne'e nia dispozisaun ka arrolamentu nia natureza kuandu la hanesan ho peñora nian.

Artigu 344º
Selu nia kolokasaun

1. Kuandu iha urjénsia atu halo arrolamentu no la bele halo ka la bele halo hotu kedas iha loron iha ne'ebé hahú, tenke tau selu iha uma nia odamatan ka iha movel sira iha ne'ebé rai-hela objetu sira-ne'ebé bele lakon nia odamatan, no hola medida nesesária ba bein sira-ne'e nia seguransa, no dilijénsia ne'e sei kontinua fali iha loron ne'ebé marka atu kontinua.
2. Arrola tiha hotu, objetu, surat ka valór ne'ebé la presiza uza no la aat kuandu taka metin hela tenke hatama iha kaixa lakrada ho selu no depozita iha instituisaun bankária ne'ebé lei hatudu, ka, la iha lei karik, juíz hatudu.

Artigu 345º
Depozitáriu

1. Kuandu tenke halo inventáriu, tenke nomeia depozitáriu ema ne'ebé tenke kaer funsaun hanesan kabesa-de-kazál kona-ba bein arroladu ne'e.
2. Iha kazu sira seluk, sei nomeia depozitáriu bein arroladu nia posuidór ka detentór, salvu kuandu iha inkonveniente atu entrega bein ne'e ba nia.
3. Autu arrolamentu serve hanesan deskrisaun iha inventáriu kona-ba bein arroladu.

Artigu 346º
Arrolamentu espesiál

1. Hanesan preliminár ka insidente iha aksaun ba separasaun judisiál ba ema ka bein, ba divórsiu, atu deklara kazamentu nia nulidade ka atu anula kazamentu, kónjuje naran ida bele rekér arrolamentu ba bein komúm ka ba nia bein rasik ne'ebé kónjuje ida seluk maka administra.
2. Ho arrolamentu sei halo mos arrekadasaun judisiál ba bein abandonadu, tanba nia titulár la iha, tanba eransa seidauk fahe, ka tanba motivu seluk tan, no presiza hola medida para bein ne'e la bele lakon ka estraga.
3. Artigu 340.º, n.º 1, nia dispozisaun la bele aplika ba arrolamentu ne'ebé númeru anteriór sira prevé.

TÍTULU II
PROSESU DEKLARATIVU

KAPÍTULU I
PROSESU NIA FORMA

Artigu 347º
Prosesu komúm no prosesu espesiál

1. Prosesu deklarativu bele tuir forma komúm ka espesiál.
2. Prosesu komúm sei uza iha situasaun ne'ebé lei la haruka tuir prosesu espesiál.

Artigu 348º
Dispozisaun subsidiária

Prosesu espesiál sei tuir nia norma rasik no norma jerál no komúm iha Kódigu ida-ne'e, no, subsidiariamente, iha kazu omisu, molok aplika artigu primeiru nia dispozisaun, sei tuir prosesu komúm deklarativu nia dispozisaun.

KAPÍTULU I
PROSESU KOMÚM DEKLARATIVU

SEKSAUN I
ARTIKULADU

SUBSEKSAUN I
PETISAUN INISIÁL

Artigu 349º
Petisaun inisiál nia rekizitu

1. Iha petisaun, ne'ebé uza hodi hatama aksaun iha tribunál, autór tenke:
a) Hatudu tribunál iha ne'ebé nia hatama aksaun, identifika parte sira, ho sira nia naran, domisíliu ka sede no, bele karik, profisaun no servisu-fatin;
b) Hatudu nia mandatáriu judisiál nia domisíliu profisionál;
c) Hatudu prosesu nia forma;
d) Espoin faktu no direitu ne'ebé fundamenta aksaun ne'e;
e) Formula pedidu;
f) Deklara aksaun nia valór.
2. Iha petisaun nia finál autór bele aprezenta kedas testemuña, iha lista, no rekér prova seluk tan.

Artigu 350º
Pedidu alternativu

1. Autór bele halo pedidu alternativu, kona-ba direitu sira-ne'ebé alternativu, tuir sira nia natureza ka orijen, ka bele rezolve tuir alternativa.
2. Kuandu devedór maka hili prestasaun, maske autór la halo pedidu alternativu, tribunál bele kondena ho alternativa.

Artigu 351º
Pedidu subsidiáriu

1. Autór bele halo pedidu subsidiáriu. Autór halo pedidu subsidiáriu kuandu nia hatoo pedidu ida ba tribunál atu konsidera deit kuandu pedidu anteriór la prosede.
2. Bele halo pedidu alternativu, tuir númeru anteriór, maske pedidu sira-ne'e iha opozisaun ba malu; maibé sirkunstánsia ne'ebé impede autór ka reu sira atu tama iha koligasaun la foo-fatin ba pedidu alternativu.

Artigu 352º
Kumulasaun iha pedidu

1. Autór bele dedúz hasoru reu ida deit, iha prosesu ida deit, pedidu barak, sarak kompativel, kuandu la iha sirkunstánsia ruma ne'ebé taka dalan ba koligasaun.
2. Iha prosesu ba divórsiu ka separasaun litijiozu bele bele aprezenta mos pedidu atu fiksa direitu ba alimentu.

Artigu 353º
Pedidu jenériku

1. Autór bele halo pedidu jenériku iha kazu sira tuirmai ne'e:
a) Kuandu universalidade ida, de-faktu ka de-direitu, maka aksaun nia objetu mediatu;
b) Kuandu seidauk bele kalkula loos faktu ilísitu nia konsekuénsia;
c) Kuandu reu tenke halo prestasaun-de-kontas ka pratika aktu seluk atu bele fiksa pedidu nia valór.
2. Iha kazu previstu iha númeru anteriór, alínea a) no b), pedidu ne'e bele determina ho insidente ba likidasaun, kuandu, ba ida-ne'e, la bele uza prosesu ba inventáriu. Kuandu la halo likidasaun iha aksaun deklarativa, tenke tuir artigu 409º, nº 2, nia dispozisaun.

Artigu 354º
Pedidu ba prestasaun vinsenda

1. Kuandu, iha prestasaun periódika, devedór la selu, bele hatama iha pedidu no iha kondenasaun prestasaun ne'ebé vense tiha ona no prestasaun sira-ne'ebé sei vense enkuantu obrigasaun sei moris.
2. Autór bele husu mos kondenasaun iha prestasaun futura kuandu nia hakarak halo despeju iha prédiu ida iha momentu ne'ebé arrendamentu hotu no iha kazu semellante iha ne'ebé kredór bele hetan prejuizu boot kuandu nia la iha títulu ezekutiva iha loron ne'ebé prestasaun vense.

Artigu 355º
Indeferimentu liminár

1. Tribunál tenke indefere liminarmente petisaun:
a) Kuandu konsidera petisaun inepta;
b) Kuandu haree kedas katak tribunál sofre inkompeténsia absoluta, autór ka reu la iha personalidade ka kapasidade judisiária ka la iha lejitimidade;
c) Kuandu aksaun la tama iha prazu nia laran no tribunál bele koñese ofisiozamente kadusidade ne'e, ka kuandu, tanba motivu seluk, tribunál haree kedas katak autór nia pretensaun la bele prosede.
2. La bele iha indeferimentu parsiál ba petisaun, salvu kuandu indeferimentu ne'e hasai tiha reu ruma.
3. Kuandu autór uza forma prosesuál ne'ebé la korresponde ho aksaun nia natureza, tribunál haruka tuir forma adekuada; maibé, kuandu aksaun ne'e la bele tuir forma ida-ne'e, tribunál tenke indefere petisaun.

Artigu 356.º
Impugnasaun ba despaxu ne'ebé indefere petisaun

1. Bele iha rekursu agravu ba Supremu Tribunál ba Justisa hasoru despaxu ne'ebé indefere liminarmente petisaun inisiál, maske aksaun nia valór la liu tribunál iha primeira instánsia nia alsada.
2. Desizaun finál sai definitiva iha situasaun sira-ne'ebé tama iha artigu 355.º, n.º 1, alínea a) no b) nia previzaun; maibé, iha situasaun ne'ebé tama iha n.º 1 ne'e nia alínea c) no favorese autór, asegura deit katak aksaun lao ba oin.
3. Despaxu ne'ebé admite agravu ne'e sei haruka sita reu ba rekursu nia termus no ba mos aksaun nia termus.
4. Kuandu tribunál superiór revoga despaxu ne'ebé indefere petisaun, juíz iha primeira instánsia, atu halotuir desizaun ne'e, sei haruka notifika reu, no prazu atu hatoo kontestasaun hahú ho notifikasaun ne'e; kuandu agravu la hetan provimentu, autus tuun fali mai, tribunál tenke notifika autór katak autus tama ona iha primeira instánsia nia sekretaria.

Artigu 357.º
Benefísiu ba autór

1. Autór bele aprezenta fali petisaun foun, iha loron sanulu nia laran, hahú iha loron ne'ebé nia hetan notifikasaun kona-ba indeferimentu liminár ka, nia hatama tiha agravu hasoru despaxu ne'e karik, hahú iha notifikasaun ne'ebé artigu anteriór, n.º 4, parte finál, haruka halo.
2. Iha kazu sira-ne'e ita sei konsidera katak aksaun tama iha tribunál iha loron ne'ebé petisaun ida primeiru ne'e tama iha tribunál nia sekretaria; kuandu reu hetan tiha ona sitasaun, tribunál sei notifika nia atu kontesta.

Artigu 358.º
Petisaun irregulár ka defisiente

1. Kuandu la tama iha artigu 355.º, n.º 1, nia previzaun, maibé tribunál la bele simu petisaun tanba la iha rekizitu legál ruma ka la mai ho dokumentu determinadu ruma, ka kuandu petisaun aprezenta irregularidade ka defisiénsia ne'ebé bele halo autór lakon aksaun, juíz bele konvida autór atu kompleta ka korrije petisaun ne'e, hatudu ho prazu ba nia atu aprezenta fali petisaun foun.
2. Kuandu petisaun foun ne'e tama iha prazu markadu, sei aplika artigu anteriór, n.º 2, nia dispozisaun; rejime hanesan ne'e sei aplika mos kuandu, juíz ne'ebé prezide distribuisaun la simu petisaun sarak autór aprezenta fali petisaun ne'ebé tribunál bele simu iha primeira distribuisaun seginte.

Artigu 359.º
Despaxu ba sitasaun

1. Kuandu la iha motivu ba indeferimentu liminár no petisaun iha rekizitu hotu ba tribunál atu simu, juíz haruka sita reu atu kontesta, ho avizu, iha sitasaun ne'e, katak, la iha kontestasaun karik, juíz sei konsidera katak reu konfesa faktu sira-ne'ebé autór artikula.
2. Tenke halo sitasaun molok halo distribuisaun kuandu reu rekér, sitasaun ne'e la tenke halo ho editál ka iha tribunál seluk nia área no juíz, haree tuir motivu ne'ebé autór invoka, konsidera katak iha justifikasaun atu halo uluk sitasaun.

Artigu 360.º
Despaxu irrekorrivel

1. Despaxu ne'ebé haruka sita reu la bele hasoru rekursu.
2. Maske juíz haruka sita reu, kestaun sira-ne'ebé bele foo-fatin ba indeferimentu liminár la bele konsidera rezolvida.

Artigu 361.º
Sitasaun nia efeitu

Hamutuk ho efeitu seluk-tán ne'ebé lei prevé, sitasaun hamosu efeitu sira tuirmai ne'e:
a) Hamate posuidór nia boa-fé;
b) Halo estavel aksaun nia elementu esensiál, tuir artigu 224.º;
c) Impede reu atu hatama hasoru autór aksaun atu apresia kestaun jurídika ne'ebé diskute daudaun iha aksaun ne'e.

Artigu 362.º
Sitasaun anulada nia efeitu

Sitasaun anulada nia efeitu vale nafatin kuandu reu hetan fali sitasaun regulár iha loron tolunulu nia laran, hahú iha momentu ne'ebé despaxu ne'ebé anula sitasaun hetan tránzitu-ein-julgadu.

SUBSEKSAUN II
REU NIA REVELIA

Artigu 363.º
Reu nia revelia absoluta

Kuandu reu la dedúz opozisaun, la konstitui mandatáriu no la intervein oin naran ida iha prosesu, tribunál sei haree nia sitasaun halo duni tuir formalidade legál no haruka halo fali kuandu hetan irregularidade ruma.

Artigu 364.º
Revelia nia efeitu

1. Kuandu reu la kontesta, maibé nia hetan sitasaun regulár iha nia-án rasik ka tenke konsidera hanesan hetan sitasaun regulár iha nia-án rasik ka, iha prazu ba kontestasaun nia laran, nia hatama iha autus prokurasaun ba mandatáriu judisiál, tenke konsidera konfesadu faktu sira-ne'ebé autór artikula.
2. Tribunál sei foo oportunidade, primeiru, ba autór nia advogadu, tuirmai, ba reu nia advogadu, atu ezamina autus iha loron sanulu nia laran; tuir fali, sei foo sentensa hodi julga aksaun ne'e tuir lei.
3. Kuandu aksaun ne'e nia solusaun simples hela, iha sentensa tribunál bele halo deit parte desizória, ho elementu atu identifika parte sira no julgadu nia fundamentasaun sumária.

Artigu 365.º
Exesaun

La bele aplika artigu anteriór nia dispozisaun:
a) Kuandu, iha aksaun hasoru reu barak, reu ruma kontesta, ba faktu sira-ne'ebé reu ne'e kontesta;
b) Kuandu reu ka reu ruma ema inkapáz no aksaun ne'e tama iha nia inkapasidade, ka reu hetan sitasaun editál no tama iha revelia absoluta;
c) Kuandu parte sira nia vontade la bele hamosu efeitu jurídiku ne'ebé hakarak hetan ho aksaun ne'e;
d) Kona-ba faktu sira-ne'ebé, tuir lei, tenke prova ho dokumentu.

SUBSEKSAUN III
KONTESTASAUN

Artigu 366.º
Prazu ba kontestasaun

1. Reu bele kontesta aksaun iha loron tolunulu nia laran, hahú iha sitasaun. Kuandu iha dilasaun tuir artigu 210.º ka reu hetan sitasaun ho karta ka ho éditu, dilasaun hotu tiha maka prazu ne'e hahú.
2. Kuandu prazu ba reu barak atu defende-án hotu iha loron ketak-ketak, sira hotu ka sira ida-idak bele hatoo kontestasaun too prazu ida-ne'ebé hahú ikus liu ne'e hotu.
3. Kuandu autór deziste iha instánsia ka iha pedidu kona-ba reu ruma ne'ebé seidauk hetan sitasaun, tenke notifika dezisténsia ne'e ba reu sira-ne'ebé seidauk kontesta ne'e, no prazu ba sira atu hatoo kontestasaun hahú ho notifikasaun ne'e.
4. Bele hanaruk prazu ba Ministériu Públiku atu kontesta kuandu Ministériu Públiku presiza informasaun ne'ebé la bele hetan iha prazu ne'e nia laran ka tenke hein resposta ba konsulta ne'ebé nia halo tiha ona ba instánsia superiór; Ministériu Públiku tenke fundamenta nia pedidu no nia prazu bele hanaruk ho deit loron too tolunulu.
5. Kuandu haree katak motivu forte la husik ka hamosu difikuldade anormál ba reu ka nia mandatáriu judisiál atu organiza nia defeza, tribunál, tuir rekerimentu no lalika rona parte kontrária, bele hanaruk nia prazu ba kontestasaun ho tan loron too tolunulu.
6. Prazu ne'ebé lao daudaun la suspende ho reu nia rekerimentu atu husu prorrogasaun; juíz tenke foo desizaun iha oras ruanulu resin-haat nia laran no sekretaria tenke notifika kedas despaxu ne'e ba rekerente.

Artigu 367.º
Defeza ho impugnasaun no defeza ho exesaun

1. Iha kontestasaun reu bele defende-án ho impugnasaun no ho exesaun.
2. Reu defende-án ho impugnasaun kuandu kontradíz faktu sira-ne'ebé autór artikula iha petisaun ka kuandu dehan katak faktu sira-ne'e la bele hamosu efeitu jurídiku ne'ebé autór hakarak; reu defende-án ho exesaun kuandu alega faktu ne'ebé la foo-fatin ba tribunál atu apresia kauza nia méritu ka, hamosu improsedénsia totál ka parsiál ba autór nia pedidu, tanba serve hanesan motivu atu impede, modifika ka extinge direitu ne'ebé autór invoka.

Artigu 368.º
Kontestasaun nia elementu

Iha kontestasaun reu tenke identifika aksaun no tenke hatudu razaun kona-ba faktu no kona-ba direitu tansá nia halo opozisaun ba autór nia pedidu.

Artigu 369.º
Oportunidade atu dedúz defeza

1. Defeza hotu-hotu tenke dedúz iha kontestasaun, exetu insidente ne'ebé lei haruka dedúz ketak.
2. Liu tiha kontestasaun, reu bele dedúz deit exesaun, insidente no meiu ba defeza superveniente ka sira-ne'ebé lei espresamente husik aprezenta liu tiha momentu ida-ne'e ka tribunál bele koñese ofisiozamente.

Artigu 370.º
Onus ba impugnasaun

1. Iha kontestasaun reu tenke hola pozisaun kona-ba faktu ida-idak ne'ebé artikula hela iha petisaun.
2. Tribunál sei konsidera katak reu simu hanesan loos faktu sira-ne'ebé nia la impugna ida-idak, salvu kuandu faktu sira-ne'e iha opozisaun ho defeza tomak, kuandu la bele iha konfisaun kona-ba faktu sira-ne'e ka kuandu faktu sira-ne'e tenke prova ho deit dokumentu eskritu.
3. Kuandu reu dehan katak nia la hatene faktu ruma loos ka lae, deklarasaun ne'e vale hanesan konfisaun kuandu faktu ne'e faktu pesoál ka faktu ne'ebé reu tenke koñese no vale hanesan impugnasaun iha kazu kontráriu.
4. Onus ba impugnasaun no númeru anteriór nia dispozisaun la aplika ba inkapáz, auzente no insertu, kuandu Ministériu Públiku ka defensór públiku maka reprezenta sira.
5. Impugnasaun bele halo, totál ka parsialmente, ho deit referénsia ba númeru ida-idak iha petisaun inisiál ne'ebé haktuir faktu ne'ebé kontesta daudaun ne'e nia artigu.

Artigu 371.º
Kontestasaun nia notifikasaun

1. Tenke notifika ba autór kontestasaun nia aprezentasaun.
2. Kuandu iha kontestasaun barak, simu tiha kontestasaun ida ikus liu ne'e ka liu tiha prazu atu aprezenta kontestasaun ne'e, maka sei halo notifikasaun ne'e.

SUBSEKSAUN IV
EXESAUN

Artigu 372.º
Exesaun dilatória no peremptória

1. Iha exesaun dilatória no peremptória.
2. Exesaun dilatória la husik tribunál koñese kauza nia méritu no foo-fatin ba absolvisaun iha instánsia ka obriga tribunál haruka prosesu ne'e ba tribunál seluk.
3. Exesaun peremptória hamosu absolvisaun, totál ka parsiál, iha pedidu; parte ne'ebé defende-an ho exesaun peremptória invoka faktu ne'ebé impede, modifika ka extinge faktu ne'ebé autór alega nia efeitu.

Artigu 373.º
Exesaun dilatória

1. Iha exesaun dilatória, hamutuk ho situasaun seluk-tán, kuandu:
a) Tribunál sofre inkompeténsia, absoluta ka relativa;
b) Prosesu tomak hetan nulidade;
c) Parte ruma la iha personalidade ka kapasidade judisiária;
d) Autór la iha autorizasaun ka deliberasaun ne'ebé nia tenke iha;
e) Parte ruma sofre ilejitimidade;
f) Autór ka reu sira halo koligasaun kuandu entre sira nia pedidu la iha koneksaun nu'udar artigu 34.º ezije;
g) Autór la konstitui advogadu iha prosesu sira-ne'ebé tama iha artigu 36.º, n.º 1, nia previzaun, ka advogadu ne'ebé hatama aksaun la iha mandatu judisiál ka iha mandatu insufisiente ka irregulár;
h) Iha litispendénsia ka kazu-julgadu.
2. Sirkunstánsia sira-ne'ebé alínea b), c), d), e) no g) refere konstitui exesaun kuandu sira nia falta ka irregularidade la hadia tiha.

Artigu 374.º
Exesaun dilatória nia koñesimentu

Tribunál tenke koñese ofisiozamente exesaun dilatória hotu-hotu, salvu kona-ba inkompeténsia relativa iha kazu sira-ne'ebé la tama iha artigu 77.º nia previzaun.

Artigu 375.º
Exesaun peremptória nia koñesimentu

Tribunál koñese ofisiozamente exesaun peremptória ne'ebé interesadu sira la presiza invoka.

Artigu 376.º
Litispendénsia no kazu julgadu nia konseitu

1. Exesaun ba litispendénsia no ba kazu julgadu mosu kuandu repete fali kauza ida: iha exesaun ba litispendénsia kuandu, iha momentu ne'ebé kauza foun tama, kauza ida uluk sei lao daudaun hela; iha exesaun ba kazu julgadu kuandu, iha momentu ne'ebé kauza foun tama, kauza ida uluk hetan tiha ona desizaun ho sentensa ne'ebé la bele hasoru rekursu ordináriu.
2. Ho exesaun ba litispendénsia no exesaun ba kazu-julgadu sei hakarak evita tribunál atu foo desizaun hasoru-malu ka atu repete fali desizaun ne'ebé foo tiha ona.
3. Salvu kuandu tratadu ka konvensaun internasionál estabelese buat seluk, kauza nia pendénsia iha tribunál estranjeiru la iha relevánsia.

Artigu 377.º
Rekizitu ba litispendénsia no kazu-julgadu

1. Kauza ida repete fali kuandu hatama iha tribunál aksaun ida ho sujeitu, pedidu no kauza-de-pedír hanesan ho ida seluk nian.
2. Aksaun rua iha sujeitu hanesan kuandu sujeitu iha aksaun sira-ne'e, tuir nia kualidade jurídika, ema ida deit.
3. Aksaun rua iha pedidu ida deit kuandu iha kauza rua ne'e hakarak hetan efeitu ida deit.
4. Aksaun rua iha kauza-de-pedír ida deit kuandu pretensaun ne'ebé dedúz iha aksaun rua ne'e bazeia iha faktu ida deit. Iha aksaun reál kauza-de-pedír maka faktu jurídiku ne'ebé foo-fatin ba direitu reál ne'e; iha aksaun konstitutiva no aksaun ba anulasaun kauza-de-pedír maka faktu ida-ne'ebé ka nulidade ida-ne'ebé parte invoka hodi hetan efeitu ne'ebé nia hakarak.

Artigu 378.º
Aksaun iha ne'ebé maka dedúz litispendénsia

1. Litispendénsia tenke dedúz iha aksaun ne'ebé tama ikus. Ita sei konsidera katak tama ikus aksaun ida iha-ne'ebé reu hetan sitasaun ikus.
2. Kuandu iha aksaun rua ne'e reu hetan sitasaun iha loron ida deit, aksaun ne'ebé tama ikus maka ida-ne'ebé nia petisaun tama ikus.

SUBSEKSAUN V
REKONVENSAUN

Artigu 379.º
Dedusaun

1. Parte interesada tenke identifika rekonvensaun espresamente no dedúz rekonvensaun ne'e ketak, iha kontestasaun, hatudu ho nia fundamentu no konklui ho pedidu rekonvensionál, tuir artigu 349.º, n.º 1, alínea d) no e).
2. Rekonvinte tenke deklara mos rekonvensaun nia valór; la halo karik, tribunál simu nafatin kontestasaun, maibé tenke konvida rekonvinte mai hatudu valór ne'e, ho kominasaun katak, selae, tribunál la konsidera rekonvensaun.

SUBSEKSAUN VI
RESPOSTA BA KONTESTASAUN NO BA REKONVENSAUN

Artigu 380.º
Resposta ba kontestasaun

Kuandu reu dedúz exesaun ruma, autór bele foo resposta, iha loron sanulu nia laran, maibé ba deit matéria kona-ba exesaun ne'e.

Artigu 381.º
Resposta ba rekonvensaun

Kuandu reu dedúz rekonvensaun ka iha aksaun ne'e sei halo deit apresiasaun negativa, resposta tenke hatama iha loron ruanulu nia laran.

Artigu 382.º
Rejime aplikavel ba artikuladu hotu-hotu

Kuandu artikuladu ruma previstu iha subseksaun ne'e falta ka faktu foun ne'ebé parte kontrária alega iha artikuladu anteriór la hetan impugnasaun iha artikuladu ne'e, efeitu previstu iha artigu 364.º sei mosu.

SUBSEKSAUN VII
ARTIKULADU SUPERVENIENTE

Artigu 383.º
Admisaun

1. Parte ne'ebé bele hetan proveitu ruma bele dedúz iha artikuladu posteriór ka iha artikuladu foun faktu sira-ne'ebé konstitui, modifika ka extinge direitu, kuandu superveniente, too audiénsia ba diskusaun taka.
2. Ita hanaran superveniente faktu sira-ne'ebé, liu tiha prazu markadu iha artigu presedente sira, maka akontese no faktu anteriór ne'ebé, liu tiha prazu sira-ne'e, maka parte koñese. Tenke prodúz prova kona-ba superveniénsia ne'e.
3. Artikuladu foun ne'e tenke oferese iha loron sanulu nia laran tuir fali loron iha ne'ebé faktu ne'e akontese ka parte interesada hatene faktu ne'e. Juíz sei rejeita artikuladu foun ne'e kuandu haree katak la aprezenta iha prazu nia laran ka kuandu haree kedas katak faktu ne'e la iha interese ba desizaun; kuandu juíz la rejeita, tribunál tenke notifika parte kontrária atu foo resposta iha loron sanulu nia laran, no iha resposta ne'e tenke tuir artigu anteriór nia dispozisaun.
4. Ho artikuladu no resposta tenke aprezenta kedas prova.
5. Faktu sira-ne'ebé iha interese atu deside kauza sei hatama iha espesifikasaun no kestionáriu ne'ebé seidauk halo, ka hatama-tán iha espesifikasaun no kestionáriu ne'ebé halo tiha ona; la bele iha reklamasaun hasoru aditamentu ne'e, maibé bele iha rekursu agravu hasoru despaxu ne'ebé haruka halo, atu sae ho rekursu ne'ebé hatama hasoru desizaun finál.

Artigu 384.º
Artikuladu foun kuandu audiénsia ba diskusaun no julgamentu marka tiha ona

Kuandu marka tiha loron atu halo audiénsia ba diskusaun no julgamentu maka artikuladu foun tama, dilijénsia ba audiénsia ne'e kontinua nafatin, no audiénsia ne'e la adia, maske juíz tenke foo despaxu kona-ba artikuladu ne'e ka notifikasaun ba parte kontrária ka parte ne'e nia resposta tenke halo kuandu audiénsia ne'e lao daudaun. Kuandu la iha tempu atu notifika testemuña ne'ebé oferese ho artikuladu ka resposta, parte maka tenke aprezenta testemuña ne'e iha tribunál.
2. Kuandu loke tiha ona audiénsia ba diskusaun no julgamentu maka faktu superveniente akontese, rekerimentu atu dedúz faktu ne'e, despaxu ne'ebé admite ka rejeita artikuladu ne'e, parte kontrária nia resposta no despaxu ne'ebé haruka hatama kezitu foun ka lae tenke halo oralmente no hakerek iha akta. Audiénsia bele interrompe deit kuandu parte kontrária hakarak uza duni prazu loron sanulu atu foo resposta no aprezenta prova no iha inkonveniente atu prodúz kedas prova kona-ba matéria seluk ne'ebé tama iha diskusaun.

SEKSAUN II
SANEAMENTU NO INSTRUSAUN

Artigu 385.º
Tentativa ba konsiliasaun

1. Kuandu kauza ne'ebé tama iha parte sira nia dispozisaun, artikuladu hotu tiha, juíz bele halo tentativa ba konsiliasaun, sarak parte sira hamutuk rekér ka nia rasik konsidera oportunu.
2. Tribunál sei notifika parte sira atu mai rasik ka haruka sira nia mandatáriu judisiál mai ho podér espesiál atu tranzije, kuandu sira hela iha tribunál distritál nia área ka, la hela karik, sakrifísiu ne'ebé sira halo atu mai ladún boot, tuir aksaun nia natureza no valór no distánsia ne'ebé sira tenke perkorre.
3. Juíz maka prezide tentativa ba konsiliasaun; iha tentativa ne'e sei buka solusaun diak ba litíjiu ne'e tuir ekuidade.
4. La bele adia tentativa ba konsiliasaun ne'e tanba parte sira ka parte ruma falta, maske la haruka advogadu ho podér atu tranzije mai reprezenta sira.
5. Tentativa ba konsiliasaun bele halo iha altura seluk iha prosesu nia laran kuandu tribunál konsidera oportunu; maibé, atu halo deit tentativa ne'e mesak, tribunál bele konvoka parte sira dala ida deit.

Artigu 386.º
Despaxu saneadór

1. Halo tiha tentativa ba konsiliasaun ka, la halo karik, kuandu artikuladu hotu, juíz sei profere despaxu saneadór, iha loron ruanulu nia laran, hodi:
a) Koñese, tuir ordein dezignada iha artigu 240.º, exesaun dilatória no nulidade prosesuál ne'ebé parte sira suxita ka, tuir elementu iha prosesu nia laran, nia bele apresia ofisiozamente;
b) Deside exesaun peremptória ruma prosede ka lae;
c) Koñese kedas kauza nia méritu, kuandu, tuir prosesu nia estadu, la presiza tan prova atu koñese pedidu ka pedidu ruma, tomak ka parte deit;
2. Kuandu prosesu nia estadu la husik duni maka juíz la koñese kestaun sira-ne'ebé n.º 1, alínea a), refere, no juíz tenke justifika nia abstensaun ne'e.
3. Juíz tenke deside kestaun sira-ne'ebé n.º 1, alínea b), refere kuandu iha prosesu nia laran iha elementu ne'ebé presiza ba desizaun ne'e, nu'udar alínea c) estabelese.
4. Iha kazu previstu iha n.º 1, alínea a), despaxu ne'e, kuandu tranzita, konstitui kazu julgadu formál kona-ba kestaun ida-idak ne'ebé juíz apresia; iha kazu previstu iha n.º 1, alínea b) no c), despaxu ne'e vale hanesan sentensa ba efeitu hotu-hotu.
5. Juíz nia desizaun ne'ebé husik atu koñese deit iha finál kestaun kona-ba matéria ne'ebé nia tenke koñese, tanba la iha elementu, la bele hasoru rekursu.
6. Iha aksaun atu defende pose, kuandu reu invoka deit titularidade iha direitu ba propriedade no la impugna autór nia pose, no kestaun ida-ne'ebá la bele koñese kedas, juíz tenke haruka kedas mantein ka restitui pose ne'e, sein prejuizu ba desizaun ne'ebé sei foo iha finál kona-ba direitu ne'e nia titularidade.

Artigu 387.º
Espesifikasaun no kestionáriu

1. Kuandu prosesu tenke kontinua, juíz, iha kedas despaxu referidu iha artigu anteriór, sei hili, hosi faktu ne'ebé parte sira artikula, faktu sira-ne'ebé interesa ba kauza nia desizaun, tuir solusaun jurídika plauzível hotu-hotu, espesifika faktu sira-ne'ebé konsidera asente ho konfisaun, parte sira nia akordu ka prova dokumentál no kezita, tuir númeru, faktu kontrovertidu ka ne'ebé tenke prova.
2. Espesifikasaun no kestionáriu bele organiza tuir remisaun ba artikuladu sira nia artigu; ita sei konsidera katak remisaun ne'e halo deit ba faktu ne'ebé tama iha artigu ne'e.
3. Despaxu referidu iha n.º 1 tenke notifika ba parte sira; parte sira bele reklama tanba defisiénsia, exesu, kompleksidade, ka obskuridade.
4. Despaxu kona-ba reklamasaun bele impugna deit iha rekursu hasoru desizaun finál.
5. Kuandu espesifikasaun no kestionáriu organiza, tomak ka baluk, tuir remisaun, sekretaria, iha loron sanulu nia laran, tenke hatama iha autus kópia kona-ba espesifikasaun no kestionáriu iha ne'ebé hakerek hotu-kedas artikuladu nia artigu-sira-ne'ebé tama iha remisaun ne'e.

Artigu 388.º
Aksaun la kontestada ka ho kompleksidade kiik

Iha aksaun la kontestada ka ho kompleksidade kiik, juíz bele dispensa, ho despaxu, prosesadu referidu iha artigu anteriór no notifika despaxu ne'e ba parte sira.

SUBSEKSAUN II
INSTRUSAUN

Artigu 389.º
Prova nia indikasaun

Sekretaria notifika despaxu saneadór ka despaxu referidu iha artigu anteriór ba parte sira no notifika mos parte sira atu, iha loron sanulu resin-lima nia laran, aprezenta testemuña sira nia rol, rekér prova seluk ka altera rekerimentu kona-ba prova sira-ne'ebé hatoo tiha ona iha artikuladu no rekér audiénsia finál nia gravasaun. Iha prazu ne'e nia laran, parte sira bele husu atu tribunál koletivu maka halo julgamentu, tuir artigu 51.º, n.º 2.

Artigu 390.º
Alterasaun iha testemuña nia rol

1. Testemuña nia rol bele altera ka aumenta too loron ruanulu molok loron atu halo audiénsia ba julgamentu; kuandu alterasaun ka aumentu ne'e akontese, tenke notifika parte kontrária atu, hakarak karik, uza mos fakuldade ne'e, iha loron lima nia laran.
2. Parte sira maka iha obrigasaun atu aprezenta testemuña ne'ebé sira hatudu tuir artigu anteriór.

Artigu 391.º
Faktu ne'ebé la presiza alegasaun no prova

1. Faktu notóriu la presiza alegasaun no prova. Sei konsidera notóriu faktu sira-ne'ebé tama iha koñesimentu jerál.
2. Faktu sira-ne'ebé tribunál iha obrigasaun atu koñese tanba nia funsaun la presiza alega. Kuandu tribunál uza faktu sira-ne'e, tenke hatama iha autus dokumentu ne'ebé komprova faktu sira-ne'e.

Artigu 392.º
Prova nia produsaun antesipada

Kuandu iha razaun atu tauk katak bele sai imposivel ka difisil liu atu hetan ema ruma nia depoimentu ka atu verifika faktu ruma ho arbitramentu ka inspesaun, bele halo antesipadamente depoimentu, arbitramentu ka inspesaun ne'e, maske aksaun seidauk tama iha tribunál.

Artigu 393.º
Forma atu prodúz prova antesipada

1. Parte ne'ebé rekér prova antesipada tenke justifika sumariamente katak presiza duni halo prova antesipada ne'e, hatudu faktu sira-ne'ebé atu prova no, kuandu prova ne'e tenke halo ho parte ka testemuña nia depoimentu, identifika ema ne'ebé atu rona.
2. Kuandu parte rekér dilijénsia ne'e molok aksaun tama iha tribunál, tenke indika rezumidamente demanda nia pedidu no fundamentu no identifika ema ne'ebé sei uza prova ne'e hasoru, atu notifika nia pesoalmente hodi halotuir artigu 504.º nia dispozisaun; kuandu la bele notifika ema ne'e, tenke notifika Ministériu Públiku, kuandu nia ema insertu ka auzente, ka defensór públiku ne'ebé juíz nomeia, kuandu la hatene ema ne'e iha ne'ebé.

Artigu 394.º
Karta prekatória ka rogatória

1. Iha prazu referidu iha artigu 389.º atu indika prova parte sira bele rekér atu haruka karta rogatória ka prekatória, kuandu bele.
2. Iha rekerimentu tenke hatudu kona-ba faktu ne'ebé maka tenke halo pergunta ba testemuña ne'ebé atu rona ho karta ne'e.
3. Kuandu la rekér atu haruka karta ka tribunál la atende rekerimentu ne'e tanba rekerente la hatudu depoimentu nia objetu, parte maka iha obrigasaun atu aprezenta testemuña iha audiénsia finál.

KAPÍTULU III
AUDIÉNSIA BA DISKUSAUN NO JULGAMENTU

Artigu 395.º
Tribunál nia intervensaun no kompeténsia

1. Kauza nia diskusaun no julgamentu sei halo ho tribunál koletivu ka singulár, tuir artigu 51.º.
2. Julgamentu tenke anula tiha kuandu juíz ida deit maka julga kestaun-de-faktu ne'ebé tribunál koletivu maka tenke julga.
3. Ita tenke konsidera hanesan la hakerek ida resposta ne'ebé tribunál foo kona-ba kestaun-de-direitu no kona-ba faktu ne'ebé tenke prova ho dokumentu ka faktu ne'ebé prova tiha ona ho dokumentu ka ho parte sira nia akordu ka konfisaun.

Artigu 396.º
Data ba audiénsia

1. Halo tiha saneamentu no instrusaun iha prosesu, nu'udar kapítulu anteriór, seksaun última, regula, simu tiha karta prekatória no rogatória ka prazu atu kumpre karta sira-ne'e hotu tiha, no prodúz tiha prova antesipada, juíz sei marka loron atu halo audiénsia ba julgamentu.
2. Despaxu ne'ebé marka loron ba julgamentu sei notifika ba parte sira nia mandatáriu no ba interveniente hotu-hotu ne'ebé tenke mai audiénsia ne'e.
3. Kuandu julgamentu tama iha tribunál koletivu nia kompeténsia, halo tiha buat ne'ebé hakerek hela iha númeru anteriór sira, tenke aprezenta autus ba juíz adjuntu ida-idak atu estuda, durante loron lima, salvu kuandu juíz ba kauza julga katak la presiza vista tanba prosesu ne'e simples hela.

Artigu 397.º
Esklaresimentu no paresér tékniku

1. Kuandu presiza koñesimentu espesiál ne'ebé tribunál la iha atu rezolve kestaun kona-ba matéria-de-faktu, juíz bele nomeia ema kompetente atu asiste audiénsia finál no foo esklaresimentu ne'ebé presiza iha audiénsia ne'e, no, iha kauza nia estadu naran ida, bele rekizita paresér tékniku ne'ebé presiza atu hatene verdade kona-ba faktu.
2. Bele aprezenta hasoru tékniku ne'e impedimentu no rekuza ne'ebé bele hatoo hasoru peritu.
3. Juíz tenke nomeia tékniku ne'e iha despaxu ne'ebé marka loron ba audiénsia.
4. Tenke selu ba tékniku despeza kona-ba nia dezlokasaun

Artigu 398.º
Prezidente nia podér

1. Juíz ne'ebé prezide audiénsia iha podér nesesáriu atu halo diskusaun sai util no badak no atu asegura desizaun justa iha kauza.
2. Juíz ne'ebé prezide audiénsia iha, liuliu, podér atu:
a) Dirije traballu iha audiénsia;
b) Mantein ordein no halo ema hotu-hotu respeita instituisaun, lei no tribunál;
c) Hola medida nesesária ba parte sira atu diskute kauza ho elevasaun no serenidade;
d) Ezorta advogadu, defensór públiku no Ministériu Públiku atu habadak sira nia rekerimentu ka alegasaun, kuandu naruk resin, no atu la bele sai hosi kauza nia matéria, no la husik koalia tan kuandu sira la tuir nia ezortasaun;
e) Foo-hatene ba advogadu, defensór públiku no Ministériu Públiku atu esklarese pontu obskuru no duvidozu;
f) Halo kezitu foun ne'ebé nia konsidera indispensavel atu deside kauza didiak, sein prejuizu ba artigu 412.º nia dispozisaun.
3. Kuandu iha kezitu foun tuir númeru anteriór, alínea f), nia dispozisaun, parte sira bele aprezenta prova kona-ba kezitu sira-ne'e, sein prejuizu ba limite estabelesidu iha prova testemuñal. Prova ne'e tenke rekér kedas ka, la bele hatudu kedas karik, iha loron sanulu nia laran.
4. Audiénsia tenke suspende molok tama iha debate kuandu la bele rekér no prodúz kedas prova ne'ebé númeru anteriór refere.

Artigu 399.º
Kauza ba audiénsia nia adiamentu

1. Halo tiha xamada ba ema sira-ne'ebé konvoka tiha ona, juíz ne'ebé prezide audiénsia loke audiénsia. Audiénsia bele adia deit:
a) Kuandu la bele konstitui tribunál koletivu;
b) Kuandu falta ema ruma ne'ebé konvoka tiha ona no la bele prexinde ka kuandu dokumentu ruma tama iha prosesu no parte kontrária la bele ezamina kedas dokumentu ne'e, maske tenke suspende audiénsia durante tempu badak, no tribunál konsidera katak iha inkonveniente maka'as kuandu ema ne'e ka resposta ba dokumentu ne'e la iha ne'ebá;
c) Kuandu falta advogadu ruma. Falta ne'e tenke komunika ba mandante para, haree katak iha prejuizu ruma karik, bele partisipa ba Ordem dos Advogados.
2. Audiénsia la bele adia ho baze iha parte sira nia akordu; audiénsia bele adia dala ida deit, salvu iha situasaun prevista iha n.º 1, alínea a).
3. Kuandu situasaun prevista iha n.º 1, alínea b), la iha, audiénsia komesa ho produsaun kona-ba prova ne'ebé bele prodúz kedas; audiénsia ne'e interrompe molok tama iha debate no kontinua fali, iha loron ne'ebé marka kedas, iha altura ne'ebé bele rona ema ne'ebé falta ne'e ka prazu atu ezamina dokumentu ne'e liu tiha ona. Iha kazu ida primeiru ne'e, interrupsaun la bele liu loron tolunulu; iha kazu segundu ne'e, la bele liu loron sanulu.
4. Ema ne'ebé falta tenke justifika nia falta iha audiénsia nia laran ka iha loron lima ne'ebé tuir fali nia laran, salvu kuandu parte ne'ebé hatudu ema ne'e prexinde nia audisaun.

Artigu 400.º
Tentativa ba konsiliasaun no diskusaun kona-ba matéria-de-faktu

1. Kuandu la iha razaun ba adiamentu, kauza nia diskusaun komesa.
2. Juíz ne'ebé prezide audiénsia tenke buka konsilia parte sira, kuandu kauza nia matéria tama iha sira nia dispozisaun.
3. Tuirmai, kuandu tenke realiza audiénsia, sei halao aktu sira-ne'e:
a) Prestasaun kona-ba parte nia depoimentu;
b) Ezibisaun kona-ba reprodusaun sinematográfika ka rejistu fonográfiku; juíz ne'ebé prezide audiénsia bele deside katak parte sira, parte sira nia advogadu no ema ne'ebé nia prezensa iha vantajem maka bele asiste ezibisaun ne'e;
c) Esklaresimentu verbál hosi peritu ne'ebé tribunál, ofisiozamente ka tuir rekerimentu, haruka mai audiénsia;
d) Inkirisaun ba testemuña sira;
e) Debate kona-ba matéria-de-faktu, iha ne'ebé advogadu ida-idak bele foo- resposta dala ida.
4. Kuandu depoimentu ruma tenke foo iha liur, tenke interrompe audiénsia, molok tama iha debate, no juíz ho advogadu sira ba fatin liur ne'e, iha loron ne'e kedas ka iha loron ne'ebé juíz prezidente marka; halo tiha depoimentu ne'e, audiénsia kontinua iha tribunál.
5. Iha debate advogadu sira sei buka hatudu faktu sira-ne'ebé tenke konsidera provadu no faktu sira-ne'ebé la bele konsidera provadu; atu esklarese ka retifika afirmasaun ruma, juíz ida-idak no, ho juíz prezidente nia autorizasaun, parte kontrária nia advogadu bele interrompe advogadu ne'ebé halo daudaun alegasaun.
6. Tribunál bele rona tékniku ne'ebé nomeia tiha ona, iha momentu naran ida, molok debate hahú, iha debate nia laran, ka kuandu debate hotu ona.
7. kuandu iha justifikasaun, juíz presidente bele altera ordein atu prodúz prova referidu iha n.º 3.

Artigu 401.º
Julgamentu kona-ba matéria-de-faktu

1. Taka tiha diskusaun, tribunál tama iha sala ba konferénsia atu hola desizaun. Kuandu presiza tan esklaresimentu, bele fila-fali ba audiénsia rona ema ne'ebé no haruka dilijénsia ne'ebé konsidera nesesáriu.
2. Matéria-de-faktu tenke deside iha akórdaun ka iha despaxu, konforme tribunál koletivu ka tribunál singulár maka iha kompeténsia atu halo julgamentu; iha desizaun ne'e tenke hatudu faktu kezitadu sira-ne'ebé maka tribunál julga provadu no sira-ne'ebé maka tribunál julga la provadu, no tenke halo análize krítika ba prova no espesifika fundamentu ne'ebé maka hametin julgadór nia konviksaun.
3. Kuandu la iha kestionáriu, tribunál sei halotuir n.º 2 nia dispozisaun kona-ba faktu sira-ne'ebé parte sira artikula.
4. Tribunál koletivu sei hola desizaun tuir maioria; juíz prezidente maka hakerek akórdaun; juíz prezidente no juíz sira seluk bele asina vensidu iha desizaun nia pontu ruma ka halo deklarasaun diverjente kona-ba fundamentasaun.
5. Fila-fali ba sala-audiénsia, juíz prezidente lee akórdaun ne'e no entrega ba parte sira nia advogadu ida-idak atu haree durante tempu nesesáriu atu halo apresiasaun ponderada nu'udar kauza nia kompleksidade.
6. Parte sira bele halo akordu atu uza diskusaun orál iha kauza nia aspetu jurídiku. Kuandu iha akordu ne'e, diskusaun kona-ba kauza nia aspetu jurídiku sei halo iha juíz ne'ebé halo sentensa nia oin, tuir artigu anteriór nia dispozisaun kona-ba matéria-de-faktu nia diskusaun; advogadu sira sei buka interpreta no aplika lei ba faktu ne'ebé tribunál konsidera tiha ona asente.

Artigu 402.º
Prinsípiu plenitude iha juíz nia asisténsia

1. Juíz ne'ebé asiste aktu hotu-hotu kona-ba instrusaun no diskusaun iha audiénsia finál maka bele hola desizaun kona-ba matéria-de-faktu.
2. Kuandu juíz ruma mate ka hetan imposibilidade permanente atu servisu, tenke repete fila-fali aktu sira-ne'ebé halo tiha ona; kuandu juíz ruma hetan imposibilidade temporáriu atu servisu, tenke interrompe durante tempu indispensavel, salvu kuandu sirkunstánsia hatudu katak diak liu repete fali aktu sira-ne'ebé halo tiha ona no juíz ne'ebé tenke prezide audiénsia nia kontinuasaun ka audiénsia foun ne'e, deside, ho despaxu fundamentadu no irrekorrivel, katak tenke repete fali aktu sira-ne'ebé halo tiha ona.
3. Juíz ne'ebé hetan transferénsia, promosaun ka apozentasaun tenke halo hotu tiha julgamentu ne'ebé nia hahú tiha ona, salvu kuandu apozentasaun ne'e akontese tanba inkapasidade fízika, morál ka profisionál atu ezerse kargu hanesan juíz, ka, iha kazu sira-ne'e naran ida, diak liu repete fali aktu sira-ne'ebé halo tiha ona, tuir tiha númeru anteriór nia dispozisaun. Juíz substitutu kontinua nafatin julgamentu ne'e, maske juíz efetivu mai servisu fali ona.

Artigu 403.º
Liberdade iha julgamentu

1. Tribunál apresia prova livremente; juíz foo desizaun kona-ba faktu ida-idak tuir nia konviksaun prudente.
2. Maibé tribunál la bele dispensa formalidade espesiál ne'ebé lei ezije para faktu ruma atu moris ka atu halo prova ba faktu ruma.

Artigu 404.º
Publisidade no kontinuidade iha audiénsia

1. Audiénsia tenke loke ba públiku, salvu kuandu tribunál deside buat seluk, ho despaxu fundamentadu, atu defende morál públika ka ema nia dignidade ka atu garante audiénsia nia funsionamentu normál.
2. Audiénsia tenke lao la-para too hotu; bele interrompe deit tanba forsa maiór, tanba nesesidade absoluta ka iha kazu ne'ebé tama iha artigu 398.º, n.º 4, 399.º, n.º 2, no 402.º, n.º 2, nia previzaun. Kuandu la bele hotu kedas iha loron ne'ebé komesa, prezidente sei marka fali kontinuasaun ba loron ne'ebé tuir fali ne'e, kuandu laós domingu ka feriadu, maske tama iha férias nia laran, no, hanesan ne'e, susesivamente.
3. Julgamentu ne'ebé marka tiha ona ba loron ne'ebé audiénsia tenke kontinua tenke muda fali, para tribunál la bele hahú julgamentu foun molok halo hotu tiha julgamentu ne'ebé hahú tiha ona.
4. Ema ne'ebé tribunál rona tiha ona la bele sai hosi fatin ne'ebá kuandu la iha juíz prezidente nia autorizasaun; juíz prezidente la bele foo autorizasaun kuandu iha opozisaun hosi juíz adjuntu ka hosi parte ruma.

Artigu 405.º
Diskusaun kona-ba aspetu jurídiku

Kuandu parte sira la prexinde diskusaun kona-ba kauza nia aspetu jurídiku ho surat, halo tiha julgamentu kona-ba matéria-de-faktu, sekretaria sei entrega prosesu, primeiru, ba autór nia advogadu, tuirmai, ba reu nia advogadu, atu estuda, durante loron sanulu nia laran ba sira ida-idak, hodi hatoo alegasaun, iha ne'ebé sira interpreta no aplika lei ba faktu sira-ne'ebé konsidera asente tiha ona.

KAPÍTULU IV
SENTENSA

SEKSAUN I
SENTENSA NIA ELABORASAUN

Artigu 406.º
Prazu ba sentensa

Halo tiha diskusaun kona-ba kauza nia aspetu jurídiku, sekretaria sei aprezenta prosesu ba juíz atu halo sentensa iha loron tolunulu nia laran.

Artigu 407.º
Sentensa

1. Sentensa komesa ho identifikasaun ba parte sira no litíjiu nia objetu no ba mos kestaun sira-ne'ebé tribunál tenke rezolve.
2. Tuirmai, hanesan sentensa nia fundamentu, juíz tenke diskrimina faktu sira-ne'ebé konsidera provadu no hatudu, interpreta no aplika norma jurídika korrespondente no konklui ho desizaun finál.
3. Iha fundamentasaun juíz tenke konsidera faktu sira-ne'ebé parte sira admite ho akordu, faktu sira-ne'ebé prova tiha ona ho dokumentu ka ho konfisaun iha dokumentu eskritu no faktu sira-ne'ebé tribunál koletivu julga provadu, no tenke halo ezame krítiku ba prova ne'ebé nia tenke koñese.
4. Kuandu iha diskusaun orál kona-ba kauza nia aspetu jurídiku, tuirmai, juíz bele hakerek ka dita kedas sentensa ba akta.

Artigu 408.º
Kestaun atu rezolve

1. Iha sentensa juíz tenke koñese, primeiru, kestaun sira-ne'ebé bele hamosu absolvisaun iha instánsia, tuir ordein estabelesida iha artigu 240.º.
2. Juíz tenke deside kestaun hotu-hotu ne'ebé parte sira husu ba tribunál atu rezolve, exetu sira-ne'ebé la presiza rezolve tanba nia solusaun tama tiha ona iha solusaun ba kestaun seluk. Juíz bele koñese deit kestaun ne'ebé parte sira hatoo, salvu kestaun seluk ne'ebé lei autoriza ka haruka koñese ofisiozamente.

Artigu 409.º
Limite ba kondenasaun

1. Sentensa la bele kondena iha kuantidade boot liu pedidu ka iha objetu seluk ne'ebé parte sira la husu.
2. Kuandu la iha elementu atu fiksa objetu ka kuantidade, tribunál kondena iha buat ne'ebé sei likida, sein prejuizu ba kondenasaun imediata iha parte ne'ebé likida tiha ona.
3. Kuandu parte husu manutensaun iha restituisaun ba pose nia fatin, ka restituisaun iha manutensaun nia fatin juíz sei kondena iha pedidu ne'ebé korresponde ba situasaun ne'ebé akontese duni.

Artigu 410.º
Julgamentu kuandu obrigasaun seidauk ezijivel

1. Iha momentu ne'ebé aksaun tama iha tribunál obrigasaun seidauk ezijivel karik, juíz tenke koñese obrigasaun ne'e iha ka lae, kuandu reu kontesta obrigasaun ne'e, no bele kondena reu kumpre obrigasaun ne'e iha deit momentu própriu.
2. Kuandu la iha litíjiu kona-ba obrigasaun nia ezisténsia:
a) Tribunál sei kondena reu halo prestasaun ne'e, maske iha aksaun nia laran ka liu tiha sentensa maka obrigasaun vense, sein prejuizu ba prazu iha kazu ida ikus ne'e;
b) Kuandu obrigasaun seidauk ezijivel tanba seidauk iha interpelasaun ka tanba kredór la husu pagamentu iha devedór nia domisíliu, ita tenke konsidera katak dívida ne'e vense iha momentu ne'ebé halo sitasaun.
3. Iha kazu previstu iha númeru anteriór, alínea a) no b), tribunál sei kondena autór selu kustas no onoráriu ba reu nia advogadu.

Artigu 411.º
Faktu superveniente atendivel

1. Sein prejuizu ba restrisaun ne'ebé dispozisaun seluk estabelese, nomeadamente kona-ba kondisaun atu altera kauza-de-pedír, iha sentensa juíz tenke konsidera faktu sira-ne'ebé konstitui, modifika ka extinge direitu, ne'ebé hatama tiha aksaun maka akontese, para desizaun ne'e bele korresponde ba situasaun ne'ebé eziste iha momentu ne'ebé diskusaun taka.
2. Tribunál tenke konsidera deit faktu sira-ne'ebé, tuir direitu substantivu aplikavel, bele iha influénsia ba relasaun kontrovertida nia ezisténsia ka konteudu.
3. Iha kondenasaun kona-ba kustas tribunál tenke konsidera mos situasaun iha ne'ebé faktu jurídiku relevante foin moris ka foin extinge iha prosesu nia laran.

Artigu 412.º
Relasaun entre parte sira nia atividade no juíz nia atividade

Juíz la iha obrigasaun atu tuir parte sira nia alegasaun kona-ba regra-de-direitu nia indagasaun, interpretasaun no aplikasaun; maibé tenke uza deit faktu sira-ne'ebé parte sira artikula, salvu artigu 391.º no 413.º nia dispozisaun.

Artigu 413.º
Prosesu nia uzu anormál

Kuandu parte sira nia hahalok ka sirkunstánsia ruma iha aksaun halo juíz fiar katak autór no reu uza prosesu atu pratika aktu simuladu ka atu hetan objetivu ne'ebé lei proibe, juíz iha desizaun tenke taka dalan ba objetivu anormál ne'ebé parte sira hakarak hetan.

SEKSAUN II
SENTENSA NIA VÍSIU NO REFORMA

Artigu 414.º
Podér jurisdisionál nia extinsaun

1. Juíz nia podér jurisdisionál hotu kedas iha momentu ne'ebé nia profere sentensa kona-ba kauza nia matéria.
2. Maibé juíz bele retifika erru materiál, supre nulidade, no esklarese dúvida iha sentensa no reforma sentensa ne'e, tuir artigu seguinte sira nia dispozisaun.
3. Númeru anteriór sira no artigu subsekuente sira nia dispozisaun aplika mos ba despaxu.

Artigu 415.º
Retifikasaun ba erru materiál

1. Kuandu sentensa omite parte sira nia naran, la dehan buat ida kona-ba kustas, iha erru kona-ba eskrita ka kálkulu, ka inezatidaun tanba omisaun seluk ka lapsu manifestu, juíz bele korrije sentensa ne'e ho despaxu simples, tuir parte ruma nia rekerimentu ka nia inisiativa rasik.
2. Kuandu iha rekursu, retifikasaun bele halo deit molok autus sae ba tribunál superiór no parte sira bele alega iha Supremu Tribunál ba Justisa buat ne'ebé sira hakarak kona-ba retifikasaun ne'e.
3. Kuandu parte sira la rekorre, juíz halo retifikasaun iha altura naran ida no desizaun ne'e bele hasoru agravu.

Artigu 416.º
Nulidade iha sentensa

1. Sentensa hetan nulidade:
a) Kuandu la iha juíz nia asinatura;
b) Kuandu la espesifika fundamentu kona-ba faktu no kona-ba direitu atu justifika desizaun;
c) Kuandu fundamentu iha opozisaun ho desizaun;
d) Kuandu juíz la apresia kestaun ne'ebé nia tenke apresia ka koñese kestaun ne'ebé nia la bele koñese;
e) Kuandu kondena iha kuantidade superiór ka iha objetu diferente hosi pedidu.
2. Juíz bele supre omisaun prevista iha númeru anteriór, alínea a), ofisiozamente ka tuir parte ruma nia rekerimentu, enkuantu bele hetan juíz ne'ebé profere sentensa nia asinatura. Juíz ne'e tenke deklara iha autus data iha ne'ebé nia asina sentensa ne'e.
3. Nulidade sira prevista iha n.º 1, alínea b) too e) bele argui deit iha tribunál ne'ebé foo sentensa kuandu sentensa ne'e la admite rekursu ordináriu; kazu kontráriu, bele uza nulidade sira-ne'e hanesan fundamentu iha rekursu. Nulidade prevista iha n.º 1, alínea a), bele argui iha tribunál ne'ebé profere sentensa.
4. Kuandu rekorrente argui sentensa nia nulidade ruma iha rekursu hasoru sentensa ne'e, juíz bele supre nulidade ne'e, tuir artigu 478.º nia dispozisaun, ho adaptasaun, iha rekursu oin naran ida.

Artigu 417.º
Sentensa nia esklaresimentu ka reforma

1. Parte naran ida bele rekér ba tribunál ne'ebé profere sentensa:
a) Esklaresimentu kona-ba obskuridade ka ambiguidade ruma iha sentensa ne'e;
b) Atu reforma sentensa ne'e kona-ba kustas no multa.
2. Parte naran ida bele rekér ba tribunál atu reforma sentensa:
a) Kuandu juíz komete lapsu manifestu iha norma aplikavel nia determinasaun ka faktu jurídiku nia kualifikasaun;
b) Kuandu iha autus nia laran iha dokumentu ka elementu ruma ne'ebé, mesak deit, implika desizaun seluk no juíz, tanba lapsu manifestu, la konsidera.
3. Kuandu iha rekursu hasoru desizaun, rekerimentu previstu iha númeru anteriór sei halo iha alegasaun, no sei aplika iha ne'e artigu 416.º, n.º 4, nia dispozisaun, ho adaptasaun.

Artigu 418.º
Prosesamentu subsekuente

1. Argui tiha nulidade ruma prevista iha artigu 416.º, n.º 1, alínea b) too e) ka husu tiha sentensa nia aklarasaun ka reforma, tuir artigu anteriór, sekretaria, ofisiozamente, tenke notifika parte kontrária atu foo resposta no, tuirmai, juíz deside.
2. Bele iha rekursu hasoru desizaun ne'ebé indefere rekerimentu ne'ebé husu retifikasaun, esklaresimentu ka reforma. Desizaun ne'ebé defere tenke konsidera hanesan sentensa nia komplementu no parte integrante.
3. Kuandu parte ruma rekér sentensa nia retifikasaun ka aklarasaun, prazu atu argui nulidade ka husu reforma komesa deit kuandu hetan tiha ona notifikasaun kona-ba desizaun ne'ebé monu ba rekerimentu ne'e.
4. Iha kazu referidu iha artigu anteriór, n.º 2, parte ne'ebé desizaun nia alterasaun ne'e prejudika bele hatoo rekursu, maske kauza ne'e tama iha tribunál nia alsada; iha kazu ikus ne'e, rekursu ne'e la suspende sentensa nia ezekuibilidade.

SEKSAUN III
SENTENSA NIA EFEITU

Artigu 419.º
Sentensa tranzitada nia valór

1. Kuandu sentensa tranzita tiha ona iha julgadu, desizaun kona-ba relasaun materiál kontrovertida iha forsa obrigatória iha prosesu nia laran no iha liur, ho limite sira-ne'ebé artigu 376.º no seguinte sira fiksa, sein prejuizu ba dispozisaun kona-ba rekursu ba revizaun no opozisaun hosi terseiru. Despaxu ne'ebé monu ba kauza nia matéria mos iha valór ne'ebé sentensa iha.
2. Kuandu reu hetan kondenasaun atu presta alimentu ka satisfáz prestasaun seluk, ne'ebé nia kuantidade no durasaun depende hosi sirkunstánsia espesiál, juíz bele altera sentensa sarak sirkunstánsia ne'ebé determina kondenasaun ne'e altera tiha ona.

Artigu 420.º
Kazu julgadu formál

Despaxu no sentensa kona deit ba relasaun prosesuál iha forsa obrigatória iha prosesu nia laran, salvu kuandu, tuir nia natureza, la admite rekursu agravu.

Artigu 421.º
Kazu julgadu nia alkanse

Sentensa konstitui kazu julgadu iha limite no termus ne'ebé juíz julga; kuandu parte ruma lakon aksaun tan ba kondisaun ida seidauk mosu, tanba prazu ida seidauk hotu, ka tanba faktu ruma seidauk pratika, sentensa la taka-dalan atu renova fali pedidu kuandu kondisaun ne'e mosu ona, prazu ne'e hotu ona ka faktu ne'e pratika tiha ona.

Artigu 422.º
Kazu julgadu nia efeitu iha kestaun kona-ba estadu

Iha kestaun kona-ba ema nia estadu, kazu julgadu prodúz efeitu mos ba terseiru kuandu, hatama tiha aksaun hasoru interesadu diretu sira, iha opozisaun, sein prejuizu ba dispozisaun kona-ba aksaun ruma iha lei sivíl.

Artigu 423.º
Desizaun finál kondenatória nia oponibilidade ba terseiru

Kondenasaun definitiva iha prosesu penál konstitui, ba terseiru, prezunsaun ilidivel kona-ba faktu sira-ne'ebé konstitui presupostu ba punisaun, tipu legál nia elementu no krime nia forma, iha aksaun sivíl ne'ebé parte sira diskute relasaun jurídika ne'ebé depende hosi infrasaun ne'e nia prátika.

Artigu 424.º
Desizaun absolutória nia efikásia

1. Desizaun finál, ho tránzitu-ein-julgadu, ne'ebé absolve arguidu ho fundamentu katak nia la pratika faktu ne'ebé imputa ba nia konstitui, iha aksaun sivíl, prezunsaun legál katak faktu ne'e la akontese, ilidivel ho prova-em-kontráriu.
2. Prezunsaun prevista iha númeru anteriór prevalese hasoru prezunsaun seluk ne'ebé lei sivíl estabelese kona-ba kulpa.

Artigu 425.º
Kazu julgadu kontraditóriu

1. Kuandu iha desizaun rua kontraditóriu kona-ba pretensaun ida deit, tenke kumpre ida-ne'ebé tranzita-ein-julgadu uluk.
2. Prinsípiu ne'e aplika mos ba kontradisaun iha desizaun rua ne'ebé, iha prosesu nia laran, monu ba kestaun konkreta ida deit kona-ba relasaun prosesuál.

KAPÍTULU V
REKURSU

SEKSAUN I
DISPOZISAUN JERÁL NO KOMUM

Artigu 426.º
Rekursu nia espésie

1. Bele impugna desizaun judisiál ho rekursu.
2. Iha rekursu ordináriu no rekursu extraordináriu: rekursu ordináriu maka apelasaun no agravu; rekursu extraordináriu maka revizaun no rekursu atu uniformiza jurisprudénsia.

Artigu 427.º
Tránzitu-ein-julgadu nia nosaun

Ita konsidera desizaun ida pasada ka tranzitada-ein-julgadu kuandu desizaun ne'e la bele hasoru tan rekursu ordináriu, ka reklamasaun tuir artigu 416.º no 417.º nia dispozisaun.

Artigu 428.º
Prinsípiu jerál kona-ba rekursu nia admisibilidade

1. Bele iha rekursu hasoru akórdaun, sentensa ka despaxu ne'ebé la konsidera irrekorrivel.
2. Bele iha rekursu ordináriu kuandu aksaun nia valór aas liu tribunál ne'ebé hasoru rekursu ne'e nia alsada no desizaun rekorrida desfavorese rekorrente iha valór aas liu tribunál nia alsada fahe ba rua; maibé, kuandu iha dúvida fundada kona-ba desizaun ne'e desfavorese rekorrente too valór sa, tenke konsidera deit aksaun nia valór.
3. Sempre bele iha rekursu, independentemente hosi aksaun nia valór, kuandu rekursu uza hanesan fundamentu violasaun hasoru regra kona-ba kompeténsia internasionál, kona-ba matéria ka kona-ba ierarkia, ka violasaun hasoru kazu julgadu.
4. Sempre bele iha mos rekursu, independentemente hosi aksaun nia valór, hasoru desizaun kona-ba aksaun, insidente ka prosedimentu kautelár nia valór, ho fundamentu katak nia valór boot liu tribunál rekorridu nia alsada.
5. Sempre bele iha rekursu hasoru Supremu Tribunál ba Justisa nia akórdaun ne'ebé kontradíz tribunál ne'e nia akórdaun seluk kona-ba kestaun jurídika fundamentál ida deit, salvu kuandu orientasaun ne'ebé tribunál tuir iha akórdaun ne'e Supremu Tribunál ba Justisa fiksa tiha ona.
6. Independentemente hosi aksaun nia valór no sukumbénsia nia valór, sempre bele iha rekursu iha aksaun ne'ebé apresia kontratu arrendamentu ba abitasaun nia validade ka subsisténsia.
7. Sempre bele iha rekursu hasoru desizaun ne'ebé hasoru jurisprudénsia ne'ebé Supremu Tribunál ba Justisa uniformiza tiha ona.

Artigu 429.º
Desizaun ne'ebé la admite rekursu

La iha rekursu hasoru
a) Despaxu ba expediente deit;
b) Desizaun ne'ebé ordena aktu ne'ebé tama iha tribunál nia livre rezolusaun;
c) Iha kazu seluk ne'ebé lei prevé.

Artigu 430.º
Se maka bele rekorre

1. Ema ne'ebé tama hanesan parte prinsipál iha aksaun no lakon aksaun ne'e maka bele rekorre.
2. Maibé, ema ne'ebé desizaun prejudika direta no efetivamente bele hatoo rekursu hasoru desizaun ne'e, maske la tama hanesan parte iha kauza ka tama deit hanesan parte asesória.

Artigu 431.º
Direitu atu rekorre no renúnsia

1. Parte sira bele renunsia sira nia direitu atu rekorre; maibé renúnsia antesipada iha efeitu deit kuandu parte rua ne'e hotu maka halo.
2. Ema ne'ebé simu desizaun ne'ebé tribunál profere tiha ona la bele rekorre.
3. Aseitasaun ba desizaun bele tuir forma espresa ka tásita. Iha aseitasaun tásita kuandu parte pratika aktu ruma ne'ebé ita haree kedas katak laós kompativel nia vontade atu rekorre.
4. Númeru anteriór sira nia dispozisaun la aplika ba Ministériu Públiku.
5. Rekorrente bele deziste, ho rekerimentu simples ida, hosi rekursu ne'ebé nia hatama tiha ona.

Artigu 432.º
Rekursu independente no rekursu subordinadu

1. Kuandu parte rua ne'e lakon aksaun sira ida-idak tenke hatoo rekursu hodi muda desizaun iha parte ne'ebé la favorese nia; maibé sira ida-idak bele hatoo rekursu independente ka subordinadu.
2. Rekursu independente tenke hatoo iha prazu ba rekursu nia laran no tuir termus jerál; rekursu subordinadu bele hatama iha loron sanulu nia laran, hahú iha notifikasaun kona-ba despaxu ne'ebé admite parte kontrária nia rekursu.
3. Kuandu rekorrente ida primeiru deziste tiha hosi rekursu ka rekursu ne'e la vale ka tribunál la koñese rekursu ne'e, rekursu subordinadu kaduka no rekorrente prinsipál maka lori responsabilidade kona-ba kustas hotu-hotu.
4. Salvu deklarasaun espresa seluk, parte ida nia renúnsia ba direitu atu rekorre ka nia aseitasaun, espresa ka tásita, kona-ba desizaun la taka-dalan ba rekursu subordinadu, sarak parte kontrária hatoo rekursu hasoru desizaun ne'e.
5. Kuandu bele iha rekursu independente, rekursu subordinadu mos bele iha maske desizaun impugnada desfavorese rekorrente respetivu iha valór hanesan ka kiik liu tribunál rekorridu nia alsada fahe ba rua.

Artigu 433.º
Komparte la rekorrente

1. Iha litiskorsórsiu nesesáriu rekursu ne'ebé parte ida hatama aproveita ba nia komparte sira.
2. Kuandu la iha litiskonsórsiu nesesáriu rekursu ne'ebé parte ida hatama aproveita mos ba sira seluk:
a) Kuandu parte sira-ne'e foo sira nia adezaun ba rekursu ne'e iha parte ne'ebé iha interese komúm;
b) Kuandu sira iha interese ruma ne'ebé depende hosi rekorrente nia interese;
c) Kuandu sira hetan kondenasaun hanesan devedór solidáriu, salvu kuandu rekursu ne'e, tuir nia fundamentu, iha deit relasaun ho rekorrente nia an-rasik.
3. Adezaun ba rekursu ne'e bele halo ho rekerimentu ka subskrisaun ba rekorrente nia alegasaun, too hahú vistu ba julgamentu.
4. Ho adezaun ne'e interesadu halo ninian aktividade ne'ebé rekorrente ezerse tiha ona no mos aktividade ne'ebé rekorrente sei ezerse. Maibé aderente bele sai rekorrente prinsipál iha momentu naran ida, kuandu ezerse atividade ninian rasik; kuandu rekorrente deziste, tenke notifika aderente kona-ba dezisténsia ne'e para nia atu kontinua rekursu hanesan parte prinsipál.
5. Litiskonsorte nesesáriu no komparte ne'ebé tama iha pozisaun prevista iha n.º 2, alínea b) no c) bele hola pozisaun hanesan rekorrente prinsipál.

Artigu 434.º
Rekursu nia delimitasaun subjetiva no objetiva

1. Kuandu iha vensedór barak, sira hotu tenke hetan notifikasaun kona-ba despaxu ne'ebé admite rekursu; maibé rekorrente bele exklui vensedór ruma hosi rekursu iha rekerimentu atu hatama rekursu ne'e, salvu kuandu iha litiskonsórsiu nesesáriu.
2. Kuandu sentensa nia parte dispozitiva iha desizaun oin-oin, rekorrente bele limita nia rekursu ba desizaun balu deit, sarak identifika iha nia rekerimentu desizaun ne'ebé maka nia hatoo rekursu hasoru. Kuandu la iha espesifikasaun, rekursu hasoru buat hotu-hotu ne'ebé desfavorese rekorrente iha sentensa nia parte dispozitiva.
3. Iha alegasaun nia konkluzaun rekorrente bele limita, espresa ka tasitamente, rekursu nia objetu inisiál.
4. Desizaun iha rekursu no prosesu nia anulasaun la bele prejudika julgadu nia efeitu iha parte ne'ebé la hasoru rekursu.

Artigu 435.º
Ampliasaun iha rekursu nia ámbitu tanba rekorridu husu

1. Kuandu aksaun ka defeza iha fundamentu barak, Supremu Tribunál ba Justisa koñese fundamentu sira iha-ne'ebé parte vensedora lakon, sarak parte ne'e husu iha nia alegasaun, maske a títulu subsidiáriu, hodi prevene katak tribunál apresia duni fundamentu ne'e.
2. Iha nia alegasaun, maske a títulu subsidiáriu, rekorridu mos bele argui sentensa nia nulidade ka impugna desizaun rekorrida nia pontu ruma kona-ba matéria-de-faktu, ne'ebé rekorrente la impugna, hodi prevene kestaun sira-ne'e atu bele hetan prosedénsia.
3. Kuandu la iha elementu kona-ba faktu nesesáriu atu apresia kestaun suxitada sira-ne'e, Supremu Tribunál ba Justisa bele haruka fali autus ba tribunál ne'ebé foo desizaun atu halo fali julgamentu.

Artigu 436.º
Prazu atu hatama rekursu

1. Rekursu tenke hatama iha loron sanulu nia laran, hahú iha notifikasaun kona-ba desizaun rekorrida.
2. Ba parte ne'ebé revél ka iha prosesu la koñese nia rezidénsia ka sede prazu atu hatama rekursu hahú iha momentu ne'ebé tribunál publika desizaun.
3. Prazu atu hatama rekursu hasoru despaxu ka desizaun orál reproduzida iha autus hahú iha loron ne'ebé tribunál profere desizaun ne'e, kuandu parte mos iha ne'ebá ka hetan notifikasaun atu asiste aktu ne'e.

Artigu 437.º
Rekursu kuandu iha retifikasaun, aklarasaun ka reforma ba sentensa

1. Kuandu parte ruma rekér retifikasaun, aklarasaun ka reforma ba sentensa, nu'udar artigu 415.º no 417.º, n.º 1, prazu ba rekursu hahú kuandu notifika tiha desizaun ne'ebé monu ba rekerimentu ne'e.
2. Kuandu rekursu tama tiha ona maka, tuir parte kontrária nia rekerimentu, juíz foo fali desizaun foun ne'ebé retifika, esklarese ka reforma desizaun ida uluk, rekursu tenke monu ba desizaun foun ne'e; rekorrente bele alarga ka restrinje rekursu nia ámbitu nu'udar alterasaun ne'ebé sentensa ka despaxu ne'e sofre.

Artigu 438.º
Rekursu nia interpozisaun no admisaun

1. Rekursu sei hatama ho rekerimentu, ba Supremu Tribunál ba Justisa nia Prezidente, maibé tenke hatama iha tribunál ne'ebé profere desizaun rekorrida; iha rekerimentu ne'e sei hatudu rekursu nia espésie no, iha kazu previstu iha artigu 428.º, n.º 3, 5 no 7, nia fundamentu.
2. Rekerimentu atu hatama rekursu hasoru sentensa ka despaxu ne'ebé reprodúz iha autus bele dita deit ba akta.
3. Hatama tiha rekerimentu ne'e iha autus, juíz indefere rekerimentu ne'e kuandu haree katak desizaun la admite rekursu, ka liu tiha prazu maka rekerimentu ne'e tama ka rekorrente la iha kondisaun nesesária atu rekorre; maibé la bele indefere tanba iha erru kona-ba rekursu nia espésie. Kuandu espésie ne'ebé hatudu iha rekerimentu la loos, juíz haruka tuir rekursu nia espésie ne'ebé loos.
4. Desizaun ne'ebé simu rekursu, fiksa rekursu nia espésie ka fiksa rekursu nia efeitu la vinkula Supremu Tribunál ba Justisa; iha sira nia alegasaun maka parte sira bele impugna desizaun ne'e.

Artigu 439.º
Reklamasaun hasoru rekursu nia indeferimentu ka retensaun

1. Rekorrente bele reklama ba Supremu Tribunál ba Justisa nia Prezidente hasoru despaxu ne'ebé la admite apelasaun ka agravu no despaxu ne'ebé retein rekursu.
2. Reklamasaun sei dirije ba Supremu Tribunál ba Justisa nia Prezidente, maibé tenke aprezenta iha tribunál rekorridu nia sekretaria, iha loron sanulu nia laran, hahú iha notifikasaun kona-ba despaxu ne'ebé la simu ka retéin rekursu. Rekorrente tenke hatudu baze ne'ebé justifika rekursu nia admisaun ka subida imediata no hatudu pesa kona-ba ne'ebé nia hakarak sertidaun.
3. Reklamasaun tenke autua iha apensu no aprezenta kedas ba juíz atu foo desizaun hodi admite ka haruka rekursu lao ba oin ka mantein despaxu reklamadu ne'e; iha kazu ikus ne'e, iha desizaun kona-ba reklamasaun juíz bele haruka hatama sertidaun kona-ba pesa nesesária seluk tan.
4. Kuandu juíz simu rekursu ka haruka rekursu sae kedas, tenke inkorpora apensu iha autus prinsipál; kuandu juíz mantein despaxu reklamadu, sekretaria sei notifika parte kontrária atu responde iha loron sanulu nia laran, hatama sertidaun kona-ba pesa sira-ne'ebé parte sira hatudu no haruka apensu ne'e ba Supremu Tribunál ba Justisa.
5. Kuandu parte la reklama, maibé impugna desizaun referida iha n.º 1 ho rekursu, juíz tenke haruka tuir reklamasaun nia termus.

Artigu 440.º
Reklamasaun nia julgamentu

1. Simu tiha prosesu iha Supremu Tribunál ba Justisa, tenke aprezenta autus ba Prezidente atu, iha loron sanulu nia laran, deside rekursu tenke simu ka sae kedas ka lae. Kuandu presiza tan esklaresimentu ruma, Prezidente bele rekizita esklaresimentu ka sertidaun ne'ebé konsidera nesesáriu, ho ofísiu.
2. Prezidente nia desizaun la bele hasoru impugnasaun, maibé, kuandu admite rekursu ka haruka rekursu sae kedas, la taka dalan ba tribunál ne'ebé rekursu dirije ba ne'e atu deside oin seluk.
3. Sekretaria sei notifika desizaun kona-ba reklamasaun ne'e ba parte sira no haruka autus tun atu hatama iha autus prinsipál, no juíz iha primeira instánsia sei foo despaxu tuir desizaun superiór ne'e.

Artigu 441.º
Onus atu alega no formula konkluzaun

1. Rekorrente tenke aprezenta nia alegasaun; tenke hatudu iha alegasaun ne'e nia konkluzaun, ho forma sintétika, fundamentu ne'ebé nia uza hodi husu atu altera ka anula desizaun rekorrida.
2. Iha rekursu kona-ba matéria-de-direitu, rekorrente tenke hatudu iha konkluzaun ne'e:
a) Norma ne'ebé tribunál rekorridu viola;
b) Sentidu ne'ebé, tuir nia opiniaun, tenke foo ba norma ne'ebé serve hanesan fundamentu ba desizaun rekorrida iha norma ne'e nia interpretasaun no aplikasaun;
c) Norma jurídika ne'ebé, tuir nia opiniaun, tenke aplika, kuandu nia invoka erru kona-ba norma aplikavel nia determinasaun.
3. Kuandu la iha alegasaun, tenke julga rekursu dezertu.
4. Kuandu konkluzaun la iha, laós kompletu, laós klaru, laós simples ka iha konkluzaun la halo espesifikasaun ne'ebé n.º 2 refere, relatór tenke konvida rekorrente atu aprezenta, kompleta, esklarese ka sintetiza, selae, tribunál la bele koñese rekursu iha nia parte afetada ne'e; juíz adjuntu sira bele sujere dilijénsia ne'e no tribunál sei deside proposta ne'e iha konferénsia.
5. Tenke notifika ba parte kontrária aditamentu ka esklaresimentu ne'ebé rekorrente aprezenta no parte ne'ebé bele foo resposta iha loron sanulu nia laran.
6. Númeru 1 too 4 sira nia dispozisaun la aplika iha rekursu ne'ebé Ministériu Públiku hatama tanba impozisaun legál

Artigu 442.º
Onus ba ema ne'ebé impugna matéria-de-faktu

1. Kuandu impugna desizaun kona-ba matéria-de-faktu rekorrente tenke espesifika, selae, tenke rejeita rekursu:
a) Faktu ida-idak ne'ebé nia konsidera katak tribunál rekorridu julga sala;
b) Meiu probatóriu ida-idak, iha prosesu nia laran ka iha rejistu ka gravasaun ne'ebé halo iha prosesu nia laran, ne'ebé obriga tribunál superiór foo desizaun la hanesan ho desizaun rekorrida kona-ba matéria-de-faktu iha pontu ne'ebé nia impugna.
2. Iha kazu previstu iha númeru anteriór, alínea b), kuandu meiu probatóriu ne'ebé rekorrente invoka hanesan fundamentu ba erru iha apresiasaun kona-ba prova grava tiha ona, rekorrente tenke hatudu depoimentu ne'ebé nia uza hanesan fundamentu, ho referénsia ba elementu ne'ebé asinala tiha ona iha akta, tuir artigu 509.º, n.º 3, nia dispozisaun, selae, tribunál la simu rekursu.
3. Iha ipóteze prevista iha númeru anteriór, parte kontrária tenke hatudu, iha nia kontra-alegasaun, depoimentu gravadu ne'ebé anula rekorrente nia konkluzaun, ho referénsia ba elementu ne'ebé asinala tiha ona iha akta, tuir artigu 509.º, n.º 3, nia dispozisaun.

SEKSAUN II
APELASAUN

Artigu 443.º
Desizaun ne'ebé bele hasoru apelasaun

1. Sentensa finál no despaxu saneadór ne'ebé deside kauza nia méritu bele hasoru rekursu apelasaun.
2. Sentensa ka despaxu saneadór ne'ebé julga prosedente ka improsedente exesaun peremptória ruma deside kona-ba kauza nia méritu.

Artigu 444.º
Apelasaun nia efeitu

Rekursu apelasaun suspende desizaun rekorrida nia ezekuibilidade.

Artigu 445.º
Subida

1. Rekursu apelasaun tenke sae kedas no iha autus rasik nia laran, salvu númeru seguinte nia dispozisaun.
2. Apelasaun hasoru despaxu saneadór ne'ebé deside kauza nia méritu maibé la halo prosesu hotu tenke sae ho desizaun finál.

Artigu 446.º
Rekorrente barak

Kuandu iha rekorrente ka rekorridu barak, maske ho reprezentasaun judisiária ketak, sira iha prazu ida deit ba alegasaun no sekretaria tenke garante katak sira hotu bele estuda prosesu iha prazu ne'e nia laran.

Artigu 447.º
Prazu ba alegasaun no rekursu nia expedisaun

1. Rekorrente tenke aprezenta alegasaun eskrita iha loron tolunulu nia laran, hahú iha notifikasaun kona-ba despaxu ne'ebé simu rekursu; rekorridu bele foo resposta iha mos loron tolunulu nia laran, hahú iha notifikasaun ne'ebé foo-hatene katak apelante hatoo tiha ona nia alegasaun.
2. Kuandu parte rua ne'e apela hotu, apelante ida primeiru iha tan direitu atu aprezenta alegasaun foun, maibé atu impugna deit alegasaun ida segunda nia fundamentu, iha loron ruanulu nia laran, hahú iha notifikasaun ne'ebé foo-hatene katak apelante segundu nia alegasaun tama tiha ona.
3. Kuandu iha rekorrente barak ka rekorridu barak, maske ho advogadu ketak, sira iha prazu ida deit ba alegasaun no sekretaria tenke garante katak sira hotu bele estuda prosesu iha prazu ne'e nia laran.
4. Kuandu rekorridu husu atu amplia rekursu nia objetu, tuir artigu 435.º, rekorrente bele responde ba matéria kona-ba ampliasaun ne'e, iha loron ruanulu nia laran, tuir fali notifikasaun kona-ba rekerimentu ne'e.
5. Kuandu ho rekursu ne'e sei apresia fila-fali prova ne'ebé grava tiha ona, tenke tau tan loron sanulu ba prazu sira referidu iha númeru anteriór sira.
6. Liu tiha prazu atu aprezenta alegasaun, sei haruka rekursu ne'ebé juíz la julga dezertu ba Supremu Tribunál ba Justisa, ho desizaun rekorrida nia kópia daktilografada.

Artigu 448.º
Relatór nia funsaun no reklamasaun ba konferénsia

1. Juíz ne'ebé simu prosesu iha distribuisaun maka sai prosesu ne'e nia relatór no iha kompeténsia atu despaxa prosesu ne'e nia termus hotu-hotu too finál, nomeadamente:
a) Haruka halao dilijénsia ne'ebé nia konsidera nesesária;
b) Korrije kualifikasaun ne'ebé foo tiha ona ba rekursu, efeitu ne'ebé atribui tiha ona ba nia interpozisaun, rejime ne'ebé fiksa tiha ona ba nia subida, ka konvida parte sira mai hadia konkluzaun ne'ebé sira hatudu iha sira nia alegasaun, tuir artigu 441.º, n.º 4;
c) Deklara instánsia nia suspensaun;
d) Autoriza ka rekuza parte sira hatama dokumentu no paresér iha rekursu;
e) Julga instánsia estinta ho fundamentu seluk ne'ebé laós julgamentu ka julga rekursu findu, ho la koñesimentu ba nia objetu;
f) Julga insidente ne'ebé parte ruma suxita;
g) Julga sumariamente rekursu nia objetu, tuir artigu 452.º nia dispozisaun.
2. Juíz sira-ne'ebé tuir relatór, iha nia ordein, maka tama iha tribunál ne'ebé deside rekursu nia objetu no kestaun ne'ebé tenke deside iha konferénsia. Juíz sira-ne'e ida-idak nia designasaun fiksa iha momentu ne'ebé nia simu prosesu ba vistu no la muda maske relatór muda.
3. Parte ne'ebé konsidera karak relatór nia despaxu ruma, ne'ebé laós kona-ba expediente deit, prejudika nia bele rekér atu tribunál hamonu akórdaun ba despaxu ne'e nia matéria; rona tiha parte kontrária, relatór tenke submete kestaun ne'e ba konferénsia.
4. Tribunál deside reklamasaun deduzida ne'e iha akórdaun ne'ebé deside rekursu, salvu kuandu, tuir kestaun suxitada nia natureza, tenke deside kedas; kuandu tribunál tenke deside kedas, relatór haruka autus ba vista durante loron sanulu nia laran, sein prejuizu ba artigu 454o, no 2, nia dispozisaun.

Artigu 449.º
Ezame preliminár

1. Simu tiha prosesu iha distribuisaun, relatór sei haree rekursu nia espésie loos ka lae, efeitu ne'ebé fiksa tiha ona ba rekursu ne'e tenke kontinua nafatin ka lae, sirkunstánsia ruma taka-dalan atu koñese rekursu nia objetu karik, tenke konvida parte sira mai hadia konkluzaun iha alegasaun ne'ebé sira aprezenta karik.
2. Relatór bele mos julga sumariamente rekursu nia objetu, tuir artigu 452o nia previzaun

Artigu 450.º
Erru iha rekursu nia espésie

1. Kuandu relatór haree katak agravu maka rekursu nia espésie loos, tenke rona parte sira, iha loron sanulu nia laran, molok deside, no haruka tuir rekursu ne'ebé nia konsidera adekuadu nia termus.
2. Kuandu parte ruma maka suxita kestaun ne'e iha nia alegasaun, relatór sei rona parte kontrária ne'ebé seidauk iha oportunidade atu responde.

Artigu 451.º
La koñesimentu

1. Kuandu haree katak la bele koñese rekursu nia objetu, molok foo desizaun, relatór sei rona parte ida-idak, iha loron sanulu nia laran.
2. Kuandu rekorridu maka suxita kestaun ne'e iha nia alegasaun, tenke aplika artigu 450o, no 2, nia dispozisaun.

Artigu 452.º
Desizaun liminár

Kuandu relatór haree katak kestaun atu deside ne'e simples, dezignadamente tanba tribunál apresia kestaun ne'e beibeik ona, ho desizaun hanesan deit, ka haree kedas katak rekursu ne'e la iha fundamentu, nia sei foo deit desizaun sumária, ne'ebé bele remete deit ba desizaun sira uluk ne'e, no tau ho desizaun sira-ne'e nia kópia.

Artigu 453.º
Dokumentu nia junsaun

1. Parte sira bele hatama dokumentu hamutuk ho sira nia alegasaun, iha kazu exesionál ne'ebé artigu 596o refere ka kuandu ho julgamentu ne'ebé tribunál iha primeira instánsia foo maka parte presiza hatama dokumentu ne'e.
2. Parte sira bele hatama dokumentu superveniente ne'e too hahú vistu ba juíz sira; too altura ne'e bele hatama mos advogadu, profesór ka tékniku nia paresér.

Artigu 454.º
Desizaun nia preparasaun

1. Deside tiha kestaun ne'ebé tenke deside molok halo julgamentu ba rekursu nia objetu, kuandu la tama iha situasaun prevista iha artigu 452o, sekretaria sei aprezenta prosesu ba juíz-adjuntu nia vista, ida-idak iha loron sanulu resin-lima nia laran, no, tuirmai, ba relatór, durante loron tolunulu nia laran, atu halo projetu ba akórdaun.
2. Kuandu kestaun atu deside ne'e nia natureza akonsella ka kuandu tenke julga lalais rekursu ne'e, hetan tiha juíz adjuntu sira nia akordu, relatór bele dispensa vistu ba juíz-adjuntu sira ka, iha vistu nia fatin, bele haruka entrega deit ba juíz-adjuntu sira kópia kona-ba pesa prosesuál relevante atu apresia apelasaun nia objetu.
3. Iha sesaun ne'ebé antesede rekursu nia julgamentu relatór haruka entrega ba juíz adjuntu sira kópia kona-ba akórdaun nia projetu.
4. Kuandu kestaun atu apresia nia kompleksidade justifika, iha loron sanulu resin lima nia laran, relatór bele hakerek iha memorandu ida, atu fahe ba juíz sira-ne'ebé tama iha apelasaun nia julgamentu, kestaun sira-ne'ebé tenke deside ho solusaun no fundamentu sumáriu ne'ebé nia propoin ba kestaun ida-idak.

Artigu 455.º
Adjuntu sira nia sujestaun

1. Kuandu juíz adjuntu sujere aktu ruma ne'ebé tama iha relatór nia kompeténsia, relatór haruka pratika aktu ne'e, kuandu konkorda ho proposta ne'e, ka, la konkorda karik, aprezenta ba konferénsia atu deside.
2. Halo tiha dilijénsia ne'e, adjuntu sira bele hetan fali vistu kuandu nesesáriu, atu ezamina dilijénsia ne'e nia rezultadu.

Artigu 456.º
Julgamentu ba rekursu nia objetu

1. Ezamina tiha autus, juíz sira tau sira nia vistu iha autus ne'e, ho data no asinatura; vistu hotu tiha, sekretaria hatama prosesu iha tabela ba julgamentu.
2. Iha kazu previstu iha artigu 254.o, n.º 2, prosesu tama iha tabela kuandu prazu ba relatór atu hakerek akórdaun-projetu hotu.
3. Iha julgamentu, halo aprezentasaun rezimida kona-ba akórdaun projetu, tuirmai, juíz adjuntu sira vota, tuir ordein ne'ebé sira tama iha prosesu.
4. Iha kazu previstu iha artigu 454.o, n. 4o, halo tiha diskusaun no forma tiha tribunál nia desizaun kona-ba kestaun aprezentada iha memorandu, sekretaria aprezenta autus ba relatór, ka nia vensidu karik, ba juíz ne'ebé substitui nia, atu halo sentensa iha loron tolunulu nia laran.
5. Desizaun sei halo tuir maioria; juíz presidente dirije diskusaun no dezempata kuandu la bele forma maioria.

Artigu 457.º
Julgamentu ba agravu ne'ebé sae ho apelasaun

1. Tribunál sei julga apelasaun no agravu ne'ebé sae ho apelasaun ne'e, tuir ordein ne'ebé rekursu ida-idak tama iha tribunál; maibé, kuandu tribunál la konfirma sentensa maka maka bele apresia agravu ne'ebé apeladu hatama ho interese ba desizaun.
2. Kuandu infrasaun kometida iha influénsia ba kauza nia ezame ka ba desizaun, ka, maske la iha influénsia ne'e, provimentu iha interese ba agravante maka tribunál julga agravu providu.

Artigu 458.º
Juíz nia falta ka impedimentu

1. Primeiru adjuntu maka substitui relatór iha nia falta ka impedimentu ne'ebé la foo-fatin ba distribuisaun foun ka enkuantu distribuisaun ne'e seidauk halo.
2. Juíz ida-ne'ebé tuir fali juíz adjuntu ida ikus maka substitui juíz adjuntu iha nia falta ka impedimentu.

Artigu 459.º
Modifikasaun iha desizaun kona-ba faktu

1. Supremu Tribunál ba Justisa bele modifika tribunál iha primeira instánsia nia desizaun kona-ba faktu :
a) Kuandu iha autus iha elementu hotu-hotu kona-ba prova ne'ebé tribunál rekorridu uza atu foo desizaun kona-ba matéria-de-faktu nia pontu ne'ebé diskute iha rekursu ne'e ka kuandu, grava tiha depoimentu ne'ebé simu tiha ona, parte ruma impugna desizaun ne'ebé tribunál rekorridu foo ho baze iha depoimentu ne'e, tuir artigu 442o nia dispozisaun;
b) Kuandu elementu iha autus foo-fatin ba desizaun seluk ne'ebé prova sira seluk la bele sobu;
c) Kuandu rekorrente aprezenta prova superveniente ne'ebé, mesak deit, bele sobu tiha prova ne'ebé serve hanesan baze ba desizaun rekorrida.
2. Iha kazu previstu iha númeru anteriór, alínea a), Supremu Tribunál ba Justisa apresia fila-fali prova ne'ebé serve hanesan baze ba desizaun nia parte impugnada, tuir alegasaun ne'ebé rekorrente no rekorridu aprezenta, sein prejuizu ba tribunál ne'e nia podér atu uza ofisiozamente elementu probatóriu ne'ebé serve tiha ona mos hanesan baze ba desizaun kona-ba matéria-de-faktu nia pontu ne'ebé hasoru daudaun impugansaun ne'e.
3. Supremu Tribunál ba Justisa bele haruka renova fali meiu-de-prova ne'ebé prodúz tiha ona iha primeira instánsia ne'ebé konsidera indispensavel atu hetan verdade kona-ba matéria-de-faktu impugnada; iha ne'e tenke aplika, ho adaptasaun, norma kona-ba instrusaun, diskusaun no julgamentu iha primeira instánsia no relatór bele haruka depoente sira mai rasik iha audiénsia.
4. Kuandu la hetan iha autus nia laran elementu probatóriu hotu-hotu ne'ebé, tuir no. 1, alínea a), foo-fatin atu apresia fali matéria-de-faktu, Supremu Tribunál ba Justisa bele anula primeira instánsia nia desizaun, maske ofisiozamente, kuandu konsidera desizaun ne'e defisiente, obskura ka kontraditória kona-ba matéria-de-faktu nia pontu determinadu ruma ka kuandu haree katak tenke halo ampliasaun iha matéria-de-faktu; lalika halo repetisaun ba desizaun nia parte ne'ebé la iha vísiu, maibé tribunál bele amplia julgamentu atu apresia matéria-de-faktu nia pontu seluk tan, hodi evita deit kontradisaun iha desizaun.
5. Kuandu desizaun ne'ebé monu ba faktu esensiál ba kauza nia julgamentu la iha fundamentu devidu, tuir parte nia rekerimentu, Supremu Tribunál ba Justisa bele haruka tribunál iha primeira instánsia fundamenta, tuir depoimentu ne'ebé grava ka rejista tiha ona ka ho repetisaun iha prova nia produsaun, kuandu nesesáriu; kuandu la bele hetan fundamentasaun ho juíz sira-ne'ebé halo tiha ona julgamentu ne'e ka repete fali prova nia produsaun, juíz ne'ebé kaer prosesu ne'e tenke hatudu deit tanba sa maka la bele.

Artigu 460.º
Akórdaun nia elaborasaun

1. Akórdaun definitivu tenke hakerek tuir orientasaun ne'ebé manán; juíz vensidu, kona-ba desizaun ka kona-ba fundamentu deit, asina ikus liu no hakerek esplikasaun badak kona-ba tansá nia la konkorda.
2. Akórdaun hahú ho relatóriu, ne'ebé enunsia rezumidamente kestaun sira-ne'ebé tenke deside iha rekursu, tuirmai sei hatudu nia fundamentu no konklui ho desizaun; tenke tuir artigu 407o too 413o sira-nia dispozisaun, iha sira-nia parte aplikavel.
3. Kuandu relatór sai vensidu iha desizaun ka iha desizaun nia fundamentu hotu-hotu, adjuntu vensedór ida primeiru maka lavra akórdaun no despaxa termus sira-ne'ebé tuir fali atu integra, aklara ka reforma akórdaun ne'e.
4. Kuandu relatór sai vensidu deit kona-ba fundamentu ruma ka kona-ba kestaun asesória ruma, juíz ne'ebé Prezidente nomeia maka maka lavra akórdaun.
5. Kuandu konfirma tomak no sein deklarasaun de votu tribunál iha primeira instánsia nia julgadu, kona-ba desizaun no kona-ba nia fundamentu, akórdaun ne'e bele dehan deit katak la foo provimentu ba rekursu, ho remisaun ba desizaun impugnada nia fundamentu.
6. Kuandu matéria-de-faktu la hetan impugansaun no la iha alterasaun kona-ba matéria-de-faktu, akórdaun remete deit ba termus ne'ebé primeira instánsia uza hodi deside matéria ne'e.

Artigu 461.º
Publikasaun ba votasaun nia rezultadu

1. Kuandu la bele hakerek kedas akórdaun, sei rejista desizaun nia rezultadu iha livru ba lembransa, ne'ebé juíz sira asina, no publika desizaun ne'e.
2. Juíz ne'ebé tenke lavra akórdaun hela ho autus no aprezenta akórdaun iha sesaun seginte.
3. Akórdaun nia data maka loron ida iha ne'ebé tribunál realiza sesaun hodi asina akórdaun ne'e.

Artigu 462.º
Substituisaun ba tribunál rekorridu

1. Maske deklara primeira instánsia nia sentensa nula, Supremu Tribunál ba Justisa tenke koñese apelasaun nia objetu.
2. Kuandu tribunál rekorridu la koñese kestaun ruma, nomeadamente tanba konsidera katak ho solusaun ne'ebé foo ba litíjiu ne'e la presiza koñese tan kestaun ne'e, Supremu Tribunál ba Justisa, kuandu haree katak apelasaun prosede no buat ida la impede atu koñese kestaun ne'e, tenke koñese kestaun ne'e iha akórdaun ne'ebé revoga desizaun rekorrida, kuandu iha elementu nesesáriu.
3. Molok foo desizaun relatór sei rona parte ida-idak, ho prazu loron sanulu.

Artigu 463.º
Akórdaun nia vísiu no reforma

1. Tenke aplika ba Supremu Tribunál ba Justisa artigu 414o too 418o nia dispozisaun, maibé akórdaun lavradu hasoru vensidu ka lavradu kuandu la iha vensimentu nesesáriu hetan mos nulidade.
2. Akórdaun nia retifikasaun, aklarasaun ka reforma, no mos nulidade nia arguisaun sei deside iha konferénsia. Kuandu pedidu ka reklamasaun ne'e kompleksu ka difisil atu deside, bele halo uluk vistu ba juíz adjuntu ida-idak, ho prazu loron lima.

Artigu 464.º
Akórdaun lavradu hasoru vensidu

Ita sei konsidera akórdaun lavradu hasoru vensidu akórdaun ne'ebé tribunál profere ho sentidu diferente hosi ida-ne'ebé rejista tiha ona iha livru ba lembransa.

Artigu 465.º
Akórdaun nia reforma

1. Kuandu Supremu Tribunál ba Justisa anula no haruka reforma akórdaun, tenke tama iha reforma ne'e, kuandu bele, juíz sira-ne'ebé halo desizaun rekorrida.
2. Tribunál iha primeira instánsia tenke reforma sentensa nu'udar loos deit Supremu Tribunál ba Justisa fiksa.

Artigu 466.º
Autus nia baixa

Deside tiha kestaun sira-ne'ebé artigu 463o refere, autus tun fali ba primeira instánsia; lalika husik trazladu ida iha Supremu Tribunál ba Justisa.

SEKSAUN III
REKURSU AGRAVU

Artigu 467.º
Desizaun ne'ebé bele hasoru agravu

Desizaun rekorrivel ne'ebé la bele hasoru rekursu apelasaun sei hasoru rekursu agravu.

Artigu 468.º
Agravu ne'ebé sae kedas

1. Sae kedas agravu ne'ebé hatama
a) Hasoru desizaun ne'ebé halo prosesu hotu;
b) Hasoru desizaun iha ne'ebé juíz deklara-án impedidu ka indefere impedimentu ne'ebé parte ruma hatoo;
c) Hasoru despaxu ne'ebé apresia tribunál nia inkompeténsia absoluta;
d) Hasoru despaxu ne'ebé liu tiha desizaun finál maka tribunál profere.
2. Sae kedas mos agravu ne'ebé, la sae karik, lakon utilidade hotu kedas.

Artigu 469.º
Subida deferida

1. Agravu ne'ebé la tama iha artigu anteriór sei sae ho rekursu ne'ebé, liu tiha nia interpozisaun, tenke sae kedas.
2. Kuandu la iha rekursu hasoru desizaun ne'ebé halo prosesu hotu, rekursu ne'ebé tenke sae ho rekursu ne'e lakon efeitu, salvu kuandu iha interese ba rekorrente independentemente hosi desizaun ida-ne'ebá. Iha kazu ne'e, rekursu ne'e sae kuandu desizaun ne'ebá nia julgadu tranzita sarak agravante rekér iha loron sanulu nia laran.

Artigu 470.º
Rekursu ho subida iha autus rasik

Sae iha autus nia laran agravu hasoru desizaun ne'ebé halo prosesu hotu iha tribunál rekorridu ka suspende instánsia no sira-ne'ebé sae deit ho rekursu hasoru desizaun sira-ne'e.

Artigu 471.º
Agravu ne'ebé sae ketak

1. Agravu ne'ebé la tama iha artigu anteriór nia previzaun sae ketak hosi autus prinsipál.
2. Agravu sira-ne'ebé sae hamutuk, maibé ketak hosi autus prinsipál, sei forma prosesu ida deit.

Artigu 472.º
Agravu nia subida iha prosedimentu kautelár

1. Agravu hasoru despaxu proferidu iha prosedimentu kautelár tenke lao hanesan ne'e:
a) Rekursu hasoru despaxu ne'ebé indefere liminarmente rekerimentu respetivu ka la haruka halao providénsia sae kedas, iha autus ba prosedimentu kautelár nia laran;
b) Rekursu hasoru despaxu ne'ebé haruka halao providénsia sae kedas, ketak;
c) Rekursu hasoru despaxu anteriór sae hamutuk ho agravu sira referidu iha alínea a) ka b). Rekursu hasoru despaxu posteriór sae kuandu prosedimentu kautelár hotu.
2. Rekursu hasoru despaxu ne'ebé hasai tiha providénsia sae kedas, ketak.

Artigu 473.º
Agravu nia subida iha insidente

1. Agravu hasoru despaxu proferidu iha insidente tenke lao hanesan ne'e:
a) Agravu hasoru despaxu ne'ebé la admite insidente sae kedas, iha autus nona-bá insidente ne'e ka ketak, konforme lao iha apensu ka lao iha autus prinsipál;
b) Simu tiha insidente, kuandu insidente ne'e prosesa iha apensu, agravu hasoru despaxu ne'ebé tribunál foo sae deit kuandu insidente hotu; kuandu insidente prosesa hamutuk ho kauza prinsipál, agravu hasoru desizaun ne'ebé tribunál foo iha insidente ne'e sae ho agravu hasoru desizaun ne'ebé tribunál foo iha kauza prinsipál.
2. Kuandu agravu tenke sae iha insidente nia autus ne'ebé prosesa iha apensu, tenke dezapensa autus ne'e hosi kauza prinsipál nia autus.

Artigu 474.º
Agravu ho efeitu suspensivu

1. Agravu ne'ebé sae kedas iha autus rasik nia laran suspende prosesu.
2. Suspende desizaun rekorrida nia efeitu, hamutuk ho sira-ne'ebé númeru anteriór refere:
a) Agravu hasoru despaxu ne'ebé aplika multa;
b) Agravu hasoru desizaun ne'ebé kondena parte ruma kumpre obrigasaun pekuniária, kuandu iha depózitu ka kausaun atu garante;
c) Agravu hasoru desizaun ne'ebé haruka kansela rejistu ruma;
d) Agravu ba ne'ebé juíz fiksa efeitu suspensivu;
e) Agravu seluk tan ne'ebé lei espresamente foo efeitu suspensivu ba.
3. Juíz foo efeitu suspensivu previstu iha númeru anteriór, alínea d), kuandu rekerente husu efeitu ne'e iha rekerimentu atu hatama rekursu no, rona tiha agravadu, juíz haree katak despaxu nia ezekusaun imediata bele hamosu prejuizu irreparavel ka ho reparasaun difisil.
4. Juíz bele haruka agravante presta kausaun hanesan kondisaun atu foo efeitu suspensivu tuir númeru anteriór.

Artigu 475.º
Subida nia tipu no rekursu nia efeitu

Iha despaxu ne'ebé admite rekursu juíz tenke dehan rekursu ne'e sae kedas ka lae no, sae kedas karik, sae iha autus nia laran ka sae ketak; tenke dehan mos rekursu ne'e nia efeitu oinsá.

Artigu 476.º
Notifikasaun kona-ba despaxu no elementu atu instrui rekursu

1. Tenke notifika despaxu ne'ebé admite rekursu ba parte sira.
2. Kuandu agravu tenke sae kedas no ketak, tuir fali konkluzaun iha sira nia alegasaun, parte sira tenke hatudu pesa prosesuál ne'ebé atu sai sertidaun hodi instrui rekursu ne'e.
3. Agravante tenke selu transkrisaun kona-ba desizaun rekorrida no rekerimentu atu hatama rekursu ne'e; tenke halo sertidaun narrativa kona-ba data iha ne'ebé parte aprezenta rekerimentu atu hatama rekursu, data iha ne'ebé notifika ka publika despaxu ka sentensa rekorrida, data iha ne'ebé halo notifikasaun kona-ba despaxu ne'ebé admite rekursu no aksaun nia valór.
4. Kuandu falta elementu ruma ne'ebé tribunál superiór konsidera nesesária ba rekursu nia julgamentu, tribunál ne'e sei haruka ofísiu ba husu.

Artigu 477.º
Alegasoens

1. Agravante tenke aprezenta nia alegasaun iha loron sanulu resin-lima nia laran, hahú iha notifikasaun kona-ba despaxu ne'ebé admite rekursu ne'e.
2. Agravadu bele responde iha mos loron sanulu resin lima nia laran, hahú iha notifikasaun kona-ba agravante nia alegasaun.
3. Agravante no agravadu bele hatama, ho sira nia alegasaun, dokumentu ne'ebé sira bele oferese.
4. Iha prazu fiksadu nia laran, sekretaria sei fasilita prosesu ba parte sira, sein prejuizu ba kauza nia andamentu regulár kuandu rekursu la suspende, no pasa sertidaun ne'ebé parte sira husu.

Artigu 478.º
Despaxu nia sustentasaun ka agravu nia reparasaun

1. Liu tiha prazu ba parte sira atu alega, sekretaria autua rekorrente ho rekorridu sira nia alegasaun ho sertidaun no dokumentu sira no aprezenta ba juíz atu sustenta ka repara agravu.
2. Kuandu sustenta despaxu, juíz bele haruka hatama iha autus sertidaun ne'ebé nia konsidera nesesáriu no sekretaria haruka prosesu ba tribunál superiór.
3. Kuandu juíz repara agravu, agravadu bele husu, iha loron sanulu nia laran, hahú iha notifikasaun kona-ba despaxu ne'ebé halo reparasaun, ba tribunál atu haruka autus sae hanesan ne'e deit ba tribunál superiór atu deside kestaun ne'ebé hetan despaxu rua hasoru-malu. Hahú iha momentu ne'ebé agravadu uza fakuldade ne'e, nia okupa fali pozisaun hanesan agravante.
4. Kuandu juíz repara agravu, agravu ida primeiru ne'e la suspende despaxu agravadu nia ezekusaun karik, tenke hatama sertidaun kona-ba despaxu ida foun ne'e iha autus prinsipál, atu kumpre despaxu rekorridu ne'e.
5. Kuandu juíz la foo despaxu previstu iha no 1, relatór sei haruka prosesu tun fali ba juíz atu foo despaxu ne'e.

Artigu 479.º
Kuandu agravu sae iha autus rasik nia laran

Kuandu agravu sae kedas iha autus rasik nia laran, sei tuir artigu anteriór sira nia dispozisaun, maibé la lika pasa sertidaun no la iha autuasaun ketak; alegasaun no dokumentu tenke hatama iha autus ne'e nia laran.

Artigu 480.º
Kuandu agravu la sae kedas

1. Kuandu agravu la sae kedas, aprezenta tiha alegasaun no foo tiha despaxu ne'ebé sustenta desizaun rekorrida, rekursu nia termus para too momentu ne'ebé rekursu ne'e bele sae; kuandu juíz repara agravu, rekursu ne'e hotu ka para nia termus, konforme agravadu uza fakuldade ne'ebé artigu 478o, no 3, foo ka lae.
2. Iha momentu ne'ebé agravu tenke sae, agravu ne'e la sae iha autus prinsipál karik, tenke notifika parte sira atu hatudu pesa ne'ebé sira hakarak hasai sertidaun ba rekursu ne'e.
3. Kuandu, tanba motivu ruma, rekursu ne'ebé agravu ne'e tenke sae hamutuk ho lakon tiha efeitu, tenke tuir artigu 469o, no 2, nia dispozisaun, hanesan iha situasaun ne'ebé rekursu ne'e nunka iha.

Artigu 481.º
Agravu retidu ne'ebé iha nafatin interese ba agravante

1. Iha alegasaun iha rekursu ne'ebé foo-fatin ba rekursu retidu atu sae, agravante tenke hatudu, iha nia konkluzaun, agravu ida-idak ne'ebé nia hakarak atu lao nafatin.
2. Kuandu la halo espesifikasaun tuir númeru anteriór nia dispozisaun, relatór konvida agravante mai halo espesifikasaun ne'e iha loron lima nia laran, ho kominasaun katak, la halo karik, tribunál konsidera katak nia deziste ona hosi agravu retidu ne'e.

Artigu 482.º
Julgamentu iha apelasaun nia rejime

Norma ne'ebé regula julgamentu iha apelasaun sei aplika mos ba agravu nia julgamentu, ho adaptasaun no iha nia parte ne'ebé bele, salvu artigu seguinte sira nia dispozisaun.

Artigu 483.º
Dezersaun no dezisténsia iha agravu nia efeitu

Dezersaun ka dezisténsia iha agravu ruma la taka dalan ba tribunál atu koñese agravu seluk ne'ebé sae ho nia no bele apresia ketak hosi nia.

Artigu 484.º
Kestaun prévia

1. Kuandu agravu ne'ebé tenke sae iha autus rasik nia laran sae ketak, tenke rekizita autus prinsipál ne'e no hatama autus kona-ba agravu ne'e iha autus ne'e nia laran.
2. Kuandu haree katak rekursu ne'ebé sae iha autus rasik nia laran tenke sae ketak, tribunál tenke notifika parte sira atu mai hatudu pesa ne'ebé sira konsidera nesesária atu instrui agravu ne'e, no pesa ne'e sei autua hamutuk ho alegasaun; tuirmai, sei haruka autus prinsipál fila ba tribunál iha primeira instánsia.
3. Kuandu altere agravu nia efeitu, Supremu Tribunál ba Justisa komunika alterasaun ne'e ba primeira instánsia.

Artigu 485.º
Preparasaun no julgamentu

1. Relatór iha loron sanulu no adjuntu sira iha loron ruanulu ba vistu.
2. Tribunál sei apresia agravu sira-ne'ebé sae hamutuk tuir ordein ne'ebé ida-idak tama iha tribunál; maibé, kuandu agravu sira-ne'e sae hamutuk ho agravu ruma hasoru desizaun ne'ebé halo prosesu hotu, tribunál sei foo provimentu deit kuandu infrasaun kometida bele modifika desizaun ne'e, ka kuandu, independentemente hosi desizaun ne'e, provimentu ne'e iha interese ba agravante respetivu.
3. Artigu 463.o no 464.o nia dispozisaun aplika mos ba akórdaun ne'ebé julga rekursu.

Artigu 486.º
Koñesimentu kona-ba pedidu iha tribunál iha primeira instánsia nia fatin

1. Iha agravu hasoru desizaun finál, kuandu juíz iha primeira instánsia la koñese pedidu tanba motivu ruma, tribunál sei koñese pedidu ne'e iha akórdaun ne'ebé revoga primeira instánsia nia desizaun, kuandu haree katak motivu ne'e la prosede no la iha motivu seluk tan atu taka dalan atu koñese kauza nia méritu.
2. Iha kazu previstu iha no 1, tenke konvida parte sira atu aprezenta alegasaun kona-ba kauza nia méritu molok foo desizaun.

SEKSAUN IV
REKURSU extraordináriu

SUBSEKSAUN I
REVIZAUN

Artigu 487o
Rekursu nia fundamentu

Bele halo revizaun ba desizaun tranzitada ein julgadu iha kazu sira tuirmai ne'e:
a) Kuandu sentensa tranzitada ein julgadu hatudu katak juíz ka juíz ruma ne'ebé hola parte iha desizaun foo desizaun ne'e tan subornu, prevarikasaun, favoresimentu pesoál ka korrupsaun;
b) Kuandu sentensa tranzitada ein julgadu deside tiha ona katak iha falsidade kona-ba dokumentu ka aktu judisiál, depoimentu ka peritu nia deklarasaun, ne'ebé halo tribunál foo desizaun ne'e; dokumentu ka aktu judisiál nia falsidade la serve hanesan fundamentu ba revizaun kuandu matéria ne'e diskute tiha ona iha prosesu ne'ebé tribunál foo desizaun atu revé ne'e;
c) Kuandu mosu dokumentu ne'ebé parte la koñese ka la bele uza iha prosesu ne'ebé tribunál foo desizaun atu revé ne'e, no, mesak deit, bele altera desizaun atu sai favoravel ba parte vensida;
d) Kuandu sentensa tranzitada ein julgadu deklara nula ka anulada konfisaun, dezisténsia ka tranzasaun ne'ebé tribunál uza hanesan fundamentu ba desizaun ne'e;
e) Kuandu konfisaun, dezisténsia ka tranzasaun sofre nulidade tanba viola artigu 40o no 249o, sein prejuizu ba artigu 253o nia dispozisaun;
f) Kuandu aksaun no ezekusaun lao hasoru reu revél, ne'ebé nunka iha intervensaun iha aksaun hanesan reu, no haree katak iha aksaun ne'e la halo sitasaun ba reu ne'e ka sitasaun ne'ebé halo ba nia ne'e sofre nulidade;
g) Kuandu kontraria desizaun seluk ne'ebé tribunál foo uluk tiha ona no konstitui tiha ona kazu julgadu ba parte sira.

Artigu 488o
Prazu atu hatama

1. Rekursu ne'e tenke hatama iha tribunál iha-ne'ebé sei hetan prosesu iha ne'ebé profere desizaun atu halo revizaun ne'e, maibé tenke dirije ba tribunál ne'ebé profere desizaun ne'e.
2. La bele hatama rekursu ne'e kuandu liu tiha ona tinan lima hahú iha desizaun nia tránzitu-ein-julgadu; no rekursu ne'e tenke hatama iha loron neenulu nia laran:
a) Hahú iha momentu ne'ebé sentensa ne'ebé serve hanesan fundamentu ba revizaun hetan tránzitu-ein-julgadu, ba kazu ne'ebé tama iha artigu 487.º, alínea a), b) no d) nia previzaun;
b) Hahú iha momentu ne'ebé parte ne'e hetan dokumentu ne'e ka hetan duni koñesimentu kona-ba faktu ne'ebé serve hanesan baze ba revizaun, iha kazu sira seluk.
3. Kuandu, tanba demora anormál iha kauza ne'ebé serve hanesan baze ba revizaun, iha perigu ba kadusidade, interesadu bele hatama rekursu ne'e maske tribunál seidauk foo desizaun iha prosesu ida-ne'e, no husu kedas suspensaun ba instánsia iha rekursu ne'e, too desizaun ne'e hetan tránzitu-ein-julgadu.
4. Desizaun ne'ebé tribunál foo iha prosesu ba revizaun bele hasoru rekursu ordináriu ne'ebé bele hasoru iha aksaun iha ne'ebé tribunál foo desizaun atu revé ne'e.

Artigu 489.º
Instrusaun ba rekerimentu

Rekerimentu atu hatama rekursu ne'e tenke autua iha apensu iha prosesu prinsipál; iha rekerimentu ne'e tenke hatudu rekursu nia fundamentu; iha kazu ne'ebé tama iha artigu 487.º, alínea a), b), c), d) no g), nia previzaun, ho rekerimentu ne'e sei aprezenta sertidaun kona-ba sentensa ne'e ka dokumentu ne'ebé uza atu fundamenta pedidu ne'e; iha kazu sira seluk, tenke hatudu katak fundamentu invokadu ne'e iha.

Artigu 490.º
Indeferimentu imediatu

1. Tenke haruka autus ba tribunál ne'ebé rekursu dirije ba, kuandu laós tribunál ida iha-ne'e rekursu ne'e tama.
2. Sein prejuizu ba artigu 483.º, n.º 3 nia dispozisaun, tribunál ida-ne'ebé rekursu ne'e dirije ba tenke indefere rekursu ne'e, kuandu rekorrente la dedúz ka la instrui rekerimentu ne'e tuir artigu anteriór nia dispozisaun ka kuandu haree kedas katak la iha motivu ba revizaun.
3. Kuandu simu rekursu, tribunál tenke notifika parte kontrária rasik atu, iha loron ruanulu nia laran, foo resposta.
4. Rekursu ba revizaun la iha efeitu suspensivu.

Artigu 491.º
Julgamentu ba revizaun

1. Simu tiha rekeridu nia resposta ka liu tiha prazu ba resposta ne'e, tribunál tenke koñese revizaun ne'e nia fundamentu, kuandu halo hotu tiha dilijénsia ne'ebé konsidera indispensavel
2. Kuandu rekursu ne'e dirije ba Supremu Tribunál ba Justisa, tribunál ida-ne'e bele rekizita dilijénsia ne'ebé konsidera nesesária hosi tribunál iha primeira instánsia ne'ebé haruka autus sae.

Artigu 492.º
Termus atu tuir kuandu revizaun prosede

Kuandu tribunál julga prosedente rekursu nia fundamentu, tenke revoga desizaun no halo hanesan tuirmai ne'e:
a) Iha kazu previstu iha artigu 487.º, alínea f), tenke anula prosesu nia termus sira- ne'ebé tuir fali sitasaun ba reu ka tuir fali momentu iha ne'ebé tenke halo sitasaun ne'e no haruka sita fali reu ba kauza;
b) Iha kazu previstu iha artigu 487.º, alínea a) no c) tenke foo desizaun foun, halo uluk tiha dilijénsia absolutamente indispensavel no foo loron ruanulu ba parte ida-idak atu aprezenta alegasaun eskrita;
c) Iha kazu previstu iha artigu 487.º, alínea b), d) no e), tenke haruka tuir fali termus nesesáriu atu instrui no julga fali kauza, no aproveita prosesu nia parte ne'ebé revizaun la prejudika.

Artigu 493.º
Kausaun

Kuandu sentensa nia ezekusaun lao daudaun ka promove daudaun, ezekuente ka kredór ida la bele hetan pagamentu ho osan ka bein seluk molok presta tiha kausaun.

SUBSEKSAUN II
UNIFORMIZASAUN BA JURISPRUDÉNSIA

Artigu 494.º
Fiksasaun ba jurisprudénsia

1. Kuandu, iha lejislasaun ida deit nia, Supremu Tribunál ba Justisa foo iha prosesu diferente desizaun rua, ne'ebé kona-ba kestaun-de-direitu fundamentál, tuir solusaun ne'ebé hasoru-malu, bele hatama rekursu extraordináriu hasoru desizaun ne'ebé profere ikus, atu fiksa jurisprudénsia uniforme.
2. Rekerimentu ba rekursu tenke individualiza desizaun ne'ebé hetan uluk tiha ona tránzitu-ein-julgadu no mos desizaun rekorrida, selae, la bele admite.

Artigu 495.º
Kestaun preliminár

1. Distribui no autua tiha rekerimentu ba rekursu no apensa tiha prosesu iha-ne'ebé tribunál foo desizaun tranzitada ne'ebé rekerente alega katak iha opozisaun ho ida seluk, tenke aprezenta prosesu ba relatór atu, iha loron lima nia laran, profere desizaun hodi admite ka indefere liminarmente rekursu ne'e.
2. Admite tiha rekursu liminarmente, autus tenke ba vista ba Ministériu Públiku atu foo paresér kona-ba julgadu sira nia opozisaun ne'e.
3. Kuandu relatór haree katak julgadu sira-ne'e la iha opozisaun, sei haruka autus ba vista ba juíz sira iha tribunál no, liu tiha, aprezenta akórdaun projetu ba plenáriu respetivu.
4. Rekursu ne'e tenke konsidera findu kuandu tribunál nia plenáriu delibera katak la iha opozisaun iha julgadu sira-ne'e.

Artigu 496.º
Instrusaun ba rekursu

1. Kuandu haree katak desizaun sira-ne'e iha duni opozisaun, relatór haruka notifika interesadu sira-ne'ebé desizaun rekorrida afeta diretamente atu, iha loron sanulu resin-lima nia laran, hatoo alegasaun.
2. Liu tiha prazu previstu iha númeru anteriór, kuandu Ministériu Públiku iha nia paresér ka interesadu sira iha sira nia alegasaun suxita kestaun foun ruma, tenke notifika rekorrente atu, hakarak karik, foo resposta iha loron sanulu resin lima nia laran.
3. Tuirmai, autus ba vista ba Ministériu Públiku atu foo paresér kona-ba jurisprudénsia sei fiksa ho sentidu ida-ne'ebé.
4. Iha altura naran ida relatór bele haruka halo dilijénsia indispensavel ba desizaun.

Artigu 497.º
Julgamentu ba rekursu

1. Instrusaun hotu tiha, autus ba juíz sira seluk iha Tribunál nia vista, iha loron lima nia laran, inkluzive relatór ba desizaun rekorrida ne'ebé partisipa mos iha desizaun; hotu tiha, relatór aprezenta autus ba julgamentu iha primeira sesaun.
2. Akórdaun ne'ebé rekoñese preliminarmente katak desizaun sira-ne'e hasoru-malu la taka dalan ba tribunál atu foo desizaun ho sentidu kontráriu.
3. Prezidente iha votu ho kualidade kuandu iha empate.

Artigu 498.º
Desizaun nia efikásia

1. Akórdaun ne'ebé fiksa jurisprudénsia uniforme nia doutrina konstitui jurisprudénsia obrigatória ba tribunál timór hotu-hotu.
2. Tenke publika kedas akórdaun ne'e iha Jornál da Repúblika, Série I.
3. Supremu Tribunál ba Justisa tenke haruka akórdaun ne'e nia kópia ba Ministériu ba Justisa.

Artigu 499.º
Kazu omisu

Seksaun II iha kapítulu ida-ne'e nia dispozisaun aplika mos ba rekursu atu fiksa jurisprudénsia, ho adaptasaun devida kuandu presiza no bele.

TÍTULU III
PROVA

KAPÍTULU I
DISPOZISAUN JERÁL

Artigu 500.º
Prova nia funsaun

Prova sei uza atu hatudu katak faktu ruma akontese duni.

Artigu 501.º
Prova nia objetu

Faktu ho relevánsia ba kauza nia ezame no desizaun ne'ebé sei konsidera kontrovertidu ka sei presiza prova maka konstitui prova nia objetu.

Artigu 502.º
Prova atendivel

Tribunál tenke konsidera prova hotu-hotu ne'ebé prodúz tiha ona, maske la mai hosi parte ne'ebé iha obrigasaun atu prodúz, sein prejuizu ba dispozisaun ne'ebé deklara irrelevante faktu ida nia alegasaun kuandu laós interesadu determinadu maka halo.

Artigu 503.º
Apresiasaun livre

Salvu kuandu lei dehan buat seluk, tribunál tenke apresia prova tuir regra ne'ebé mai hosi esperiénsia no tuir nia konviksaun livre.

Artigu 504.º
Audiénsia kontraditória

1. Salvu dispozisaun seluk, tribunál la bele admite ka prodúz prova ruma molok halo audiénsia kontraditória ba parte ne'ebé prova ne'e atu aprezenta hasoru.
2. Kona-ba prova konstituenda, tenke notifika parte, kuandu nia laós revél, ba aktu hotu-hotu ne'ebé halo hodi prepara no prodúz prova, no tenke husik nia intervein iha aktu sira-ne'e nu'udar lei haruka; kona-ba prova pre-konstituida tenke foo oportunidade ba parte atu impugna prova ne'e nia admisaun no mos nia forsa probatória.

Artigu 505.º
Aprezentasaun kona-ba koiza movel ka imovel

1. Kuandu parte ruma hakarak uza, hanesan meiu atu halo prova, koiza movel ne'ebé la iha inkonveniente atu husik tama iha tribunál nia dispozisaun, tenke entrega koiza ne'e iha sekretaria, iha prazu atu aprezenta dokumentu nia laran; parte kontrária bele ezamina koiza ne'e iha sekretaria no hasai fotografia ba koiza ne'e.
2. Kuandu parte ruma hakarak uza imovel ka movel ne'ebé la bele depozita iha sekretaria, tenke husu atu notifika parte kontrária atu ezerse fakuldade sira-ne'ebé númeru anteriór refere; tenke rekér notifikasaun ne'e iha prazu atu entrega testemuña sira nia rol.
3. Prova ho aprezentasaun ba koiza la taka dalan ba prova perisiál ka inspesaun kona-ba koiza ne'e.

Artigu 506.º
Devér atu kolabora hodi deskobre verdade

1. Ema hotu-hotu, parte iha kauza ka lae, tenke kolabora hodi deskobre verdade; ba ne'e, tenke foo resposta ba pergunta, entrega-án ba inspesaun nesesária, fakulta buat ne'ebé tribunál rekizita hosi nia no pratika aktu ne'ebé nia simu ordein atu pratika.
2. Ema ne'ebé rekuza kolaborasaun devida sei hetan kondenasaun ho multa, sein prejuizu atu uza meiu koersivu ne'ebé bele uza; kuandu parte ruma maka rekuza, tribunál sei apresia livremente rekuza ne'e nia valór ba efeitu probatóriu, sein prejuizu ba onus atu halo prova nu'udar artigu 512.º, n.º 2, estabelese.
3. Maibé ema ida-idak iha lejitimidade atu rekuza kuandu obediénsia foo-fatin ba:
a) Violasaun ba ema nia integridade fízika ka morál;
b) Intromisaun iha ema nia vida privada ka familiár, domisíliu, korrespondénsia ka telekomunikasaun;
c) Violasaun ba segredu profisionál ka segredu ne'ebé funsionáriu públiku tenke rai, segredu-de-Estadu, sein prejuizu ba n.º 4 nia dispozisaun.
4. Kuandu ema ruma dedúz eskuza ho fundamentu iha númeru anteriór, alínea c), tenke aplika artigu 548.º too 550.º

Artigu 507.º
Prova nia valór extraprosesuál

1. Depoimentu no arbitramentu ne'ebé prodúz iha prosesu ho parte ida nia audiénsia kontraditória bele invoka iha prosesu seluk hasoru parte ne'e, sein prejuizu ba artigu 525.º, n.º 3, nia dispozisaun; maibé kuandu rejime kona-ba prova nia produsaun iha prosesu ida primeiru ne'e foo ba parte sira garantia kiik liu garantia ne'ebé foo iha prosesu ida segundu ne'e, depoimentu no arbitramentu ne'e vale deit hanesan prinsípiu ba prova.
2. Númeru anteriór nia dispozisaun la bele aplika kuandu prosesu ida primeiru ne'e hetan anulasaun iha parte kona-ba prova nia produsaun ne'ebé hakarak invoka ne'e.

Artigu 508.º
Rejistu ba depoimentu prestadu antesipadamente ka ho karta

1. Tenke grava tiha depoimentu ne'ebé parte, testemunña ka ema seluk tan, ne'ebé iha obrigasaun, foo antesipadamente ka ho karta.
2. Kuandu la bele halo gravasaun, tenke hakerek tiha depoimentu ne'e, tuir redasaun ne'ebé juíz dita; parte sira ka sira nia mandatáriu bele halo reklamasaun ne'ebé sira konsidera oportuna; depoente, lee tiha nia depoimentu hotu, sei konfirma depoimentu ne'e ka husu retifikasaun nesesária.

Artigu 509.º
Rejistu ba prova iha audiénsia finál

1. Audiénsia finál no depoimentu, informasaun no esklaresimentu ne'ebé halo iha ne'ebá tenke grava tiha ho meiu audiovizuál ka meiu tékniku semellante seluk ne'ebé tribunál iha, kuandu lei prevé kedas, tribunál ofisiozamente haruka ka parte ruma husu too prazu referidu iha artigu 389.º hotu.
2. Hanesan regra, gravasaun tenke halo ho sistema sonoru, sein prejuizu atu uza meiu audiovizuál ka meiu tékniku semellante seluk.
3. Kuandu uza meiu áudio ka vídeo, tenke asinala iha akta depoimentu, informasaun ka esklaresimentu ida-idak nia inísiu no termu iha gravasaun ne'e.
4. Kuandu la iha meiu tékniku adekuadu atu halo gravasaun tenke hakerek depoimentu sira-ne'e.

KAPÍTULU II
ONUS ATU PROVA NO PREZUNSAUN

SEKSAUN I
ONUS ATU PROVA

Artigu 510.º
Regra jerál kona-ba onus atu prova

1. Ema ne'ebé invoka direitu ruma tenke prova faktu ne'ebé konstitui direitu alegadu ne'e.
2. Ema ne'ebé ema ruma invoka direitu ruma hasoru nia maka tenke prova faktu impeditivu, modifikativu ka extintivu ba direitu invokadu ne'e.
3. Kuandu iha dúvida katak faktu ruma akontese duni ka lae no kona-ba oinsá fahe onus atu prova, tenke foo onus ne'e ba parte ne'ebé faktu ne'e foo vantajen.

Artigu 511.º
Onus iha kazu espesiál

1. Iha aksaun ba deit apresiasaun ka deklarasaun negativa, reu maka tenke prova faktu ne'ebé konstitui direitu ne'ebé nia dehan ninian.
2. Iha aksaun ne'ebé tenke hatama iha prazu ruma nia laran, hahú iha data ne'ebé autór hetan koñesimentu kona-ba faktu ruma, reu maka tenke prova katak prazu ne'e liu tiha ona, salvu kuandu lei estabelese solusaun seluk.
3. Kuandu direitu ne'ebé autór invoka depende hosi kondisaun suspensiva ka hosi termu inisiál ruma, autór maka tenke prova katak kondisaun ne'e verifika tiha ona ka termu ne'e vense tiha ona; kuandu direitu ne'e depende hosi kondisaun rezolutiva ka hosi termu finál reu maka tenke prova katak kondisaun ne'e verifika tiha ona ka termu ne'e vense tiha ona.

Artigu 512.º
Inversaun iha onus atu prova

1. Artigu anteriór sira nia regra sei inverte kuandu iha prezunsaun legál, dispensa ka libertasaun kona onus atu prova, ka konvensaun válida kona-ba libertasaun ne'e, no iha situasaun ne'ebé lei determina.
2. Iha mos inversaun ba onus atu prova kuandu parte onerada la bele halo prova tanba parte kontrária nia kulpa, sein prejuizu ba sansaun ne'ebé lei prosesuál haruka aplika ba dezobediénsia ka deklarasaun falsa.

Artigu 513.º
Konvensaun kona-ba prova

1. Konvensaun kona-ba onus atu prova la vale kuandu monu ba direitu indisponivel ka inversaun ne'e hamosu difikuldade boot tebetebes ba parte ida atu ezerse nia direitu.
2. La vale mos, iha sirkunstánsia sira-ne'e, konvensaun ne'ebé exklui meiu ruma lei estabelese atu halo prova ka hatama fali meiu atu halo prova ne'ebé la hanesan ho hirak-ne'ebé lei estabelese; maibé kuandu determinasaun legál kona-ba prova bazeia iha razaun kona-ba ordein públika, konvensaun ne'e nunka vale iha sirkunstánsia naran ida.

Artigu 514.º
Kontraprova

Salvu artigu seginte nia dispozisaun, hasoru prova ne'ebé parte ho onus atu prova prodúz kona-ba faktu ruma, parte kontrária bele hatoo kontraprova kona-ba faktu ne'e, atu hamosu dúvida ba faktu sira-ne'e; kuandu dúvida ne'e mosu duni, tenke deside kestaun hasoru parte ne'ebé iha onus atu prova.

Artigu 515.º
Modu atu kontraria prova legál plena

Prova legál plena bele kontraria deit ho meiu ba prova ne'ebé hatudu katak faktu ne'ebé konstitui prova ne'e nia objetu laós verdadeiru, sein prejuizu ba restrisaun seluk ne'ebé lei determina espesialmente.

Artigu 516.º
Direitu konsuetudináriu, lokál ka estranjeiru

1. Ema ne'ebé invoka direitu konsuetudináriu, lokál ka estranjeiru tenke halo prova katak direitu ne'e eziste, maibé tribunál tenke buka atu hatene direitu ne'e ofisiozamente.
2. Tribunál tenke koñese mos ofisiozamente direitu konsuetudináriu, lokál ka estranjeiru kuandu deside ho baze iha direitu ne'e no parte ida la invoka direitu ne'e ka parte kontrária rekoñese nia ezisténsia no konteudu ka la aprezenta opozisaun.

SEKSAUN II
PREZUNSAUN

Artigu 517.º
Nosaun

Bolu naran prezunsaun konkluzaun ne'ebé lei ka julgadór hasai hosi faktu ne'ebé koñese tiha ona hodi afirma faktu ne'ebé sei dauk koñese.

Artigu 518.º
Prezunsaun legál

1. Ema ne'ebé prezunsaun legál favorese la presiza prova faktu ne'ebé prezunsaun ne'e hatudu.
2. Maibé, bele hasés tiha prezunsaun legál ho prova kontrária, salvu kuandu lei proibe.

Artigu 519.º
Prezunsaun judisiál

Prezunsaun judisiál bele admite deit iha kazu no tuir termus ne'ebé bele admite prova testemuñál.

KAPÍTULU III
MEIU-DE-PROVA

SEKSAUN I
PROVA HO PARTE SIRA NIA KONFISAUN

Artigu 520.º
Nosaun

Ho konfisaun parte ida rekoñese katak faktu ne'ebé prejudika nia no favorese parte kontrária akontese duni.

Artigu 521.º
Parte nia depoimentu

1. Iha prosesu nia estadu naran ida, juíz bele haruka parte ruma mai rasik foo depoimentu kona-ba faktu ne'ebé interesa ba kauza nia desizaun.
2. Kuandu parte ruma maka rekér depoimentu ne'e, tenke hatudu kedas faktu ida-idak kona-ba ne'ebé tenke halo depoimentu, selae, la bele admite pedidu ne'e.

Artigu 522.º
Kapasidade no lejitimasaun

1. Konfisaun prodúz efeitu deit kuandu ema ne'ebé konfesa iha kapasidade no podér atu uza direitu ne'ebé faktu konfesadu refere ba ne'e.
2. Bele rekér inabilitadu nia depoimentu, no mos inkapáz, pesoa koletiva no sosiedade nia depoimentu; maibé, depoimentu sira-ne'e vale hanesan konfisaun iha medida ne'ebé inabilitadu bele hamoris obrigasaun ba sira rasik no reprezentante sira-ne'e bele simu obrigasaun iha reprezentadu sira nia fatin.
3. Parte ida-idak bele rekér parte kontrária nia depoimentu no mos nia komparte nia depoimentu.
4. Litiskonsorte nia konfisaun prodúz efeitu iha litiskonsórsiu voluntária, maibé ba deit konfitente nia interese; la prodúz efeitu iha litiskonsórsiu nesesáriu.
5. Substitutu prosesuál nia konfisaun la prodúz efeitu hasoru substituidu.

Artigu 523.º
Faktu ba depoimentu

1. Depoimentu tenke monu deit ba faktu pesoál ka faktu ne'ebé depoente tenke hatene.
2. Maibé depoimentu la bele monu ba faktu kriminozu ka torpe ne'ebé dun ba parte.

Artigu 524.º
Konfisaun nia inefikásia

Konfisaun la vale hanesan prova hasoru konfitente:
a) Kuandu lei konsidera insufisiente ka monu ba faktu ne'ebé nia rekoñesimentu ka investigasaun lei proibe;
b) Monu ba faktu kona-ba direitu indisponível;
c) Kuandu faktu konfesadu ne'e la bele akontese duni ka ita haree kedas katak la bele iha.

Artigu 525.º
Modalidade

1. Iha konfisaun judisiál ka extrajudisiál.
2. Konfisaun judisiál maka ida-ne'ebé halo iha juizu, kompetente ka lae, maske arbitrál.
3. Konfisaun ne'ebé halo iha prosesu vale hanesan judisiál iha deit prosesu ne'e; konfisaun ne'ebé halo iha prosedimentu preliminár ka insidentál vale hanesan konfisaun judisiál iha aksaun korrespondente.
4. Konfisaun extrajudisiál maka ida-ne'ebé la halo hanesan konfisaun judisiál.

Artigu 526.º
Konfisaun judisiál nia forma

1. Konfisaun judisiál espontánea bele halo iha artikuladu, tuir artigu 41.º, ka iha aktu seluk iha prosesu nia laran, ho parte rasik nia asinatura ka ho prokuradór ho autorizasaun espesiál nia asinatura.
2. Konfisaun judisiál provokada bele halo iha parte nia depoimentu ka iha iha informasaun ka esklaresimentu ne'ebé presta ba tribunál.

Artigu 527.º
Deklarasaun konfesória

1. Deklarasaun konfesória tenke mosu inekívoka, salvu kuandu lei dispensa.
2. Kuandu tribunál haruka parte ida foo depoimentu ka mai foo informasaun ka esklaresimentu, maibé parte ne'e la mai ka lahohi foo depoimentu, informasaun ka esklaresimentu ne'e, no la prova justu impedimentu, ka dehan katak nia la rekorda ka la hatene buat ida, tribunál sei apresia livremente parte ne'e nia konduta ba efeitu probatóriu.

Artigu 528.º
Momentu no fatin atu foo depoimentu

Hanesan regra, depoimentu tenke foo iha audiénsia ba diskusaun no julgamentu, salvu kuandu iha urjénsia ka depoente la bele mai tribunál.

Artigu 529.º
Imposibilidade atu mai tribunál

1. Kuandu atestadu médiku ruma dehan katak parte la bele mai tribunál tanba moras hela, juíz bele haruka médiku ne'ebé nia konfia haree alegasaun ne'e loos duni ka lae, no, loos karik, parte ne'e bele foo depoimentu ka lae.
2. Kuandu parte ne'e la bele mai tribunál, maibé bele foo depoimentu, depoimentu ne'e sei foo iha loron, oras no fatin ne'ebé juíz marka, rona tiha médiku asistente, kuandu nesesáriu.

Artigu 530.º
Ordein iha depoimentu

1. Kuandu parte rua ne'e tenke halo depoimentu iha tribunál ne'ebé kaer kauza nia oin, reu foo depoimentu uluk, tuir fali maka autór foo.
2. Kuandu reu barak ka autór barak tenke foo depoimentu, ida-ne'ebé seidauk foo depoimentu la bele asiste nia komparte sira nia depoimentu, no kuandu tenke foo depoimentu iha loron ida deit, sira tenke hein iha sala ida no ida-idak sei sai deit kuandu too momentu ba nia atu ba foo depoimentu.

Artigu 531.º
Juramentu

1. Molok depoente presta depoimentu, tribunál sei halo nia sente katak juramentu ne'ebé nia sei halo ne'e buat todan ida, tuir morál, no katak nia iha obrigasaun atu koalia verdade deit, no foo hatene ba nia sansaun ne'ebé nia bele hetan kuandu nia foo deklarasaun falsu.
2. Tuirmai, tribunál haruka depoente presta juramentu ida-ne'e: "Hau jura ba hau nia onra katak hau sei dehan verdade tomak no dehan deit verdade".
3. Rekuza atu presta juramentu vale hanesan rekuza atu foo depoimentu.

Artigu 532.º
Interrogatóriu

Halo tiha interrogatóriu preliminár atu identifika depoente, juíz sei interroga nia kona-ba faktu ida-idak ne'ebé tenke tama iha nia depoimentu.

Artigu 533.º
Depoente nia resposta

1. Depoente tenke foo resposta, ho presizaun no klareza, ba pergunta ida-idak; parte kontrária bele husu ba juíz atu halo tan pergunta ruma hodi esklarese ka komplementa resposta ne'e.
2. Parte la bele lori nia depoimentu hakerek kedas; maibé bele uza dokumentu ka apontamentu kona-ba data ka faktu ruma hodi foo resposta ba pergunta.

Artigu 534.º
Advogadu nia intervensaun

1. Parte sira nia advogadu bele husu esklaresimentu ba depoente.
2. Kuandu advogadu ruma haree katak pergunta ne'e la bele admite, tuir forma ka substánsia, bele hatoo opozisaun; juíz sei julga kedas opozisaun ne'e definitivamente.

Artigu 535.º
Hakerek parte nia depoimentu

1. Depoimentu ne'e tenke hakerek, maske grava tiha ona, iha parte ne'ebé depoente konfesa, ka iha parte ne'ebé konta faktu ka sirkunstánsia ne'ebé implika indivizibilidade iha deklarasaun konfesória.
2. Juíz maka halo redasaun no parte sira ka sira nia advogadu bele aprezenta reklamasaun sira konsidera nesesária.
3. Halo hotu tiha, tenke lee asentada ne'e ba depoente; depoente bele konfirma ka halo retifikasaun nesesária.

Artigu 536.º
Konfisaun nia nulidade ka anulabilidade

1. Tribunál bele deklara konfisaun, judisiál ka extrajudisiál, nula ka anulada, tuir regra jerál, tanba vontade nia falta ka vísiu, maske desizaun hetan tiha ona tránzitu-ein-julgadu, kuandu direitu atu husu anulasaun seidauk kaduka.
2. Erru ne'e, sarak esensiál, la presiza iha rekizitu ne'ebé lei ezije atu anula negósiu jurídiku.
3. Aksaun atu deklara nula ka atu anula konfisaun la impede kauza iha ne'ebé parte halo konfisaun ne'e atu lao ba oin.

Artigu 537.º
Konfisaun nia forsa probatória

1. Konfisaun judisiál eskrita iha forsa probatória plena hasoru ema ne'ebé konfesa.
2. Konfisaun extrajudisiál, iha dokumentu auténtiku ka partikulár, sei konsidera provada tuir regra ne'ebé aplika ba dokumentu sira-ne'e nia forsa probatória no, kuandu halo ba parte kontrária ka ba nia reprezentante, iha forsa probatória plena.
3. Konfisaun extrajudisiál ne'ebé la hakerek iha dokumentu la bele prova ho testemuña iha kazu ne'ebé la admite prova testemuñál; iha kazu ne'ebé admite prova ho testemuña, tribunál apresia livremente konfisaun ne'e nia forsa probatória.

Artigu 538.º
Rekoñesimentu la konfesóriu nia valór

Rekoñesimentu ba faktu desfavoravel, ne'ebé la bele vale hanesan konfisaun, vale hanesan elementu probatóriu ne'ebé tribunál apresia livremente.

Artigu 539.º
Indivizibilidade iha konfisaun

Kuandu deklarasaun konfesória, judisiál ka extrajudisiál, lao hamutuk ho narrasaun kona-ba faktu seluk ka sirkunstánsia ne'ebé bele hasai faktu konfesadu ne'e nia forsa ka modifika ka extinge nia efeitu, parte ne'ebé hakarak aproveita deklarasaun konfesória ne'e hanesan prova plena tenke simu mos faktu ka sirkunstánsia sira seluk hanesan loos, salvu kuandu prova katak faktu ka sirkunstánsia sira-ne'e la loos.

Artigu 540.º
Irretratabilidade iha konfisaun

1. Konfisaun ne'ebé halo tiha ona la bele revoga fali.
2. Maibé konfisaun espresa kona-ba faktu, iha artikuladu, bele dada-sai fali einkuantu parte kontrária seidauk simu espesifikadamente.

SEKSAUN II
PROVA TESTEMUÑAL

SUBEKSAUN I
REGRA JERÁL

Artigu 541.º
Depoimentu nia objetu no limite

Pergunta ne'ebé halo ba testemuña tenke monu ba faktu ne'ebé testemuña bele iha koñesimentu diretu no konstitui prova nia objetu.

Artigu 542.º
Depoimentu indiretu

1. Kuandu testemuña nia depoimentu hatúr iha buat ne'ebé nia rona deit ema ruma dehan, juíz bele bolu ema ne'e mai foo depoimentu. Kuandu la bolu, depoimentu ne'e la serve hanesan prova iha pontu ne'e, salvu kuandu la bele halo inkirisaun ba ema ne'e tanba ema ne'e mate tiha ona, sofre anomalia psíkika superveniente ka la bele hetan.
2. Númeru anteriór nia dispozisaun aplika mos ba kazu iha ne'ebé depoimentu hatúr iha leitura ne'ebé testemuña halo ba dokumentu ne'ebé ema seluk halo.
3. Depoimentu nunka bele serve hanesan meiu-de-prova kuandu ema ne'ebé foo depoimentu ne'e lakohi ka la bele hatudu ema ka fonte hosi ne'ebé nia hetan koñesimentu kona-ba faktu ne'e.

Artigu 543.º
Voz públika ka opiniaun pesoál

1. La bele admite hanesan depoimentu reprodusaun ne'ebé testemuña halo kona-ba voz ka rumór públiku.
2. Testemuña nia opiniaun pesoál kona-ba faktu ruma ka kona-ba faktu ne'e nia interpretasaun bele admite deit:
a) Kuandu la bele haketak duni hosi nia depoimentu kona-ba faktu konkretu;
b) Kuandu nia foo tanba siénsia, téknika ka arte ruma ne'ebé testemuña ne'e domina.

Artigu 544.º
Kapasidade no devér atu sai testemuña

1. Ema ne'ebé laós interditu tanba anomalia psíkika iha kapasidade atu sai testemuña no iha deit situasaun ne'ebé lei prevé maka bele rekuza atu sai testemuña.
2. Tribunál sei haree ema naran ida nia aptidaun atu sai testemuña, kuandu presiza halo verifikasaun ne'e atu avalia ema ne'e nia kredibilidade no verifikasaun ne'e la atraza prosesu nia marxa normál.
3. Maske tribunál haruka halo tiha ona molok testemuña foo depoimentu, averiguasaun referida iha númeru anteriór sira la taka dalan ba depoimentu ne'e.

Artigu 545.º
Testemuña nia devér jerál

1. Salvu dispozisaun legál seluk, testemuña iha devér atu:
a) Aprezenta-án ba autoridade ne'ebé bolu ka notifika nia, iha fatin no tempu devidu, no atu hela iha autoridade ne'e nia dispozisaun too autoridade ne'e dehan katak obrigasaun ne'e hotu ona;
b) Halo juramentu, kuandu foo depoimentu iha tribunál, no tuir indikasaun ne'ebé, tuir lei, nia simu kona-ba oinsá nia tenke halo juramentu ne'e.
2. Testemuña la iha obrigasaun atu foo resposta ba pergunta kuandu alega katak resposta ne'e bele hamosu responsabilidade kriminál ba nia.

Artigu 546.º
Impedimentu

Ema ne'ebé bele foo depoimentu hanesan parte iha aksaun la bele foo depoimentu hanesan testemuña.

Artigu 547.º
Rekuza lejítima atu foo depoimentu

1. Salvu iha aksaun atu verifika nia oan nia naximentu ka óbitu, bele lakohi foo depoimentu:
a) Axendente sira, iha aksaun ne'ebé sira nia dexendente tama hanesan parte, no adotante, iha aksaun ne'ebé sira nia adotadu tama hanesan parte, no vise-versa;
b) Banin, feto ka mane, iha aksaun ne'ebé sira nia mane-foun ka feto-foun tama hanesan parte, ka vise-versa;
c) Kónjuje ka ex-kónjuje, iha aksaun ne'ebé kónjuje ka ex-kónjuje ida seluk tama hanesan parte;
d) Ema ne'ebé moris, ka moris tiha ona iha uluk, hanesan fen ka lain, ho ema ne'ebé tama iha aksaun hanesan parte, no mos ema sira-ne'ebá nia aman ka inan no vise-versa.
2. Juíz tenke foo-hatene ba ema sira-ne'e katak sira bele lakohi foo depoimentu.

Artigu 548.º
Segredu profisionál

1. Ministru iha relijiaun ka konfisaun relijioza, advogadu, médiku, jornalista, membru iha instituisaun ba kréditu no ema sira-ne'ebé lei permite ka haruka rai segredu profisionál bele lakohi foo depoimentu kona-ba faktu ne'ebé tama iha segredu ne'e.
2. Kuandu iha dúvida fundada kona-ba eskuza ne'e nia lejitimidade, tribunál iha ne'ebé insidente ne'e mosu tenke halo averiguasaun nesesária. Kuandu, ho investigasaun ne'e tribunál haree katak eskuza ne'e la iha lejitimidade, haruka ka husu ba Supremu Tribunál ba Justisa atu haruka foo depoimentu.
3. Tribunál boot liu ida iha ne'ebé insidente ne'e mosu, ka, insidente ne'e mosu iha Supremu Tribunál ba Justisa karik, tribunál ne'e nia plenáriu, bele haruka testemuña foo depoimentu ho violasaun ba segredu profisionál, kuandu haree katak iha justifikasaun ba depoimentu ne'e tuir lei penál nia norma no prinsípiu aplikavel, nomeadamente tuir prinsípiu kona-ba interese preponderante nia prevalénsia. Tribunál bele suxita intervensaun ne'e, ofisiozamente ka tuir rekerimentu.
4. Númeru anteriór nia dispozisaun la aplika ba segredu relijiozu.
5. Iha nº 2 no 3 nia previzaun, molok fó desizaun, tribunál ka Supremu Tribunál ba Justisa tenke rona uluk organizmu ne'ebé reprezenta profisaun ne'ebé iha relasaun ho segredu profisionál ne'e, atu halo-tuir lei aplikavel ba organizmu ne'e.

Artigu 549.º
Segredu ba funsionáriu

1 - La bele halo pergunta ba funsionáriu kona-ba faktu ne'ebé konstitui segredu ne'ebé funsionáriu ne'e hatene tanba funsaun ne'ebé nia kaer.
2 - Artigu anteriór, n.º 2 no 3, nia dispozisaun aplika mos iha-ne'e.

Artigu 550.º
Segredu-de-Estadu

1 - La bele halo pergunta ba funsionáriu kona-ba faktu ne'ebé konstitui segredu-de-Estadu.
2 - Iha segredu-de-Estadu ne'ebé artigu ida-ne'e refere tama faktu ne'ebé, revela karik, maske la foo-fatin ba krime, bele hamosu prejuizu ba Estadu Timór-Leste nia seguransa, interna ka esterna, ka ba ordein konstitusionál nia defeza.
3 - Kuandu testemuña invoka segredu-de-Estadu, tribunál tenke komunika no husu ba Ministru ba Justisa atu konfirma, iha loron 60 nia laran, segredu ne'e iha duni ka lae. Kuandu konfirmasaun la mai iha prazu ne'e nia laran, testemuña tenke foo depoimentu.
4 - Prazu referidu iha númeru anteriór hahú iha loron ne'ebé tribunál halo komunikasaun ofisiál ba Ministru ba Justisa.

Artigu 551.º
Prova testemuñál nia admisibilidade

1. Sei admite prova testemuñál iha kazu ne'ebé lei la taka dalan direta ka indiretamente.
2. La bele admite prova testemuñál kuandu deklarasaun negosiál, tuir lei ka parte sira nia vontade, tenke hakerek tiha ka tenke prova ho dokumentu eskritu.
3. La bele admite prova testemuñál kuandu faktu ne'e prova tiha ona ho dokumentu ka meiu seluk ne'ebé iha forsa probatória plena.
4. Númeru anteriór sira nia dispozisaun la aplika atu halo deit interpretasaun ba dokumentu nia kontestu.
5. La bele admite mos prova testemuñál hodi halo prova kona-ba konvensaun ne'ebé kontraria ka adisiona buat ruma ba dokumentu auténtiku, autentikadu ka partikulár nia konteudu, la importa konvensaun ne'e iha tiha ona kuandu dokumentu ne'e mosu, halo iha altura ne'ebé dokumentu ne'e halo ka halo kuandu dokumentu ne'e iha tiha ona.
6. N.º 5 nia dispozisaun aplika mos ba akordu simulatóriu no ba negósiu simuladu, kuandu simuladór sira maka invoka.
7. N.º 5 no 6 nia dispozisaun la aplika ba terseiru.
8. Númeru anteriór sira nia dispozisaun aplika mos ba kumprimentu, remisaun, novasaun, kompensasaun no, em jerál, ba kontratu ne'ebé extinge relasaun obrigasionál, maibé la aplika ba faktu ne'ebé extinge obrigasaun, kuandu terseiru maka invoka.

Artigu 552.º
Forsa probatória

Tribunál apresia livremente prova testemuñal nia forsa probatória.

SUBSEKSAUN II
PROVA TESTEMUÑÁL NIA PRODUSAUN

Artigu 553.º
Testemuña nia rol no dezisténsia ba inkirisaun

1. Iha rol ba testemunña tenke tau testemuña ida-idak nia naran, profisaun no hela-fatin no sirkunstánsia seluk tan atu identifika nia.
2. Parte ida-idak bele deziste atu rona testemuña ne'ebé nia oferese tiha ona, iha altura naran ida, sein prejuizu ba tribunál atu halo inkirisaun ofisioza.

Artigu 554.º

Juíz hanesan testemuña

1. Kuandu parte ruma hatudu hanesan testemuña juíz ne'ebé kaer kauza, juíz ne'e tenke deklara, ho juramentu, nia hatene faktu ruma ne'ebé bele influensia desizaun ka lae, kuandu autus ba nia liman; iha kazu afirmativu, juíz ne'e tenke deklara-án impedidu no parte ne'e la bele prexinde nia depoimentu; iha kazu negativu, indikasaun ne'e lakon efeitu.
2. Kuandu parte ruma hatudu hanesan testemuña juíz adjuntu ruma, autus tenke ba juíz ne'e nia liman atu halo tuir n.º 1 nia dispozisaun, iha loron lima nia laran, maske dispensa tiha vista ba efeitu seluk.

Artigu 555.º
Fatin no momentu ba inkirisaun

1. Testemuña tenke ba rasik foo depoimentu iha audiénsia, exetu:
a) Iha inkirisaun antesipada;
b) Iha inkirisaun ho karta;
c) Iha inkirisaun iha rezidénsia ka iha servisu nia sede, tuir artigu 557.º;
d) Kuandu testemuña ne'e la bele mai tribunál;
e) Iha depoimentu ne'ebé foo ho surat.
2. Kuandu testemuña la hela iha fatin ne'ebé tama iha tribunál nia jurizdisaun, parte bele husu iha rol atu haruka karta ba nia inkirisaun, naran katak hatudu kedas pontu iha kestionáriu ka, seidauk iha kestionáriu karik, faktu sira-ne'ebé testemuña tenke foo depoimentu ba.
3. Kuandu parte la husu atu haruka karta prekatória, juíz rekuza pedidu ne'e tanba rekerente la hatudu depoimentu nia objetu ka juíz indefere pedidu ba testemuña atu mai audiénsia, parte maka iha onus atu lori testemuña ne'e mai audiénsia finál.
4. Juíz bele rekuza pedidu atu haruka karta ba inkirisaun kuandu, maske testemuña hela iha fatin ne'ebé tama iha tribunál seluk nia jurizdisaun, nia haree katak diak liu ba kauza nia desizaun testemuña ne'e foo depoimentu iha audiénsia no dezlokasaun mai audiénsia la hamosu sakrifísiu inkomportavel; iha kazu ne'e, tenke notifika testemuña atu mai audiénsia no parte ne'ebé hatudu testemuña ne'e tenke selu despeza kona-ba testemuña ne'e nia dezlokasaun
5. Kuandu iha meiu atu halo, testemuña ne'ebé la hela iha fatin ne'ebé tama iha tribunál nia jurizdisaun bele foo depoimentu iha videokonferénsia, iha audiénsia nia laran, hosi tribunál iha área ne'ebé nia hela.
6. Iha kazu previstu iha númeru anteriór, molok marka loron ba audiénsia, tenke rona uluk tribunál iha ne'ebé testemuña sei foo depoimentu no tenke notifika testemuña ne'e atu ba iha ne'ebá.
7. Iha loron atu halo inkirisaun testemuña tenke foo nia identifikasaun ba funsionáriu judisiál iha tribunál ne'ebé nia ba foo depoimentu; tuirmai, inkirisaun sei halo, iha videokonferénsia, iha iha juíz ne'ebé ne'ebé julga kauza no parte sira nia mandatáriu nia oin; la presiza juíz iha tribunál ne'ebé testemuña foo depoimentu ne'e nia intervensaun.
8. Testemuña ne'ebé hela iha estranjeiru mos bele foo depoimentu iha videokonferénsia, kuandu iha meiu tékniku nesesáriu.

Artigu 556º
Inkirisaun iha kestaun nia fatin

Tenke halo inkirisaun ba testemuña iha kestaun nia fatin kuandu tribunál, ofisiozamente ka tuir parte ruma nia rekerimentu, konsidera konveniente.

Artigu 557.º
Prerrogativa iha inkirisaun

1. Iha prerrogativa atu foo depoimentu iha sira nia rezidénsia ka iha sira nia servisu nia sede:
a) Prezidente da Repúblika;
b) Ajente diplomátiku hosi paíz ne'ebé foo prerrogativa hanesan ba Timór-Leste nia ajente diplomátiku sira.
2. Iha prerrogativa atu, hakarak karik, foo depoimentu iha surat entidade sira referidu iha númeru anteriór no mos:
a) Governu nia membru;
b) Deputadu;
c) Juíz iha tribunál superiór;
d) Prokuradór Jerál iha Repúblika no Ministériu Públiku nia majistradu ekiparadu ho juíz iha tribunál superiór;
e) Provedór ba Justisa;
f) Membru iha Konsellu Superiór ba Majistratura no Konsellu Superiór ba Ministériu Públiku;
g) Ofisiál jenerál iha Forsa Armada;
h) Konfisaun relijioza nia altu dignatáriu;
i) Bastonáriu iha Ordem dos Advogados.
3. Parte ne'ebé hatudu hanesan testemuña ema ruma dezignadu iha númeru anteriór tenke espesifika faktu ne'ebé nia hakarak testemuña atu foo depoimentu ba.
4. Kuandu parte ruma hatudu Prezidente da Repúblika hanesan testemuña, juíz tenke foo-hatene indikasaun ne'e ba Supremu Tribunál ba Justisa nia Prezidente no Prezidente ne'e maka foo-hatene ba Prezidente da Repúblika.
5. Kuandu Prezidente da Repúblika dehan katak nia la hatene faktu ne'ebé nia depoimentu atu monu ba ne'e, la bele realiza depoimentu ne'e.
6. Kuandu hakarak, Prezidente da Repúblika bele halo relatu eskritu kona-ba faktu ne'ebé nia depoimentu atu monu ba ne'e, no tribunál ka parte sira, ho tribunál nia autorizasaun, bele halo pergunta eskrita hodi husu esklaresimentu ne'ebé sira hakarak.
7. Desizaun ne'ebé la foo autorizasaun la bele hasoru rekursu.
8. Kuandu Prezidente dehan katak nia hakarak foo depoimentu, juíz sei husu ba Prezidénsia da Repúblika nia servisu atu marka loron, oras no fatin atu foo depoimentu.
9. Juíz maka halo inkirisaun ba Prezidente da Repúblika; parte sira bele asixte inkirisaun ne'e ho sira nia advogadu, maibé la bele halo pergunta ka instánsia; sira tenke foo-hatene deit ba juíz esklaresimentu ka aditamentu ne'ebé sira konsidera nesesáriu.
10. Kuandu parte ruma oferese hanesan testemuña ema ne'ebé tama iha n.º 1, alínea b) nia previzaun, tenke tuir norma iha direitu internasionál; kuandu norma iha direitu internasionál la iha no ema ne'e hakarak foo depoimentu eskritu, sei aplika númeru sira tuirmai ne'e nia dispozisaun; kuandu ema ne'e lakohi foo depoimentu eskritu, tenke fiksa, tuir akordu ho ema ne'e, loron, oras ka fatin ba inkirisaun, no la presiza halo notifikasaun no tenke tuir dispozisaun komún kona-ba buat sira seluk.
11. Kuandu parte ruma oferese hanesan testemuña ema ne'ebé tama iha n.º 2 nia previzaun, tribunál tenke foo-hatene indikasaun ne'e no faktu atu foo depoimentu ne'e ba ema ne'e.
12. Kuandu ema ne'e hakarak foo depoimentu eskritu, sei haruka ba tribunál ne'ebé kaer prosesu nia deklarasaun, ho kompromisu ho nia onra, kona-ba faktu indikadu ne'e, iha loron sanulu nia laran.
13. Iha kasu referidu iha númeru anteriór tribunál no parte sira bele hakerek hodi husu esklaresimentu, dala ida deit; testemuña iha loron sanulu atu foo esklaresimentu ne'e.
14. Parte ne'ebé hatudu testemuña ne'e bele husu ba tribunál atu rona nia iha audiénsia ho justifikasaun katak presiza audiénsia ne'e atu foo esklaresimentu ba kausa ne'e; juíz nia desizaun kona-ba rekerimentu ne'e la bele hasoru rekursu.
15. Kuandu testemuña ne'e la haruka ba tribunál nia deklarasaun ne'ebé refere tiha ona iha kotuk, ka la kumpre prazu estabelesidu, ka juíz konsidera katak sei presiza duni nia prezensa iha audiénsia, tenke notifika testemuña ne'e atu mai foo depoimentu iha audiénsia.

Artigu 558.º
Ema ne'ebé la bele mai tan moras

Kuandu haree katak testemuña la bele mai tribunál tanba moras hela, tenke tuir artigu 529.º nia dispozisaun no juíz presidente maka halo inkirisaun no instánsia.

Artigu 559.º
Testemuña atu foo depoimentu nia dezignasaun

1. Juíz sei hatudu ba loron ida-idak testemuña sira-ne'ebé nia haree katak bele rona iha loron ne'e.
2. Tribunál la notifika testemuña ne'ebé parte maka tenke lori ba audiénsia.

Artigu 560.º
Konsekuénsia ba testemuña ne'ebé la mai audiénsia

1. Liu tiha prazu atu altera testemuña sira nia rol, parte bele substitui testemuña iha kazu previstu iha n.º 3; parte tenke rekér kedas substituisaun iha momentu ne'ebé nia hatene faktu ne'ebé obriga halo substituisaun ne'e.
2. Testemuña nia falta la foo-fatin atu adia aktu hodi prodúz prova sira seluk; tenke rona testemuña sira-ne'ebé marka prezensa, maske tenke altera sira nia ordein iha rol; iha momentu ne'ebé inkirisaun hahú, parte ida-idak bele rekér ba tribunál atu grava inkirisaun ne'e.
3. Kuandu parte la prexinde testemuña faltoza nia depoimentu, tenke halo hanesan ne'e:
a) Kuandu, hatudu tiha ema ruma hanesan testemuña maka imposibilidade definitiva ba testemuña atu foo depoimentu mosu, parte ne'ebé oferese testemuña ne'e bele tau fali testemuña seluk iha nia fatin;
b) Kuandu imposibilidade ne'e temporária deit, ka, oferese liu tiha, testemuña muda nia hela-fatin, ka kuandu la bele notifika testemuña iha situasaun ne'ebé tribunál tenke notifika, ka kuandu testemuña la mai tanba impedimentu lejítimu seluk, parte bele substitui testemuña ne'e ka husu ba tribunál atu adia inkirisaun durante prazu razoavel la naruk liu loron tolunulu;
c) Kuandu testemuña falta no la iha motivu atu justifika nia falta no la bele hetan nia atu lori ba foo depoimentu tuir númeru seginte nia dispozisaun, parte bele substitui testemuña ne'e.
4. Juíz tenke haruka lori ema ne'ebé falta sein justifikasaun mai ho kustódia, sein prejuizu ba multa aplikavel, ne'ebé tenke fiksa kedas iha akta.
5. Juíz la aplika sansaun referida iha númeru anteriór ba testemuña faltoza kuandu adia julgamentu tanba razaun ne'ebé laós nia falta ne'e, naran katak parte promete lori testemuña ne'e mai iha loron ne'ebé marka fali ba audiénsia.

Artigu 561.º
Adiamentu ba inkirisaun

Salvu kuandu parte sira akorda, la bele adia segunda vez testemuña faltoza nia inkirisaun.

Artigu 562.º
Testemuña nia substituisaun

Testemuña ne'ebé substitui testemuña seluk la bele foo depoimentu molok liu tiha loron lima hosi notifikasaun ba parte kontrária kona-ba substituisaun ne'e, salvu kuandu parte ne'e prexinde tiha prazu ne'e; kuandu, tuir lei, la bele adia inkirisaun ne'e atu respeita prazu ne'e, substituisaun ne'e lakon efeitu kuandu parte kontrária rekér.
2. La bele haruka karta atu halo inkirisaun ba testemuña ne'ebé mai substitui testemuña ne'ebé hatudu uluk ne'e.
3. N.º 1 nia dispozisaun la taka dalan ba juíz atu haruka testemuña ne'e foo depoimentu ho tribunál nia inisiativa.

Artigu 563.º
Limite ba testemuña nia númeru

1. Autór bele oferese testemuña too deit nain sanulu atu halo prova ba aksaun nia fundamentu; limitasaun ne'e aplika mos ba reu sira-ne'ebé aprezenta kontestasaun ida deit.
2. Kuandu iha rekonvensaun parte ida bele aprezenta testemuña too nain sanulu atu prova faktu kona-ba rekonvensaun ne'e ka kona-ba nia defeza.
3. Juíz tenke konsidera testemuña arrolada sira-ne'ebé liu tiha ona númeru legál nia naran hanesan la hakerek iha rol ida.

Artigu 564.º
Testemuña ba faktu ida-idak

Atu prova faktu ida-idak parte bele prodúz testemuña too tolu, la sura ho testemuña ne'ebé dehan la hatene buat ida.

Artigu 565.º
Ordein iha depoimentu

1. Testemuña sira sei hein inkirisaun iha sala ida no sei sai ba foo depoimentu tuir ordein ne'ebé sira nia naran hakerek hela iha rol; sei halo uluk inkirisaun ba autór nia testemuña, hotu tiha maka halo inkirisaun ba reu nia testemuña, salvu kuandu juíz altera ordein ne'e ka parte sira akorda atu altera ordein ne'e.
2. Maibé, funsionáriu judisiál ruma tama hanesan testemuña karik, nia tenke foo depoimentu uluk, maske reu maka oferese nia.

Artigu 566.º
Juramentu no interrogatóriu preliminár

1. Testemuña halo tiha juramentu, juíz husu ba testemuña ne'e atu foo nia identifikasaun no husu mos ba nia atu dehan nia parte ruma nia parente, amigu ka inimigu, nia depende hosi parte ruma ka nia iha interese, diretu ka indiretu, iha kauza.
2. Kuandu haree, tuir nia resposta, katak deklarante ne'e ema inabil atu sai testemuña ka laós ema ne'ebé parte oferese, juíz la admite nia foo depoimentu.

Artigu 567.º
Fundamentu ba impugnasaun

Parte ne'ebé parte seluk oferese testemuña ida hasoru bele impugna testemuña ne'e nia admisaun, ho fundamentu ne'ebé foo-fatin ba juíz atu rekuza nia depoimentu.

Artigu 568.º
Insidente ba impugnasaun

1. Parte interesada tenke dedúz impugnasaun kuandu interrogatóriu preliminár hotu; kuandu juíz simu impugnasaun ne'e, sei halo pergunta ba nia kona-ba matéria-de-faktu no, nia la konfesa karik, impugnante bele komprova ho dokumentu ka testemuña ne'ebé nia aprezenta iha aktu ne'e, too nain tolu ba faktu ida-idak.
2. Tribunál tenke deside kedas testemuña ne'e foo depoimentu ka lae.
3. Kuandu tenke halo rejistu ka gravasaun ba depoimentu, tenke rejista ka grava mos impugnasaun nia fundamentu, testemuña impugnada nia resposta no testemuña sira seluk nia depoimentu kona-ba insidente ne'e.

Artigu 569.º
Rejime ba depoimentu

1. Tenke halo pergunta ba testemuña kona-ba faktu ne'ebé parte ne'ebé oferese testemuña ne'e artikula ka impugna; testemuña tenke foo depoimentu ho presizaun, tenke hatudu oinsá maka nia hatene faktu ne'e no sirkunxtánsia ne'ebé bele justifika katak nia koñese duni faktu ne'e; testemuña tenke espesifika no fundamenta, konforme bele, razaun ba siénsia ne'ebé nia invoka.
2. Kuandu testemuña foo depoimentu iha tribunál koletivu nia oin, advogadu ne'ebé reprezenta parte ne'ebé oferese testemuña maka halo interrogatóriu; parte kontrária nia advogadu bele halo instánsia indispensavel ba testemuña atu kompleta ka esklarese nia depoimentu, maibé kona deit ba faktu ne'ebé testemuña foo tiha ona depoimentu.
3. Tribunál nia prezidente la bele husik advogadu sira trata aat testemuña ka halo pergunta ka konsiderasaun impertinente, sujestiva, kapsioza ka vexatória; prezidente, hanesan mos juíz adjuntu sira, bele halo pergunta ne'ebé sira konsidera konveniente atu deskobre verdade.
4. Parte sira nia advogadu maka halo interrogatóriu no instánsia, sein prejuizu ba esklaresimentu ne'ebé tribunál nia membru sira husu.
5. Tribunál nia prezidente tenke avoka interrogatóriu kuandu nesesáriu atu halo testemuña hakmatek ka evita instánsia inkonveniente.
6. Molok foo resposta ba pergunta ne'ebé halo ba nia, testemuña bele konsulta autus, ezije atu haree determinadu dokumentu iha autus nia laran, ka aprezenta dokumentu hodi komprova nia depoimentu; juíz sei simu deit atu hatama iha autus dokumentu ne'ebé parte respetiva la bele oferese tiha ona.
7. Artigu 533.º, n.º 2, nia dispozisaun sei aplika mos ba testemuña nia depoimentu.

Artigu 570.º
Depoimentu eskritu

1. Kuandu testemuña la bele ka iha difikuldade boot atu mai tribunál no parte sira konkorda, juíz bele autoriza testemuña foo nia depoimentu iha dokumentu eskritu, ho data no nia asinatura; iha dokumentu ne'e tenke hakerek relasaun kona-ba faktu ida-idak ne'ebé testemuña asiste ka haree rasik no mos oinsá maka testemuña hatene faktu sira-ne'e.
2. Ema ne'ebé foo depoimentu falsu iha situasaun prevista iha númeru anteriór bele hetan pena ne'ebé lei prevé ba krime testemuñu falsu.

Artigu 571.º
Rekizitu kona-ba forma

1. Iha eskritu referidu iha númeru anteriór tenke hatama elementu kona-ba depoente nia identifikasaun, hakerek mos testemuña ne'e parte ruma nia parente ka afim, amigu ka inimigu, ka lae, nia depende hosi parte ruma ka nia iha interese, diretu ka indiretu, iha kauza, ka lae. Depoente tenke deklara espresamente iha dokumentu ne'e katak nia halo eskritu ne'e atu aprezenta iha tribunál no nia hatene katak nia sei hetan responsabilidade kriminál kuandu nia halo deklarasaun falsu ruma iha dokumentu ne'e.
2. Testemuña nia asinatura tenke lori notáriu nia rekoñesimentu, kuandu la bele ezibe nia dokumentu ba identifikasaun ruma.
3. Kuandu konsidera nesesáriu, ofisiozamente ka tuir parte sira nia rekerimentu, juíz bele haruka renova depoimentu ne'e iha nia oin, iha kazu ne'ebé sei bele, ka haruka foo esklaresimentu nesesáriu ho surat; tribunál tenke notifika testemuña kuandu nia tenke mai foo depoimentu iha juíz nia oin; esklaresimentu eskritu sei tuir númeru anteriór sira nia dispozisaun.

Artigu 572.º
Kontradita

Parte ne'ebé parte ida seluk oferese testemuña ruma hasoru bele alega sirkunstánsia ruma ne'ebé bele hatún kredibilidade ba testemuña ne'e nia depoimentu, tanba afeta razaun ne'ebé testemuña invoka hodi fundamenta nia koñesimentu ka hatún fiar ba testemuña ne'e.

Artigu 573.º
Prosesa oinsá

1. Parte tenke dedúz kontradita kuandu depoimentu hotu.
2. Kuandu juíz simu kontradita, sei rona testemuña ne'e kona-ba matéria alegada; kuandu testemuña la konfesa matéria alegada, parte rekerente bele komprova matéria ne'e ho dokumentu ka testemuña; kona-ba faktu ida-idak bele prodúz testemuña too nain tolu.
3. Parte tenke lori testemuña sira-ne'e mai atu rona kedas; parte bele aprezenta dokumentu too momentu atu foo desizaun kona-ba kauza nia faktu.
4. Artigu 568.º, n.º 3, nia dispozisaun aplika mos ba kontradita.

Artigu 574.º
Abonu ba despeza no indemnizasaun

Testemuña ne'ebé hetan notifikasaun atu mai audiénsia, ho rezidénsia iha área ne'ebé tama iha tribunál nia jurizdisaun ka lae no foo depoimentu ka lae, bele husu ba tribunál, too audiénsia taka, atu haruka selu despeza kona-ba nia dezlokasaun no fiksa indemnizasaun ekuitativa ba nia.

Artigu 575.º
Inkirisaun ho tribunál nia inisiativa

1. Kuandu, iha aksaun nia laran, iha razaun atu hanoin katak ema ruma, ne'ebé parte sira la hatudu hanesan testemuña, hatene faktu importante ba desizaun diak iha kauza, juíz tenke haruka notifika ema ne'e mai foo depoimentu.
2. Testemuña la bele foo depoimentu molok liu tiha loron lima, kuandu parte ruma rekér atu fiksa prazu ba inkirisaun.

SEKSAUN III
PROVA DOKUMENTÁL

SUBSEKSAUN I
DISPOZISAUN JERÁL

Artigu 576.º
Nosaun

Prova dokumentál maka ida-ne'ebé mai hosi dokumentu; ita bolu dokumentu buat ne'ebé ema ruma halo atu reprodúz ka reprezenta ema, koiza ka faktu ruma.

Artigu 577.º
Dokumentu eskritu nia modalidade

1 - Iha dokumentu eskritu auténtiku no partikulár.
2 - Dokumentu eskritu auténtiku maka ida-ne'ebé, tuir formalidade legál, autoridade públika, iha nia kompeténsia laran, ka notáriu ka ofisiál públiku seluk ne'ebé simu fé públika, iha nia atividade laran, hakerek; dokumentu sira seluk dokumentu partikulár
3 - Dokumentu partikulár ne'ebé parte sira konfirma iha notáriu nia oin, tuir lei notariál, sei konsidera dokumentu autentikadu.

Artigu 578.º
Ezijénsia legál ba dokumentu eskritu

1. Kuandu lei ezije dokumentu auténtiku, autentikadu ka partikulár hanesan deklarasaun negosiál nia forma, la bele uza fali prova seluk ka dokumentu ho forsa probatória kiik liu iha dokumentu ne'e nia fatin.
2. Maibé, kuandu ita haree kedas katak lei ezije dokumentu ne'e hodi prova deit deklarasaun ne'e, bele uza konfisaun espresa, judisiál ka extrajudisiál, iha dokumentu ne'e nia fatin, sarak, iha kazu ikus ne'e, konfisaun ne'e tama iha dokumentu ho valór probatóriu hanesan ka boot liu.

Artigu 579.º
Dokumentu pasadu iha paíz estranjeiru

1 - Dokumentu auténtiku ka partikulár pasadu iha país estranjeiru tuir país ne'e nia lei halo prova hanesan dokumentu auténtiku ka partikulár pasadu iha Timór-Leste.
2 - Kuandu dokumentu ida la hetan legalizasaun tuir lei prosesuál no iha dúvida fundada kona-ba nia autentisidade ka kona-ba rekoñesimentu ne'ebé halo ba nia autentisidade, bele ezije dokumentu ne'e nia legalizasaun.

Artigu 580.º
Rekizitu legál nia falta

Tribunál apresia livremente dokumentu eskritu ne'ebé la iha rekizitu ruma ne'ebé lei ezije.

Artigu 581.º
Forsa probatória

1 - Dokumentu auténtiku ka autentikadu halo prova plena kana-bá faktu ne'ebé dokumentu ne'e dehan katak autoridade ka ofisiál públiku halo, no mos kona-ba faktu ne'ebé hakerek iha dokumentu ne'e ho baze iha entidade dokumentadora nia persepsaun; dokumentadór nia juizu pesoál vale deit hanesan elementu ne'ebé tenke tama iha julgadór nia apresiasaun livre.
2 - Kuandu dokumentu iha lia-fuan ruma emendada, trunkada ka hakerek iha razura nia leten ka entreliña, maibé la iha resalva, julgadór sei determina livremente too iha-ne'ebé maka dokumentu nia vísiu esternu ne'e hasai ka hamenus dokumentu ne'e nia forsa probatória.

Artigu 582.º
Falsidade

1 - Dokumentu auténtiku nia forsa probatória bele hasai deit ho baze iha nia falsidade.
2 - Dokumentu falsu maka ida-ne'ebé dehan katak autoridade ka ofisiál públiku iha persepsaun kona-ba faktu ruma, kuandu faktu ne'e la akontese, ka katak entidade responsavel halo buat ruma, kuandu entidade ne'e la halo.
3 - Kuandu dokumentu ida nia sinál esteriór hatudu katak dokumentu ne'e falsu, tribunál bele deklara katak dokumentu ne'e falsu, ofisiozamente ka tuir rekerimentu.

Artigu 583.º
Asinatura iha dokumentu partikulár

1. Dokumentu partikulár nia autór tenke asina dokumentu ne'e; kuandu autór la hatene ka la bele asina, eme seluk, ho nia pedidu, tenke asina iha nia fatin.
2. Iha títulu ne'ebé ema ruma emite barak loos no iha kazu ne'ebé kostuma uza, bele uza deit reprodusaun mekánika iha asinatura nia fatin.
3. Dokumentu ne'ebé ema ne'ebé la hatene ka la bele le maka asina obriga deit kuandu subskritór ne'e, iha notóriu nia oin, le tiha dokumentu ne'e ba nia, maka asina ka konfirma.
4. Pedidu ba ema seluk atu asina iha ema-ida nia fatin mos tenke halo ka konfirma iha notáriu nia oin, le tiha uluk dokumentu ne'e ba rogante.

Artigu 584.º
Letra ka asinatura nia autoria iha dokumentu partikulár

1. Letra no asinatura, ka asinatura deit, ne'ebé tama iha dokumentu partikulár sei konsidera verdadeira kuandu parte ne'ebé ema ruma aprezenta dokumentu ne'e hasoru rekoñese ka la impugna, ka kuandu parte ne'e deklara katak nia la hatene asinatura ka letra ne'ebé atribui ba nia ninian ka lae, ka kuandu lei ka desizaun konsidera letra no asinatura ne'e hanesan verdadeira.
2. Kuandu parte ne'ebé ema ruma aprezenta dokumentu ne'e hasoru impugna letra ka asinatura nia verasidade ka deklara katak nia la hatene asinatura ka letra ne'ebé la atribui ba nia verdadeiru ka lae, parte ne'ebé aprezenta dokumentu ne'e maka tenke prova katak dokumentu ne'e verdadeiru duni.

Artigu 585.º
Rekoñesimentu notariál

1. Letra no asinatura, ka asinatura deit, ne'ebé lori rekoñesimentu notariál prezensiál tuir lei notariál, tenke konsidera verdadeiru.
2. Kuandu parte ne'ebé ema ruma aprezenta dokumentu ne'e hasoru argui katak rekoñesimentu prezensiál ba letra no asinatura, ka ba asinatura deit, falsu, parte ne'e maka tenke prova falsidade ne'e.
3. Salvu dispozisaun legál seluk, rekoñesimentu tuir semellansa, vale deit hanesan juizu perisiál.

Artigu 586.º
Dokumentu partikulár nia forsa probatória

1. Dokumentu partikulár ne'ebé nia autoria rekoñese tiha ona tuir artigu anteriór sira nia dispozisaun halo prova plena kona-ba deklarasaun ne'ebé atribui ba dokumentu ne'e nia autór, sein prejuizu ba arguisaun no prova kona-ba dokumentu ne'e nia falsidade.
2. Faktu ne'ebé tama iha deklarasaun ne'e sei konsidera provadu iha medida ne'ebé kontraria deklarante nia interese; maibé deklarasaun ne'e tenke simu tomak deit tuir dispozisaun kona-ba prova ho konfisaun.
3. Kuandu dokumentu iha nota marjinál, palavra entreliñada, razura, emenda ka vísiu esternu seluk, ne'ebé la tama iha resalva, julgadór sei fiksa livremente too iha ne'ebé maka vísiu ne'e exklui ka hamenus dokumentu ne'e nia forsa probatória.

Artigu 587.º
Dokumentu autentikadu

Dokumentu partikulár autentikadu tuir lei notariál vale hanesan dokumentu auténtiku, maibé la bele substitui dokumentu auténtiku kuandu lei ezije dokumentu auténtiku para aktu nia validade.

Artigu 588.º
Asinatura ein-branku

Dokumentu ho asinatura ein-branku, totál ka parsialmente, nia valór bele hasai tiha, kuandu iha prova katak iha dokumentu ne'e hatama tiha deklarasaun ruma diverjente ho buat ne'ebé kombina tiha ona ho signatáriu ka katak ema ruma naok tiha dokumentu ne'e hosi nia.

Artigu 589.º
Reprodusaun mekánika

Reprodusaun fotográfika ka sinematográfika, rejistu fonográfiku no reprodusaun mekánika ruma kona-ba faktu ka koiza halo prova plena kona-ba faktu ka koiza ne'ebé reprezenta kuandu parte ne'ebé ema ruma aprezenta dokumentu ne'ebé hasoru la impugna dokumentu ne'e nia ezatidaun.

Artigu 590.º
Sertidaun

1. Sertidaun-de-teór ne'ebé hasai hosi dokumentu arkivadu iha repartisaun notariál ka iha repartisaun públika seluk iha forsa hanesan ho nia orijinál nian kuandu notáriu ka depozitáriu autorizadu seluk maka haruka mai tribunál.
2. Prova ho sertidaun-de-teór parsiál bele invalida tiha ho sertidaun-de-teór integrál.
3. Interesadu ka autoridade públika ne'ebé ema ruma aprezenta sertidaun parsiál ba, atu halo prova, bele ezije ba aprezentante atu ezibe sertidaun integrál korrespondente.

Artigu 591.º
Sertidaun hosi sertidaun

Sertidaun ne'ebé hasai hosi sertidaun ida, kuandu expedida tuir lei, iha forsa probatória hanesan ho sertidaun hosi ne'ebé hasai mai ne'e.

Artigu 592.º
Invalidasaun ba sertidaun nia forsa probatória

Sertidaun nia forsa probatória bele invalida ka modifika ho komparasaun ne'ebé halo ho dokumentu orijinál ka ho sertidaun hosi ne'ebé sertidaun ne'e hasai mai.

Artigu 593.º
Públika-forma

1. Kópia de-teór, totál ka parsiál, ne'ebé ofisiál públiku autorizadu maka haruka mai tribunál no hasai hosi dokumentu avulsu ne'ebé ema ruma aprezenta ba nia atu hasai iha forsa hanesan orijinál respetivu, kuandu parte ne'ebé aprezenta hasoru ne'e la husu atu ezibe orijinál ne'e.
2. Rekér tiha ezibisaun, públika-forma la iha forsa probatória hanesan orijinál kuandu la aprezenta orijinál ne'e ka, aprezenta tiha, haree katak orijinál la hanesan ho públika-forma ne'e.

Artigu 594.º
Dokumentu nia fotokópia

1. Dokumentu arkivadu iha repartisaun notariál ka iha repartisaun públika seluk nia kópia fotográfika iha forsa probatória hanesan sertidaun-de-teór, kuandu entidade kompetente atu expede sertidaun-de-teór atesta nia konformidade ho orijinál; artigu 592.º nia dispozisaun sei aplika mos iha ne'e.
2. Kópia fotográfika ne'ebé hasai hosi dokumentu ne'ebé laós iha arkivu sira mensionadu iha númeru anteriór iha valór hanesan públika-forma kuandu notáriu atesta nia konformidade ho orijinál; artigu 593.º nia dispozisaun sei aplika mos iha ne'e.

SUBSEKSAUN II
PROVA DOKUMENTÁL NIA TRAMITASAUN

Artigu 595.º
Momentu atu aprezenta

1. Dokumentu atu halo prova kona-ba aksaun ka defeza nia fundamentu tenke aprezenta ho artikuladu iha ne'ebé alega faktu korrespondente.
2. Kuandu la aprezenta ho artikuladu respetivu, dokumentu ne'e tenke aprezenta too diskusaun iha primeira instánsia taka, maibé juíz tenke kondena parte selu multa, salvu kuandu nia prova katak nia la bele aprezenta ho artikuladu ne'e.

Artigu 596.º
Aprezentasaun iha momentu posteriór

1. Taka tiha diskusaun, sei admite deit, kuandu iha rekursu, dokumentu ne'ebé parte la bele aprezenta too momentu ne'ebá.
2. Dokumentu atu prova faktu posteriór ba artikuladu ka faktu ne'ebé nia aprezentasaun sai nesesáriu tanba okorrénsia posteriór, bele oferese iha prosesu nia estadu naran ida.

Artigu 597.º
Paresér nia junsaun

Advogadu, profesór ka tékniku nia paresér bele oferese, iha tribunál iha primeira instánsia, iha prosesu nia estadu naran ida.

Artigu 598.º
Notifikasaun ba parte kontrária

Kuandu parte ida aprezenta dokumentu ho artikuladu últimu ka liu tiha artikuladu ida-ne'e, tenke notifika junsaun ne'e ba parte kontrária, salvu kuandu junsaun ne'e halo iha parte ne'e nia prezensa ka parte oferese dokumentu ne'e ho alegasaun ne'ebé admite resposta.

Artigu 599.º
Reprodusaun sinematográfika no rejistu fonográfiku nia ezibisaun

Parte ne'ebé aprezenta hanesan prova reprodusaun sinematográfika ka rejistu fonográfiku tenke fakulta ba tribunál meiu tékniku atu ezibe reprodusaun no rejistu ne'e, kuandu nesesáriu.

Artigu 600.º
Dokumentu iha parte kontrária nia liman

1. Ema ne'ebé hakarak uza dokumentu ne'ebé iha parte kontrária nia liman tenke husu ba tribunál atu notifika parte ne'e atu aprezenta dokumentu ne'e iha prazu fiksadu; iha rekerimentu ne'e interesadu tenke identifika dokumentu ne'e, konforme bele, no espesifika faktu ne'ebé nia hakarak prova ho dokumentu ne'e.
2. Kuandu faktu ne'ebé parte rekerente hakarak prova iha interese ba kauza nia desizaun, juíz sei haruka halo notifikasaun ne'e.

Artigu 601.º
La aprezenta dokumentu

Kuandu parte la aprezenta dokumentu ne'e, tenke tuir artigu 506.º, n.º 2, nia dispozisaun.

Artigu 602.º
Notifikadu nia eskuza

1. Kuandu notifikadu dehan katak nia la iha dokumentu ne'e, rekerente bele prova, ho meiu naran ida, katak deklarasaun ne'e falsu.
2. Nofifikadu ne'ebé uluk iha duni dokumentu ne'e no hakarak hasai-án hosi efeitu previstu iha artigu 512.º, n.º 2, tenke prova katak dokumentu ne'e lakon ka destroe tiha ona, maibé laós tanba nia kulpa.

Artigu 603.º
Dokumentu iha terseiru nia liman

Kuandu dokumentu iha hela terseiru nia liman parte bele husu ba tribunál atu notifika posuidór atu entrega dokumentu ne'e iha sekretaria, iha prazu fiksadu; artigu 600.º nia dispozisaun aplika mos iha ne'e.

Artigu 604.º
Sansaun aplikavel ba notifikadu

Tribunál bele haruka halo apreensaun ba dokumentu ne'e no kondena notifikadu selu multa kuandu nia la entrega no la dehan buat ida ka nia dehan katak nia la iha dokumentu ne'e, maibé rekerente prova katak deklarasaun ne'e falsu.

Artigu 605.º
Rekuza justifikada

Kuandu la tama iha artigu 506.º, n.º 3, nia previzaun, maibé posuidór alega justa kauza atu la entrega dokumentu ne'e, nia tenke husik hasai fotografia, halo ezame judisiál, ka hasai kópia ka reprodusaun nesesária hosi dokumentu ne'e, selae tribunál bele aplika sansaun prevista iha artigu anteriór ba nia.

Artigu 606.º
Resalva ba eskriturasaun komersiál

Livru kona-ba eskriturasaun komersiál no dokumentu relativu nia ezibisaun judisiál tomak tenke halo tuir lejislasaun komersiál nia dispozisaun.

Artigu 607.º
Rekizisaun ba dokumentu

1. Ofisiozamente ka tuir parte nia rekerimentu, tribunál tenke rekizita informasaun, paresér tékniku, planta, fotografia, dezeñu, objetu ka dokumentu seluk tan nesesáriu atu esklarese verdade.
2. Rekizisaun ne'e bele halo ba organizmu ofisiál, parte ka terseiru.

Artigu 608.º
Sansaun aplikavel ba parte no terseiru

Parte ka terseiru ne'ebé la halo tuir rekizisaun ne'e bele hetan kondenasaun selu-multa, salvu kuandu justifika nia prosedimentu, sein prejuizu ba meiu koersivu ba rekizisaun nia kumprimentu.

Artigu 609.º
Despeza tanba rekizisaun ne'e

Despeza tanba rekizisaun ne'e tama iha kustas; parte ne'ebé sujere dilijénsia ne'e ka hasai proveitu hosi dilijénsia ne'e tenke entrega kedas despeza ne'e ba organizmu ofisiál no terseiru ne'e.

Artigu 610.º
Notifikasaun ba parte

Tribunál tenke notifika dokumentu rekizitadu nia obtensaun ba parte sira.

Artigu 611.º
Legalizasaun ba dokumentu pasadu iha paíz estranjeiru

1. Dokumentu pasadu iha paíz estranjeiru, tuir paíz ne'e nia lei, sei konsidera legalizadu kuandu ajente diplomátiku ka konsulár timór iha Estadu respetivu, ho nia asinatura autentikada ho selu branku konsulár respetivu, rekoñese funsionáriu públiku emitente nia asinatura.
2. Kuandu funsionáriu públiku estranjeiru maka legaliza dokumentu partikulár lavradu iha estranjeiru, legalizasaun ne'e tenke hetan rekoñesimentu tuir artigu anteriór nia dispozisaun atu vale.

Artigu 612.º
Dokumentu ho leitura difisil

1. Kuandu dokumentu nia letra difisil atu le, parte tenke aprezenta kópia lejivel.
2. Kuandu la kumpre, parte ne'e bele hetan kondenasaun iha multa no tribunál sei hatama kópia lejivel ne'ebé parte ne'e maka tenke selu.

Artigu 613.º
Impugnasaun ba dokumentu nia jenuinidade

1. Impugnasaun ba letra ka asinatura iha dokumentu partikulár ka ba nia reprodusaun mekánika, negasaun hasoru instrusaun kona-ba preenximentu no deklarasaun katak la hatene letra ka asinatura iha dokumentu partikulár ne'e verdadeiru ka lae tenke halo iha loron sanulu nia laran, hahú iha dokumentu nia junsaun, kuandu parte iha ne'ebá, ka iha notifikasaun kona-ba junsaun ne'e, kuandu parte la iha ne'ebá.
2. Maibé, kuandu refere ba dokumentu juntu ho artikuladu ne'ebé laós ikus liu, tenke halo iha artikuladu seginte no, kuandu refere ba dokumentu juntu ho rekorrente nia alegasaun, tenke halo iha prazu ba rekorridu nia alegasaun.
3. Iha prazu ne'e nia laran tenke husu mos atu kompara sertidaun ka kópia ho orijinál ka ho sertidaun hosi ne'ebé hasai ne'e.

Artigu 614.º
Prova

1. Hamutuk ho aktu sira referidu iha artigu anteriór, n.º 1, nia prátika impugnante bele husu mos atu prodúz prova.
2. Hetan tiha notifikasaun kona-ba impugnasaun, parte ne'ebé prodúz dokumentu bele husu atu prodúz prova hodi konvense kona-ba nia jenuinidade, iha loron sanulu nia laran, maibé, iha primeira instánsia, too deit diskusaun kona-ba matéria-de-faktu hotu.
3. Prova ne'ebé marka tiha loron ba audiénsia ba diskusaun no julgamentu maka oferese nia produsaun la suspende dilijénsia ba audiénsia ne'e no la determina audiénsia ne'e nia adiamentu. Kuandu la iha tempu atu notifika testemuña oferesida, parte sira tenke aprezenta testemuña ne'e.

Artigu 615.º
Ilizaun ba dokumentu nia autentisidade ka forsa probatória

1. Iha prazu estabelesidu iha artigu 613.º maka bele argui katak dokumentu ne'ebé lei prezume auténtiku ne'e laós auténtiku, katak dokumentu ruma falsu, katak la iha intervensaun notariál iha asinatura ne'ebé ema ne'ebé la hatene ka la bele le halo iha dokumentu partikulár, katak dokumentu partikulár asinadu-ein-branku ema naok tiha ka katak deklarasaun ne'ebé hatama iha dokumentu asinadu-ein-branku la hanesan ho akordu ne'ebé halo tiha ona ho signatáriu.
2. Kuandu liu tiha prazu ne'e maka parte hatene faktu ne'ebé fundamenta arguisaun ne'e, nia bele halo arguisaun ne'e iha loron sanulu nia laran hahú iha koñesimentu ne'e.
3. Parte ne'ebé rekoñese katak dokumentu ne'e la iha vísiu ida bele argui deit vísiu superveniente, tuir númeru anteriór nia dispozisaun, sein prejuizu ba koñesimentu ofisiozu nu'udar lei sivíl.

Artigu 616.º
Aprezentante nia arguisaun

1. Parte ne'ebé aprezenta dokumentu bele argui mos dokumentu ne'e nia falsidade parsiál no mos deklarasaun ne'ebé hatama iha dokumentu asinadu-ein-branku nia diversidade parsiál ho akordu ne'ebé halo tiha ona ho signatáriu, kuandu nia hakarak uza dokumentu ne'e nia parte la visiada.
2. Parte ne'ebé aprezenta dokumentu bele argui mos dokumentu ne'e nia falsidade superveniente, tuir artigu anteriór, n.º 2, nia dispozisaun no iha prazu referidu iha ne'ebá.

Artigu 617.º
Resposta

1. Tenke notifika parte kontrária atu foo resposta, salvu kuandu arguisaun ne'e halo iha artikuladu ne'ebé laós ikus liu, tanba iha kazu ne'e parte ne'e bele foo resposta iha artikuladu seginte.
2. Kuandu parte kontrária la foo resposta ka deklara katak lakohi uza dokumentu ne'e, la bele uza dokumentu ne'e ba buat ida.
3. Aprezenta tiha resposta, juíz la husik arguisaun ne'e lao ba oin kuandu haree kedas katak arguisaun ne'e la iha baze ka serve deit atu demora prosesu ka dokumentu ne'e la bele iha influénsia iha kauza nia desizaun.

Artigu 618.º
Instrusaun no julgamentu

1. Ho arguisaun no ho resposta parte sira bele rekér atu prodúz prova.
2. Faktu ne'ebé interesa atu apresia arguisaun tenke hatama ka adita iha kestionáriu.
3. Prova no desizaun kona-ba arguisaun sei prodúz no foo hamutuk ho prova no desizaun kona-ba kauza; kuandu nesesáriu, bele suspende kauza nia termus.
4. Desizaun kona-ba arguisaun tenke notifika ba Ministériu Públiku.

Artigu 619.º
Aktu judisiál nia falsidade

1. Sitasaun nia nulidade tenke argui iha loron sanulu nia laran, hahú iha reu nia intervensaun iha prosesu.
2. Aktu judisiál seluk ruma nia falsidade tenke argui iha loron sanulu nia naran, hahú iha loron ne'ebé tenke konsidera katak parte koñese aktu ne'e.
3. Artigu 615.º too 618.º nia dispozisaun sei aplika mos ba insidente ba aktu judisiál nia falsidade, ho adaptasaun.
4. Kuandu falsidade monu ba aktu kona-ba sitasaun no bele prejudika sitandu nia defeza, juíz tenke suspende kedas kauza kuandu simu arguisaun, too desizaun definitiva kona-ba arguisaun ne'e; maibé insidente la bele lao ba oin kuandu autór, hetan tiha notifikasaun kona-ba arguisaun ne'e, rekér atu repete fali sitasaun ne'e.

SEKSAUN IV
AKAREASAUN

Artigu 620.º
Akareasaun

Kuandu, kona-ba faktu ida, testemuña ruma nia depoimentu iha opozisaun direta ho testemuña seluk nian ka testemuña sira nia depoimentu iha opozisaun direta ho parte nia depoimentu, bele halo akareasaun ba ema sira-ne'ebé tama iha kontradisaun ne'e, ofisiozamente ka tuir rekerimentu.

Artigu 621.º
Prosesamentu

1 - Kuandu ema sira-ne'ebé tama iha kontradisaun iha hotu fatin ne'ebá, sei halo kedas akareasaun; kuandu ema sira-ne'e la iha ne'ebá tenke marka loron atu halo akareasaun.
2 - Kuandu ema sira-ne'ebé tama iha kontradisaun fó sira nia depoimentu iha karta prekatória ba tribunál ida deit, tribunál deprekadu maka halo akareasaun ne'e, salvu kuandu juíz-da-kauza haruka ema sira-ne'e mai halo akareasaun iha nia oin, tetu tiha sakrifísiu ne'ebé dezlokasaun ne'e bele hamonu ba sira.
3 - Kuandu depoimentu tenke grava ka rejista, tenke rejista mos akareasaun nia rezultadu.

Artigu 622.º
Valór probatóriu

Tribunál apresia livremente prova ho akareasaun nia rezultadu.

SEKSAUN V
INSPESAUN JUDISIÁL

Artigu 623.º
Objetu

Ho inspesaun tribunál sei buka atu hola rasik persepsaun kona-ba faktu ruma.

Artigu 624.º
Inspesaun nia fim

1. Ofisiozamente ka tuir interesadu nia rekerimentu, tribunál bele halo inspesaun ba sasán ka ema, atu esklarese faktu ho interese ba desizaun, atu esklarese faktu ne'ebé interesa ba kauza nia desizaun, no bele dezloka ba iha fatin kona-ba kestaun ne'e no halo rekonstituisaun ba faktu, kuandu konsidera nesesáriu; iha inspesaun ne'e tenke respeita ema nia vida privada no familiár no ema nia dignidade.
2. Parte ne'ebé rekér inspesaun tenke foo meiu adekuadu ba tribunál atu realiza dilijénsia ne'e, salvu kuandu parte ne'e iha izensaun ka hetan dispensa atu selu kustas.

Artigu 625.º
Parte sira nia intervensaun

Tenke notifika parte sira kona-ba loron ho oras atu halo inspesaun, no parte sira rasik ka sira nia advogadu bele foo ba tribunál esklaresimentu ne'ebé presiza no bolu tribunál nia atensaun ba faktu ne'ebé sira konsidera ho interese atu rezolve kauza ne'e.

Artigu 626.º
Tékniku nia intervensaun

1. Tribunál bele lori ema ho kompeténsia atu esplika oinsá averigua no interpreta faktu ne'ebé hakarak haree.
2. Juíz tenke nomeia tékniku ne'e iha despaxu ne'ebé haruka halo dilijénsia no, kuandu laós tribunál koletivu maka halo inspesaun, tékniku ne'e tenke tama iha audiénsia-julgamentu.

Artigu 627.º
Autu-inspesaun

Elementu ne'ebé iha utilidade atu halo ezame no deside kauza tenke rejista iha autu kona-ba inspesaun ne'e; juíz bele haruka mos hasai fotografia atu hatama iha autus.

Artigu 628.º
Forsa probatória

Tribunál apresia livremente inspesaun nia rezultadu.

SEKSAUN IV
PROVA PERISIÁL

SUBSEKSAUN I
PERITU NIA NOMEASAUN

Artigu 629.º
Objetu

Prova perisiál sei uza atu buka koñesimentu ka halo apresiasaun ba faktu, ho peritu, kuandu presiza koñesimentu espesiál ne'ebé julgadór sira la iha, ka kuandu faktu, kona-ba ema, la bele tama iha inspesaun.

Artigu 630.º
Se maka halo perísia

1. Tribunál sei rekizita perísia ba estabelesimentu, laboratóriu ka servisu ofisiál apropriadu; kuandu la bele halo ka diak liu lalika halo rekizisaun ne'e, peritu ida mesak maka halo perísia ne'e; juíz tenke nomeia peritu ida-ne'e hosi ema ho idoneidade no kompeténsia koñesida kona-ba matéria ne'ebé perísia atu monu ba. Númeru ida-ne'e nia dispozisaun la prejudika artigu seginte nia dispozisaun.
2. Juíz tenke rona parte sira molok nomeia peritu no parte sira bele foo sujestaun kona-ba se maka sei halo dilijénsia ne'e; kuandu parte sira iha akordu kona-ba se maka bele sai peritu, juíz tenke nomeia ema ne'e atu sai peritu, salvu kuandu nia iha razaun atu kestiona ema ne'e nia idoneidade ka kompeténsia.
3. Servisu médiko-legál ka peritu-médiku maka halo perísia médiko-legál, tuir norma previstu iha diploma ne'ebé regula perísia ne'e.
4. Entidade ne'ebé estabelesimentu, laboratóriu ka servisu ofisiál kontrata maka halo perísia sira seluk; entidade ne'e la bele iha interese kona-ba kauza nia objetu ka ligasaun ho parte sira.

Artigu 631.º
Perísia kolejiál

1. Peritu too nain tolu, tuir molde kolejiál ka interdisiplinár, maka halo perísia:
a) Kuandu juíz haruka, tanba haree katak perísia ne'e iha kompleksidade espesiál ka ezije koñesimentu kona-ba matéria oioin;
b) Kuandu parte ruma husu perísia kolejiál, iha rekerimentu previstu iha artigu 638.º no 639.º, n.º 1.
2. Iha númeru anteriór, alínea b), nia previzaun, kuandu parte sira akorda kedas kona-ba peritu nia nomeasaun, tenke aplika artigu anteriór, n.º 2, nia dispozisaun; kuandu la iha akordu, parte ida-idak hili peritu ida no juíz nomeia ida.
3. Parte sira-ne'ebé hakarak uza fakuldade prevista iha n.º 1, alínea b), tenke hatudu kedas peritu respetivu, salvu kuandu sira alega difikuldade justifikada hodi husu atu hanaruk prazu ba indikasaun ne'e.
4. Kuandu autór laós ida deit ka reu laós ida deit no sira la iha akordu kona-ba se maka sira atu nomeia sira nia peritu, sira nia peritu ne'e maka ida-ne'ebé maioria maka hatudu; kuandu la iha maioria juíz maka sei nomeia peritu ne'e.

Artigu 632.º
Peritu nia funsaun

1 - Peritu tenke kaer nia funsaun ho dilijénsia i bele hetan kondenasaun iha multa kuandu viola nia obrigasaun atu kolabora ho tribunál.
2 - Juíz bele hasai tiha peritu ne'e kuandu nia la kaer nia funsaun ho kuidadu, nomeadamente kuandu la aprezenta ka, ho nia inérsia, la husik aprezenta relatóriu perisiál iha prazu fiksadu.

Artigu 633.º
Obstákulu ba peritu nia nomeasaun

1 - Rejime kona-ba juíz nia impedimentu ka suspeisaun aplika mos ba peritu, ho adaptasaun.
2 - Ema ne'ebé kaer funsaun hanesan órgaun soberanu, ema ne'ebé lei ekipara ho sira-ne'e, Ministériu Públiku nia majistradu ne'ebé kaer daudaun funsaun no país estranjeiru nia ajente diplomátiku sira la iha obrigasaun atu kaer funsaun hanesan peritu.
3 - Ema ne'ebé, tanba razaun pesoál, ema ida la bele ezije nia atu kaer funsaun hanesan peritu, bele husu atu la sai peritu.

Artigu 634.º
Obstákulu ba nomeasaun nia verifikasaun

1. Parte sira no peritu dezignadu rasik bele alega fundamentu ba impedimentu, suspeisaun no dispensa legál atu kaer funsaun hanesan peritu, tuir sirkunstánsia ida-idak, iha loron sanulu nia laran, hahú iha momentu ne'ebé koñese nomeasaun ne'e, ka, fundamentu ne'e nia koñesimentu ne'e superveniente karik, iha loron sanulu nia laran, tuir fali koñesimentu ne'e; juíz bele koñese ofisiozamente obstákulu sira-ne'e too halo perísia ne'e.
2. Peritu maka rekér eskuza, iha loron lima nia laran, hahú iha loron ne'ebé nia koñese nomeasaun ne'e.
3. Desizaun kona-ba impedimentu, suspeisaun ka eskuza la bele hasoru rekursu.

Artigu 635.º
Peritu foun nia nomeasaun

Kuandu tenke nomeia peritu foun, tanba obstákulu previstu iha artigu anteriór, tanba hasai tiha peritu ida uluk ka tanba peritu ida uluk la bele halo dilijénsia tan imposibilidade superveniente, no kuandu motivu sira-ne'e tenke imputa ba peritu ne'ebé parte maka nomeia, autoridade judisiária maka iha kompeténsia atu nomeia peritu foun.

Artigu 636.º
Peritu ne'ebé parte sira nomeia

1. Parte sira tenke aprezenta peritu ne'ebé sira maka propoin atu nomeia.
2. Tenke selu despeza kona-ba peritu ne'ebé juíz maka hili nia dezlokasaun.

SUBSEKSAUN II
PROVA PERISIÁL NIA PROPOZISAUN NO OBJETU

Artigu 637.º
Dezisténsia

Parte ne'ebé rekér perísia bele deziste hosi dilijénsia ne'e kuandu parte kontrária konkorda.

Artigu 638.º
Objetu ba perísia nia indikasaun

1. Kuandu rekér perísia parte rekerente tenke hatudu kedas perísia nia objetu no hatudu kedas kestaun-de-faktu ne'ebé nia hakarak esklarese ho dilijénsia ne'e.
2. Perísia bele monu ba faktu ne'ebé rekerente artikula ka ba faktu ne'ebé parte kontrária alega.

Artigu 639.º
Fiksasaun ba perísia nia objetu

1. Kuandu haree katak dilijénsia ne'e laós impertinente ka dilatória, juíz sei rona parte kontrária kona-ba objetu propostu, hodi foo oportunidade ba nia atu adere ba objetu ne'e ka propoin objetu ne'e nia ampliasaun ka restrisaun.
2. Iha despaxu ne'ebé haruka halo perísia juíz tenke determina nia objetu no indefere kestaun ne'ebé parte sira suxita, kuandu konsidera inadmisivel ka irrelevante, ka hatama iha objetu ne'e kestaun seluk tan ne'ebé konsidera nesesáriu atu apura verdade.

Artigu 640.º
Perísia ofisioza

Kuandu haruka ofisiozamente halo perísia, juíz tenke hatudu perísia nia objetu iha despaxu ne'ebé haruka halo ne'e no parte sira bele sujere atu loke tan perísia ne'e ba matéria seluk.

SUBSEKSAUN III
PERÍSIA NIA REALIZASAUN

Artigu 641.º
Perísia nia komesu

1. Despaxu ne'ebé haruka halo perísia no nomeia peritu juíz marka loron no fatin atu hahú dilijénsia, ne'ebé tenke fó hatene ba parte sira.
2. Kuandu perísia tenke halo iha institutu ka estabelesimentu ofisiál, juíz tenke rekizita perísia ne'e ba institutu ka estabelesimentu ne'e nia diretór, hatudu ho perísia nia objetu no mos prazu atu aprezenta relatóriu perisiál.
3. Kuandu, tanba razaun téknika ka tanba razaun kona-ba servisu, la bele halo perísia iha prazu ne'ebé juíz marka, nia rasik ka tuir artigu 630.º, n 4.º, nia dispozisaun, tenke foo hatene kedas faktu ne'e ba tribunál, para tribunál atu nomeia peritu foun, tuir artigu 630.º, n.º 1, nia dispozisaun.

Artigu 642.º
Peritu nia kompromisu

1 - Peritu nomeadu tenke halo kompromisu katak nia sei kaer didiak funsaun ne'ebé entrega ba nia, salvu kuandu nia funsionáriu públiku no intervém iha perísia tan funsaun ne'ebé nia kaer.
2 - Kuandu juíz asiste dilijénsia ne'e, kompromisu referidu iha númeru anteriór sei halo kuandu dilijénsia hahú.
3 - Kuandu juíz la asiste dilijénsia ne'e, peritu bele halo kompromisu ho deklarasaun eskrita, ne'ebé nia asina, no deklarasaun ne'e bele hatama deit iha relatóriu perisiál.

Artigu 643.º
Inspesaun

1. Define tiha perísia nia objetu, peritu sira halo inspesaun no averiguasaun nesesária atu elabora relatóriu perisiál.
2. Juíz asiste inspesaun ne'e kuandu nia konsidera nesesáriu.
3. Parte sira bele asiste dilijénsia ne'e no bele lori asesór tékniku, salvu kuandu perísia bele ofende ema nia pudór ka kebra sijilu ne'ebé tribunál konsidera katak merese protesaun.
4. Parte sira bele halo observasaun ba peritu sira no tenke foo esklaresimentu ne'ebé peritu konsidera nesesáriu; kuandu juíz mos iha ne'ebá parte sira bele rekér buat ne'ebé sira konsidera konveniente ba dilijénsia nia objetu.

Artigu 644.º
Meiu ne'ebé tama iha peritu nia dispozisaun

1. Peritu sira bele uza meiu hotu ne'ebé presiza atu halo didiak sira nia funsaun, liuliu bele husu atu halo dilijénsia ka atu ema ruma foo esklaresimentu ka atu foo ba sira elementu ruma iha autus nia laran.
2. Kuandu, atu halo perísia ne'e, peritu sira tenke destroe, altera ka inutiliza buat ruma, sira tenke husu uluk juíz nia autorizasaun.
3. Foo tiha autorizasaun, tenke hatama iha autus objetu ne'e nia deskrisaun ezata no, kuandu bele, nia fotografia, ka, objetu ne'e dokumentu karik, nia fotokópia konferida tuir lei.

Artigu 645.º
Ezame atu rekoñese letra

1. Kuandu ezame atu rekoñese letra la bele halo ho komparasaun ho letra ne'ebé iha tiha ona eskritu ruma no ita hatene se maka hakerek, sei notifika ema ne'e mai hakerek iha peritu nia oin lia-fuan ne'ebé peritu hatudu.
2. Kuandu interesadu hela iha área ne'ebé la tama iha tribunál distritál ne'e nia jurizdisaun no dezlokasaun ne'e reprezenta sakrifísiu todan resin ba nia, tribunál bele haruka karta prekatória, hamutuk ho papél lakradu ida iha ne'ebé hakerek hela lia-fuan ne'ebé notifikadu tenke hakerek rasik iha juíz iha tribunál deprekadu nia oin.

Artigu 646.º
Prazu atu aprezenta relatóriu

1. Kuandu peritu sira la bele halo dilijénsia hotu kedas ho relatóriu, juíz sei fiksa prazu, la naruk liu loron tolunulu, atu halo hotu dilijénsia ne'e.
2. Peritu sira sei hatudu ba parte sira loron no oras atu kontinua inspesaun, kuandu parte sira bele asiste dilijénsia nia kontinuasaun ne'e.
3. Juíz bele hanaruk prazu ne'e, dala ida deit, kuandu iha motivu justifikadu.

Artigu 647.º
Relatóriu perisiál

1. Perísia nia rezultadu tenke hatama iha relatóriu; iha relatóriu ne'e peritu tenke foo opiniaun bá perísia nia objetu, hatudu ho nia fundamentu.
2. Iha perísia kolejiál, kuandu la iha unanimidade, peritu diskordante aprezenta nia razaun.
3. Kuandu juíz asiste inspesaun no peritu bele foo kedas nia paresér, relatóriu sei dita ba akta.

Artigu 648.º
Reklamasaun hasoru relatóriu perisiál

1. Tribunál tenke notifika relatóriu perisiál ba parte sira.
2. Kuandu parte sira haree katak iha defisiénsia, obskuridade ka kontradisaun iha relatóriu perisiál, ka nia konkluzaun la fundamenta didiak, bele formula sira nia deklarasaun.
3. Kuandu foo razaun ba parte sira nia reklamasaun, juíz haruka peritu hakerek buat ne'ebé presiza atu kompleta, esklarese ka fundamenta relatóriu aprezentadu ne'e.
4. Maske la iha reklamasaun, juíz bele haruka halo esklaresimentu ka aditamentu previstu iha númeru anteriór sira.

Artigu 649.º
Peritu nia prezensa iha audiénsia finál

1. Kuandu parte ruma rekér ka juíz haruka, peritu sira tenke mai iha audiénsia finál, atu foo esklaresimentu ne'ebé husu ba sira, ho juramentu.
2. Kuandu bele, sei rona peritu sira iha estabelesimentu, laboratóriu ka servisu ofisiál ho videokonferénsia iha sira nia servisu fatin.

SUBSEKSAUN IV
PERÍSIA SEGUNDA

Artigu 650.º
Fundamentu no objetu

1. Iha loron sanulu nia laran, hahú iha koñesimentu kona-ba perísia ida primeira nia rezultadu, parte naran ida bele hatudu iha rekerimentu tansá nia la konkorda ho relatóriu perisiál aprezentadu no rekér atu halo perísia segunda.
2. Kuandu konsidera nesesáriu atu apura verdade, tribunál bele haruka halo perísia segunda, ofisiozamente no iha momentu naran ida.
3. Perísia segunda sei halo atu averigua faktu ne'ebé averigua tiha ona ho perísia primeira no korrije inezatidaun ruma ne'ebé mosu iha perísia ida uluk nia rezultadu.

Artigu 651.º
Rejime

Iha perísia segunda sei tuir dispozisaun aplikavel ba perísia primeira, ho resalva sira-ne'e:
a) Peritu ne'ebé tama tiha ona iha perísia primeira la bele tama iha perísia segunda;
b) Regra jerál, perísia segunda sei halo ho koletivu ida, ho peritu rua liu tiha koletivu ida-ne'ebé halo perísia primeira, maibé juíz sei nomeia peritu sira-ne'e ida deit.

Artigu 652.º
Perísia nia valór probatóriu

Perísia segundu la hasai perísia primeira nia validade; tribunál apresia livremente perísia rua ne'e.

TÍTULU IV
KUSTAS, MULTA NO INDEMNIZASAUN

SEKSAUN I
KUSTAS

Artigu 653.º
Regra jerál kona-ba kustas


1. Iha desizaun ne'ebé julga aksaun ka aksaun nia insidente ruma ka rekursu tribunál tenke kondena parte ne'ebé foo-fatin ba kustas selu kustas ne'e; kuandu parte ida la manán aksaun ne'e, tribunál sei kondena parte ne'ebé hetan proveitu ho prosesu ne'e selu kustas.
2. Tenke konsidera katak ema ne'ebé lakon aksaun maka foo-fatin ba kustas, tuir proporsaun ne'ebé nia lakon.
3. Kuandu autór barak ka reu barak maka lakon asaun, responsabilidade kona-ba kustas sei fahe hanesan ba sira hotu; maibé, kuandu iha diferensa sensivel kona-ba ida-idak nia partisipasaun iha aksaun, responsabilidade kona-ba kustas tenke fahe tuir medida ne'ebé ida-idak partisipa iha aksaun ne'e. Kuandu iha kondenasaun iha obrigasaun solidária, solidariedade ne'e dait mos ba kustas.

Artigu 654.º
Lide nia imposibilidade ka inutilidade

Autór maka sei selu kustas kuandu instánsia hotu tanba lide nia imposibilidade ka inutilidade; reu maka sei selu kustas, kuandu imposibilidade ka inutilidade ne'e mai hosi faktu imputavel ba reu.

Artigu 655.º
Aktu no dilijénsia ne'ebé la iha regra kona-ba kustas

1. Iha vensidu nia responsabilidade kona-ba kustas la tama aktu ka insidente supérfluu no dilijénsia ne'ebé tenke repete tanba funsionáriu judisiál ruma nia kulpa, no mos despeza ne'ebé mosu tanba aktu judisiál nia adiamentu tanba ema ruma ne'ebé tenke mai falta injustifikadamente.
2. Sei konsidera supérfluu aktu ka insidente ne'ebé la presiza atu deklara ka defende direitu. Ema ne'ebé rekér aktu ne'e maka sei selu kustas kona-ba aktu ne'e; funsionáriu ka pesoa respetiva maka selu kustas sira seluk ne'ebé n.º 1 refere.
3. Funsionáriu ne'ebé foo motivu ba aktu prosesuál nia anulasaun tenke responde ba prejuizu ne'ebé mai hosi anulasaun ne'e.

Artigu 656.º
Autór nia responsabilidade ba kustas

1. Autór maka sei selu kustas kuandu reu la foo motivu ba aksaun no la kontesta aksaun ne'e.
2. Sei konsidera katak reu la foo motiva ba aksaun:
a) Kuandu autór hakarak ezerse nia direitu potestativu, ne'ebé la iha orijen iha faktu ilísitu ruma ne'ebé reu pratika;
b) Kuandu reu nia obrigasaun vense deit ho sitasaun ka kuandu aksaun tama tiha ona iha tribunál;
c) Kuandu autór, ne'ebé iha ona títulu ruma ho forsa ezekutiva manifesta, uza prosesu deklarativu, ne'ebé la presiza ona;
d) Kuandu autór, ne'ebé bele uza rekursu revizaun, uza prosesu deklarativu ne'ebé la presiza.
3. Maske autór hakarak uza deit nia direitu potestativu, reu maka sei selu kustas kuandu lei estabelese aksaun ne'e hodi defende reu nia interese.

Artigu 657.º
Repartisaun iha enkargu kona-ba kustas

Kuandu reu nia opozisaun iha fundamentu iha momentu ne'ebé nia dedúz no, tuirmai, la iha fundamentu tanba sirkunstánsia superveniente, parte ida-idak sei selu kustas kona-ba aktu ne'ebé pratika iha períodu ne'ebé nia ezerse iha prosesu aktividade injustifikada.

Artigu 658.º
Kustas kuandu iha konfisaun, dezisténsia ka tranzasaun

1. Kuandu kauza hotu ho dezisténsia ka konfisaun, parte ne'ebé deziste ka konfesa maka sei selu kustas; kuandu iha deit dezisténsia ka konfisaun parsiál, responsabilidade kona-ba kustas sei kalkula tuir proporsaun ne'ebé tama iha dezisténsia ka konfisaun ne'e.
2. Kuandu iha tranzasaun, kustas sei fahe hanesan ba parte rua ne'e, salvu akordu seluk; maibé, kuandu parte ne'ebé halo tranzasaun ne'e ida iha izensaun ka hetan dispensa ba kustas no ida lae, juíz, rona tiha Ministériu Públiku, sei determina proporsaun ba ida-idak nia responsabilidade iha kustas.

Artigu 659.º
Kustas iha prosedimentu kautelár

1. Rekerente maka selu kustas iha prosedimentu kautelár no insidente ba abilitasaun, kuandu la iha opozisaun, maibé kustas ne'e sei konsidera fali iha aksaun respetiva; kuandu iha opozisaun, sei tuir artigu 653.º no 654.º.
2. Rekerente maka seluk kustas iha prova nia produsaun antesipada, maibé kustas ne'e sei konsidera fali iha aksaun ne'ebé, tuirmai, sei hatama.
3. Rekerente maka selu kustas kona-ba notifikasaun avulsa.

Artigu 660.º
Onoráriu nia pagamentu ho kustas

1. Parte vensedora nia mandatáriu judisiál ka tékniku bele rekér ba tribunál atu selu sira nia kréditu kona-ba onoráriu, despeza no adiantamentu ho kustas ne'ebé parte ne'e iha direitu atu simu hosi parte vensida. Rona tiha parte vensedora, juíz sei deside rekerimentu ne'e.
2. Kuandu parte vensedora impugna kréditu ne'e nia valór, sei selu deit parte ne'ebé la hasoru impugnasaun.

Artigu 661.º
Garantia atu selu kustas

Hosi bein peñoradu nia produtu tenke hasai uluk ezekusaun nia kustas.

SEKSAUN II
MULTA NO INDEMNIZASAUN

Artigu 662.º
Litigánsia ho ma-fé

1. Parte ne'ebé litiga ho ma-fé sei hetan kondenasaun ho multa no, kuandu parte kontrária husu, ho mos indemnizasaun ba parte ne'e.
2. Litigante ho ma-fé maka ema ne'ebé, ho dolu ka neglijénsia grave:
a) Dedúz pedidu ne'ebé nia iha obrigasaun atu hatene katak la iha fundamentu;
b) Altera verdade kona-ba faktu ka omite faktu relevante ba kauza nia desizaun;
c) Pratika omisaun grave hasoru nia devér atu koopera;
d) Foo uzu manifestamente reprovavel ba prosesu ka mekanizmu prosesuál, atu hetan objetivu ilegál, atu taka dalan hodi la bele deskobre verdade, atu enfrakese justisa nia aksaun, ka atu halo desizaun demora atu hetan tránzitu-ein-julgadu, kuandu la iha fundamentu sériu.
3. Desizaun ne'ebé kondena tan litigánsia ho ma-fé bele hasoru rekursu iha situasaun hotu-hotu, la haree ba kauza nia valór ka valór ne'ebé vensidu lakon.

Artigu 663.º
Indemnizasaun nia konteudu

1. Indemnizasaun atu repara ne'e maka sira-ne'e:
a) Selu fali despeza ne'ebé litigante nia ma-fé obriga parte kontrária halo, inkluindu mandatáriu ka tékniku nia onoráriu;
b) Selu fali despeza sira-ne'e no repara parte kontrária nia prejuizu seluk ne'ebé mosu hanesan ma-fé nia konsekuénsia, direta ka indireta.
Juíz sei eskolle indemnizasaun ne'ebé konsidera adekuada ba litigante nia konduta ho ma-fé, no fiksa indemnizasaun ne'e iha kuantia serta.
2. Kuandu la iha elementu atu fiksa kedas iha sentensa indemnizasaun nia valór, juíz sei rona parte sira, tuirmai, sei fiksa, tuir nia prudente arbítriu valór ne'ebé nia konsidera razoavel, no bele redúz ba limite justu verba kona-ba despeza no onoráriu ne'ebé parte aprezenta.
3. Onoráriu ne'e sei selu ba loos deit parte nia mandatáriu, salvu kuandu parte ne'e hatudu katak nia patronu simu tiha onoráriu ne'e ona.

Artigu 664.º
Responsabilidade ne'ebé monu ba inkapáz, pesoa koletiva ka sosiedade nia reprezentante

Kuandu inkapáz, pesoa koletiva ka sosiedade maka tama hanesan parte, responsabilidade ba kustas, multa no indemnizasaun monu ba nia reprezentante ne'ebé uza ma-fé iha aksaun.

Artigu 665.º
Mandatáriu nia responsabilidade

Kuandu haree katak parte nia mandatáriu iha responsabilidade pesoál no direta ba aktu ne'ebé konstitui ma-fé, juíz tenke foo-hatene faktu ne'e ba Ordem dos Advogados, para instituisaun ne'e atu aplika sansaun respetiva no kondena mandatáriu ne'e selu kuota-parte iha kustas, multa no indemnizasaun ne'ebé konsidera justu.

TÍTULU V
PROSESU KOMÚN BA EZEKUSAUN

KAPÍTULU I
DISPOZSAUN JERÁL

Artigu 666.o
Forma

Aksaun ezekutiva iha forma ida deit: prosesu komún ba ezekusaun.

Artigu 667.o
Norma reguladora

Hamutuk ho títulu ida-ne'e nia dispozisaun sei aplika mos iha prosesu komún ba ezekusaun subsidiariamente, ho adaptasaun nesesária, norma sira-ne'ebé regula prosesu deklarativu kuandu kompativel ho aksaun ezekutiva nia natureza.

Artigu 668.o
Títulu ezekutivu nia funsaun

1. Ezekusaun ida-idak tenke bazeia iha títulu ezekutivu ida; títulu ezekutivu ne'e maka determina aksaun ezekutiva nia fim no limite.
2. Aksaun ezekutiva sei uza atu hetan duni kuantia serta nia pagamentu, koiza serta nia entrega no prestasaun ho faktu, pozitivu ka negativu.

Artigu 669.o
Títulu ezekutivu

1. Bele serve deit hanesan ezekusaun nia baze:
a) Sentensa kondenatória;
b) Dokumentu ne'ebé notáriu ezara ka autentika, kuandu hamosu obrigasaun ruma nia konstituisaun ka rekoñesimentu;
c) Dokumentu ne'ebé dispozisaun espesiál foo forsa ezekutiva.
2. Ita tenke konsidera katak obrigasaun ne'ebé hakerek hela iha títulu ezekutivu inklui mos juru-de-mora, ho taxa legál.

Artigu 670.o
Rekizitu ba sentensa nia ezekuibilidade

1. Sentensa tranzitada em julgadu maka bele serve hanesan títulu ezekutivu salvu kuandu rekursu hasoru sentensa ne'e iha efeitu devolutivu deit.
2. Ezekusaun ne'ebé hahú kuandu rekursu lao daudaun extinge ka modifika konforme desizaun definitiva komprovada ho sertidaun. Desizaun intermediária bele mos suspende ka modifika ezekusaun, konforme efeitu ne'ebé foo ba rekursu hasoru desizaun ne'e.
3. Enkuantu rekursu hasoru sentensa sei lao daudaun, ezekuente ka kredór tenke presta kausaun atu hetan pagamentu.

Artigu 671.o
Despaxu judisiál no desizaun arbitrál nia ezekuibilidade

1. Autoridade judisiál nia despaxu no desizaun ka aktu seluk ne'ebé kondena ema ruma kumpre obrigasaun ruma iha forsa ezekutiva hanesan sentensa.
2. Tribunál arbitrál nia desizaun iha forsa ezekutiva hanesan tribunál judisiál nia desizaun.

Artigu 672.o
Sentensa no títulu ezaradu iha país estranjeiru

Sein prejuizu ba tratadu, konvensaun ka lei espesiál nia dispozisaun, sentensa ne'ebé tribunál ka árbitru iha país estranjeiru foo tenke hetan Supremu Tribunál ba Justisa nia revizaun no konfirmasaun atu serve hanesan baze ba ezekusaun.

Artigu 673.o
Dokumentu ne'ebé notáriu ezara ka autentika nia ezekuibilidade

Dokumentu ne'ebé notáriu ezara ka autentika no iha parte sira nia akordu kona-ba prestasaun futura ka iha previzaun katak sei konstitui obrigasaun futura bele serve hanesan baze ba ezekusaun kuandu iha prova, ho dokumentu ne'ebé pasa tuir kláuzula ne'ebé hakerek hela iha ne'ebá ka, iha dokumentu ne'ebá la hakerek buat ida karik, ho dokumentu ne'ebé iha forsa ezekutiva, katak prestasaun ruma entrega duni atu halo negósiu ne'e ka obrigasaun ruma konstitui duni tuir parte sira nia previzaun ne'e.

Artigu 674.o
Kumulasaun inisiál iha ezekusaun

1. Kredór ka kredór litiskonsorte barak bele kumula ezekusaun, maske bazeada iha títulu ketak, hasoru devedór ida deit ka hasoru devedór litiskonsorte barak, salvu kuandu:
a) Tribunál iha inkompeténsia absoluta kona-ba ezekusaun sira-ne'e ruma;
b) Ezekusaun sira-ne'e nia fim la hanesan.
2. Kuandu exekusaun hotu-hotu bazeia iha desizaun judisiál, aksaun ezekutiva lao iha tribunál iha ne'ebé aksaun ka prosesu ho valór aas liu lao.
3. Kuandu kumula ezekusaun ho baze iha desizaun judisiál ho ezekusaun ho baze iha títulu extrajudisiál, tenke inkorpora exekusaun hotu-hotu iha apensu ba ezekusaun ida-ne'ebá.
4. Kuandu ezekusaun hotu-hotu bazeia iha títulu extrajudisiál tribunál nia kompeténsia sei determina tuir artigu 55.o, n.o 2 no 3, nia dispozisaun.

Artigu 675.o
Ezekuente no ezekutadu nia lejitimidade

1. Ema ne'ebé títulu ezekutivu hatudu hanesan kredór maka bele promove ezekusaun; ezekusaun ne'e tenke promove hasoru ema ne'ebé iha títulu ezekutivu okupa pozisaun hanesan devedór.
2. Kuandu iha tiha ona susesaun iha direitu ka iha obrigasaun, ezekusaun tenke lao entre ema sira-ne'ebé susede ba ema ne'ebé iha títulu ezekutivu okupa pozisaun hanesan obrigasaun ezekuenda nia kredór ka nia devedór. Ezekuente tenke dedúz iha rekerimentu ba ezekusaun faktu sira-ne'ebé konstitui susesaun ne'e.

Artigu 676.o
Sentensa nia ezekuibilidade hasoru terseiru

Ezekusaun bazeada iha sentensa kondenatória bele promove hasoru devedór no mos hasoru ema ne'ebé sentensa ne'e iha forsa hanesan kazu julgadu ba.

Artigu 677.o
Ezekuente sira nia koligasaun

1. Kredór komúm barak bele halo koligasaun hasoru devedór ida deit ka hasoru devedór barak ho obrigasaun bazeadu iha títulu ida deit, kuandu la iha exesaun sira previstu iha artigu 674.o, n.o 1, alínea a) no b).
2. Koligasaun bele halo maske kuantia ruma sei ilíkidu hela, sarak sei presiza deit operasaun aritmétika atu halo likidasaun.
3. Artigu 674.o, n.o 2, 3 no 4, nia dispozisaun ba kumulasaun iha ezekusaun sei aplika ba koligasaun.

Artigu 678.o
Ministériu Públiku nia lejitimidade hanesan ezekuente

Ministériu maka tanke promove exekusaun ba kustas no multa iha prosesu ida-idak.

Artigu 679.o
Kompeténsia ba ezekusaun bazeada iha sentensa

1. Tribunál iha área ne'ebé kauza hetan julgamentu maka iha kompeténsia ba ezekusaun ho baze iha tribunál timór nia desizaun.
2. Tribunál distritál iha área ne'ebé halo arbitrajen maka iha kompeténsia atu ezekuta desizaun ne'ebé árbitru sira foo iha arbitrajen ne'ebé halo iha territóriu timór.
3. Ezekusaun lao iha apensu iha prosesu ne'ebé tribunál foo desizaun, ka iha trazladu kuandu prosesu ne'e sae tiha ba rekursu.

Artigu 680.o
Ezekusaun ba Supremu Tribunál ba Justisa nia sentensa

Tribunál iha ezekutadu nia domisíliu maka iha kompeténsia atu ezekuta desizaun ne'ebé foo iha aksaun ne'ebé tenke hatama iha Supremu Tribunál ba Justisa; ba ne'e, prosesu deklarativu nia autus tenke tun ba tribunál ne'ebé iha kompeténsia ba ezekusaun ne'e.

Artigu 681.o
Ezekusaun ba kustas, multa no indemnizasaun

1. Tribunál iha ne'ebé prosesu ne'ebé foo-fatin ba notifikasaun kona-ba konta ka likidasaun lao maka iha kompeténsia ba ezekusaun ba kustas, multa no indemnizasaun.
2. Kuandu Supremu Tribunál ba Justisa maka kondena iha kustas, multa ka indenizasaun, ezekusaun sei lao iha tribunál distritál iha área ne'ebé hatama prosesu ne'e.

Artigu 682.o
Regra jerál kona-ba kompeténsia iha ezekusaun

1. Tribunál iha fatin ne'ebé devedór tenke kumpre obrigasaun maka iha kompeténsia ba ezekusaun, salvu kazu previstu iha dispozisaun seluk.
2. Ezekusaun atu entrega koiza serta ka tanba dívida ho garantia reál tenke hatama iha tribunál iha área ne'ebé koiza ne'e rai hela ka hela.
3. Kuandu ezekusaun tenke hatama iha ezekutadu nia domisíliu no nia la iha domisíliu iha Timór-Leste, maibé iha bein iha ne'e, tribunál iha área ne'ebé bein ne'e hela maka iha kompeténsia.

Artigu 683.o
Ezekusaun ho baze iha sentensa estranjeira

Tribunál distritál iha Dili maka iha kompeténsia ba ezekusaun ho baze iha sentensa estranjeira.

Artigu 684.o
Obrigasaun ezekuenda nia rekizitu

Ezekusaun hahú ho dilijénsia ne'ebé ezekuente tenke rekér atu halo obrigasaun sai serta, ezijivel no líkida, kuandu títulu ezekutivu la hatudu katak obrigasaun ne'e iha ona rekizitu sira-ne'e.

Artigu 685.o
Prestasaun nia eskolla iha obrigasaun alternativa

1. Kuandu obrigasaun ne'e alternativu no devedór maka tenke eskolla prestasaun, tenke notifika devedór ne'e atu deklara prestasaun ida-ne'ebé maka nia eskolla, iha loron sanulu nia laran kuandu parte sira la fiksa prazu seluk.
2. Kuandu ezekutadu la dehan buat ida, ezekusaun lao kona-ba prestasaun ne'ebé kredór eskolle.
3. Kuandu ema terseiru maka tenke eskolle, tenke notifika terseiru ne'e atu eskolle; kuandu terseiru ne'e la eskolle, ka kuandu iha devedór barak no la bele forma maioria kona-ba eskolla ne'e, ezekuente tenke husu ba tribunál atu eskolle.

Artigu 686.o
Obrigasaun kondisionál ka dependente hosi prestasaun

1. Kuandu obrigasaun depende hosi kondisaun suspensiva ka hosi prestasaun ne'ebé kredór ka terseiru sei halo, kredór ne'e tenke prova ho dokumentu katak kondisaun ne'e iha tiha ona ka prestasaun ne'e halo tiha ona ka oferese tiha ona.
2. Kuandu la bele prova ho dokumentu, iha rekerimentu ba ezekusaun kredór tenke oferese kedas prova, ne'ebé tenke prodúz kedas sumariamente iha juíz nia oin, salvu kuandu juíz konsidera katak tenke rona mos devedór; iha kazu ida-ne'e, tenke sita devedór ho adverténsia katak, tribunál sei konsidera katak kondisaun iha tiha ona ka prestasaun halo tiha ona ka oferese tiha ona, tuir rekerimentu ezekutiva nia termus, salvu artigu 365.º nia dispozisaun.
3. Ezekutadu nia kontestasaun tenke aprezenta iha opozisaun ba ezekusaun.
4. Iha ezekusaun ba obrigasaun ne'ebé ezijivel deit parsialmente, tenke aplika artigu 690.o, n.o 6 no 7, nia dispozisaun.

KAPÍTULU II
PROSESU

SEKSAUN I
FAZE INTRODUTÓRIA

Artigu 687.o
Rekerimentu ezekutivu

1. Rekerimentu ezekutivu tenke dirije ba tribunál ne'ebé iha kompeténsia atu halo ezekusaun; Ministériu Públiku, defensór públiku ka mandatáriu judisiál konstituidu, konforme kazu ida-idak, tenke asina rekerimentu ne'e.
2. Ezekuente tenke hatudu ezekusaun nia fim no aprezenta, hamutuk ho rekerimentu ezekutivu, títulu ezekutivu ne'ebé fundamenta ezekusaun ne'e.

Artigu 688.o
Despaxu liminár

1. Juíz sei indefere liminarmente rekerimentu ezekutivu kuandu:
a) Haree kedas katak la iha títulu ezekutivu ka títulu ne'e laós sufisiente;
b) Kuandu iha exesaun dilatória la suprivel ne'ebé juíz bele koñese ofisiozamente.
2. Bele iha indeferimentu parsiál, dezignadamente kona-ba pedidu nia parte ne'ebé liu tiha limite ne'ebé hakerek iha títulu ezekutivu.

Artigu 689.o
Ezekutadu nia sitasaun

1. Kuandu rekerimentu la hetan indeferimentu totál, tenke sita ezekutadu atu halo opozisaun ba ezekusaun ka nomeia bein ba peñora, iha loron ruanulu nia laran, ho kominasaun katak, selae, direitu ne'e sei entrega ba ezekuente.
2. Sei halo notifikasaun iha sitasaun nia fatin kuandu ezekuente husu uluk likidasaun, no mos kuandu, sita tiha ezekutadu ba ezekusaun ho baze iha títulu ida, tuirmai, kumula iha prosesu ne'e ezekusaun seluk tan ho baze iha títulu seluk.
3. Iha rekerimentu ba opozisaun ezekutadu ne'ebé dedúz opozisaun bele nomeia mos bein ba peñora, hanesan kautela.

Artigu 690.o
Likidasaun

1. Kuandu kuantia atu selu ne'e sei ilíkidu hela, ezekuente tenke hatudu valór ida-idak ne'ebé tama iha prestasaun devida no husu pedidu líkidu ida iha nia rekerimentu ezekuenda.
2. Kuandu iha ezekusaun tama mos juru ne'ebé sei vense nafatin, sekretaria maka sei halo likidasaun iha finál, ho baze iha títulu ezekutivu no dokumentu ne'ebé ezekuente aprezenta tuir títulu ne'e ka, tama iha kazu karik, tuir juru tan mora nia taxa legál aplikavel.
3. Iha finál, sekretaria likida mos sansaun pekuniária kompulsória ne'ebé tenke selu.
4. Kuandu títulu ezekutivu laós sentensa no likidasaun la bele halo ho kálkulu aritmétiku deit, tenke sita kedas ezekutadu atu kontesta, ho adverténsia katak, la iha kontestasaun karik, sei konsidera obrigasaun ezekuenda fiksada hanesan ezekuente dehan iha rekerimentu ezekutivu, salvu artigu 365.o nia dispozisaun; kuandu iha kontestasaun ka revelia laós operante, tenke tuir artigu 385.o nia dispozisaun.
5. Kuandu obrigasaun sei ilíkidu hela, tanba universalidade ida maka nia objetu mediatu, no autór la bele hatudu elementu ida-idak ne'ebé konstitui universalidade ne'e, likidasaun tenke halo tuir kedas apreensaun, molok entrega koiza apreendida sira ba ezekuente.
6. Kuandu obrigasaun iha parte líkida no parte ilíkida, bele ezekuta kedas parte líkida ne'e.
7. Kuandu ezekuente husu atu ezekuta kedas parte líkida, bele halo parte ida seluk nia likidasaun kuandu ezekusaun ne'e lao daudaun, tuir regra ne'ebé aplika atu halo likidasaun inisiál.

Artigu 691.o
Ezekuente nomeia bein

Kuandu la iha opozisaun ka iha, maibé ezekutadu la nomeia bein ba peñora, tenke notifika ezekuente atu halo nomeasaun ne'e iha loron sanulu nia laran.

SEKSAUN II
OPOZISAUN BA EZEKUSAUN

Artigu 692.o
Embargu no nia prazu

1. Ezekutadu bele halo opozisaun ba ezekusaun ho embargu.
2. Embargu tenke dedúz iha loron ruanulu nia laran, hahú iha sitasaun.

Artigu 693.o
Opozisaun ba ezekusaun ho baze iha sentensa

Opozisaun ba ezekusaun ho baze iha sentensa bele uza deit hanesan fundamentu katak:
a) Títulu ezekutivu la iha ka la bele ezekuta;
b) Prosesu ka trazladu ne'e falsu ka trazladu ne'e laós fiél, no falsidade ka infidelidade ne'e bele influensia ezekusaun nia termus;
c) Falta presupostu prosesuál ruma ne'ebé presiza ba instánsia ezekutiva atu sai regulár, sein prejuizu ba falta ne'e nia suprimentu;
d) La iha sitasaun ba aksaun deklarativa ka sitasaun ne'e sofre nulidade no reu la intervein iha prosesu;
e) Obrigasaun ezekuenda laós sertu, ezijivel ka líkidu, no inserteza, inezijibilidade ka ilikidéz ne'e la hadia tiha iha ezekusaun nia faze introdutória;
f) Iha kazu julgadu anteriór liu sentensa ne'ebé ezekuta daudaun ne'e;
g) Dokumentu ruma hatudu katak, taka tiha diskusaun iha prosesu deklarativu, mosu faktu ne'ebé extinge ka modifika tiha obrigasaun, ka meiu-de-prova naran ida hatudu katak direitu ka obrigasaun preskreve tiha ona;
h) Iha faktu ka sirkunstánsia ruma ne'ebé hamosu nulidade ka anulabilidade ba konfisaun ka tranzasaun ka ba sentensa ne'ebé omologa konfisaun ka tranzasaun ne'e.

Artigu 694.o
Opozisaun ba ezekusaun ho baze iha títulu seluk

1. Opozisaun ba ezekusaun ho baze iha títulu ne'ebé laós sentensa bele halo ho fundamentu sira-ne'ebé artigu 693.o prevé no mos, kuandu aplikavel, ho fundamentu seluk ne'ebé bele uza hanesan defeza iha prosesu deklarativu.
2. Opozisaun ba ezekusaun ho baze iha sentensa arbitrál bele halo ho fundamentu sira-ne'ebé artigu anteriór prevé no mos sira-ne'ebé bele uza hanesan baze ba desizaun arbitrál nia anulasaun judisiál.

Artigu 695.o
Opozisaun nia termus

1. Opozisaun ba ezekusaun lao iha apensu, no hetan indeferimentu liminár:
a) Kuandu liu tiha prazu maka tama iha tribunál;
b) Kuandu nia fundamentu la tama iha artigu 693.o no 694.o nia previzaun;
c) Kuandu manifestamente improsedente.
2. Kuandu tribunál simu opozisaun, tenke notifika ezekuente atu kontesta, iha loron ruanulu nia laran, no tuir prosesu komún deklarativu nia termus.
3. Kuandu la iha kontestasaun sei aplika artigu 364.o, n.o 1, no 365.o, maibé la bele konsidera konfesadu faktu ne'ebé iha opozisaun ho faktu ne'ebé ezekuente alega iha rekerimentu ezekutivu.
4. Opozisaun nia prosedénsia extinge ezekusaun, tomak ka parte deit.

Artigu 696.o
Efeitu kuandu tribunál simu opozisaun

1. Maske tribunál simu opozisaun, prosesu ezekutivu suspende deit kuandu oponente presta kausaun.
2. Ezekusaun ne'ebé suspende tiha lao fila-fali kuandu opozisaun para tiha durante liu loron tolunulu nia laran tanba oponente nia neglijénsia atu promove nia termus.
3. Kuandu ezekusaun kontinua, ezekuente ka kredór tenke presta kausaun atu bele hetan pagamentu kuandu opozisaun sei lao daudaun.

SEKSAUN III
PEÑORA

Artigu 697.o
Ordein atu tuir iha peñora

1. Atu halo peñora, juíz tenke foo despaxu atu haruka no identifika bein ka direitu ne'ebé atu peñora no elementu seluk tan ne'ebé iha relevánsia ba nia identifikasaun.
2. Peñora hahú ho bein ne'ebé ezekutadu nomeia no, iha sira-ne'e nia laran, ho bein ne'ebé nia valór bele realiza fasil liu no too atu selu ezekuente nia kréditu.
3. Tuirmai, kuandu ezekutadu la nomeia bein ba peñora ka bein ne'ebé nia nomeia la too atu selu ezekuente nia kréditu, sei peñora bein ne'ebé ezekuente nomeia.
4. Juíz tenke haruka halo dilijénsia nesesária atu identifika bein sufisiente hodi garante katak peñora hetan valór adekuadu ba ezekuente nia pedidu.

Artigu 698.o
Bein oneradu ho garantia reál

Kuandu ezekuta dívida ho garantia reál ne'ebé monu ba devedór nia bein, peñora tenke hahú ho bein ne'ebé lori garantia reál nia todan; kuandu bein ne'e la too atu hetan ezekusaun nia fim maka bele peñora bein seluk.

Artigu 699.o
Peñora nia objetu

1. Devedór nia bein hotu-hotu ne'ebé, tuir lei substantiva, responde ba dívida ezekuenda, bele tama iha peñora, sein prejuizu ba ordein estabelesida iha artigu 698.o.
2. Iha kazu ne'ebé lei prevé, bele peñora terseiru nia bein, sarak ezekusaun hatama hasoru nia.
3. Tenke halo peñora ba deit bein ne'ebé presiza duni atu selu dívida ezekuenda no ezekusaun nia despeza previzivel.

Artigu 700.o
Bein absoluta ka totalmente impeñoravel

Nunka bele halo peñora ba bein ne'ebé lei espesiál la husik peñora no mos:
a) Bein ka direitu inalienavel;
b) Bein ne'ebé tama iha domíniu públiku ka iha pesoa koletiva públika sira seluk nia domíniu;
c) Bein ne'ebé nia apreensaun ofende bons-kostumes ka la iha justifikasaun ekonómika tanba nia valór venál kiik liu;
d) Bein espesialmente destinadu ba kultu públiku nia ezersísiu;
e) Túmulu;
f) Bein imprexindivel ba ekonomia doméxtika ne'ebé rai hela iha ezekutadu nia rezidénsia permanente, salvu kuandu ezekusaun ne'e halo atu selu bein ne'e nia folin ka folin kona-ba bein ne'e nia reparasaun;
g) Instrumentu indispensavel ba defisiente ka objetu atu trata ema-moras.

Artigu 701.o
Bein relativamente impeñoravel

1. La bele peñora Estadu no pesoa koletiva públika sira seluk, entidade ne'ebé iha konsesaun ba obra públika ka servisu públiku, ka pesoa koletiva ho utilidade públika sira nia bein ne'ebé afeta tiha ona espesialmente ba fim ho utilidade públika nia realizasaun, salvu iha ezekusaun atu selu dívida ho garantia reál.
2. La bele peñora mos instrumentu ne'ebé ezekutadu uza atu halo nia servisu ka objetu indispensavel ba ezekutadu nia atividade ka formasaun profisionál, salvu
a) Kuandu ezekutadu rasik maka nomeia bein ne'e ba peñora;
b) Kuandu ezekusaun ne'e halo atu selu bein ne'e nia folin ka folin kona-ba bein ne'e nia reparasaun;
c) Kuandu bein ne'e tama iha peñora hanesan estabelesimentu komersiál ida nia elementu korpóreu.

Artigu 702.o
Bein parsialmente peñoravel

1. La bele peñora:
a) Vensimentu, saláriu ka prestasaun ho natureza semellante ne'ebé ezekutadu simu, fahe ba tolu nia baluk rua;
b) Prestasaun periódika ne'ebé selu ba ezekutadu hanesan apozentasaun, regalia sosiál seluk tan, seguru, indemnizasaun tanba asidente ka renda vitalísia, ka pensaun seluk tan ho natureza semellante, fahe ba tolu nia baluk rua.
2. Juíz maka sei fiksa rendimentu sira referidu iha númeru anteriór nia parte peñoravel, entre fahe ba tolu baluk ida ka fahe ba neen baluk ida, konforme nia prudente arbítriu, haree tuir dívida ezekuenda nia natureza no ezekutadu nia kondisaun ekonómika.
3. Tetu tiha kréditu ezekuendu nia valór no natureza no ezekutadu ho nia família nia nesesidade, exesionalmente, juíz bele redúz rendimentu nia parte peñoravel ne'e, durante tempu ne'ebé nia konsidera razoavel, no bele mos foo izensaun ba peñora kona-ba parte peñoravel ne'e durante períodu la naruk liu tinan ida.

Artigu 703.o
Osan ka depózitu bankáriu inpeñoravel

La bele peñora osan ka depózitu bankáriu ne'ebé mai hosi kréditu inpeñoravel, nu'udar kréditu orijinál la bele ne'e.

Artigu 704.o
Peñora ba kazál nia bein komún

1. Kuandu iha ezekusaun hasoru kónjuje ida sei peñora kazál nia bein komún, tanba la koñese ezekutadu nia bein rasik sufisiente, tenke sita ezekutadu nia kónjuje atu, iha prazu ne'ebé nia bele uza atu halo opozisaun, husu atu halo separasaun iha sira nia bein ka hatama iha autus sertidaun ne'ebé hatudu katak aksaun atu halo separasaun ne'e lao daudaun ona.
2. Kuandu ezekuente alega ho fundamentu katak dívida ne'ebé hakerek hela iha títulu ne'ebé laós sentensa dívida komún, tenke sita mos ezekutadu nia kónjuje atu, hanesan alternativa no iha prazu ne'ebé nia bele uza atu halo opozisaun, mai dehan nia simu ka lae katak dívida ne'e komún duni, ho baze iha fundamentu alegadu ne'e, ho kominasaun katak, la dehan buat ida karik, sei konsidera dívida ne'e komún, ba ezekusaun nia efeitu no sein prejuizu ba opozisaun ne'ebé nia bele dedúz hasoru ezekusaun ne'e.
3. Kuandu, tuir númeru anteriór nia dispozisaun, tenke konsidera dívida ezekuenda komún, ezekusaun lao mos hasoru ezekutadu nia kónjuje no bele peñora mos nia bein rasik subsidiariamente; kuandu peñora tiha ona nia bein rasik maka peñora fali bein komún no iha bein komún sufisiente, ezekutadu inisiál bele husu atu substitui bein peñoradu sira-ne'e.
4. Kuandu ezekutadu nia kónjuje la simu katak dívida ezekuenda ne'e komún, maibé la husu atu halo separasaun iha sira nia bein no la hatama sertidaun ne'ebé hatudu katak aksaun ba separasaun lao daudaun, ezekusaun lao hasoru bein komún.
5. Kuandu ezekuente la invoka katak dívida ezekeunda ne'e komún, tuir no 2 nia dispozisaun, kónjuje sira-ne'e naran ida bele husu separasaun iha bein ka hatama iha autus sertidaun hodi hatudu katak aksaun ba separasaun ne'e lao daudaun ona, iha prazu ba opozisaun nia laran; selae, bele kontinua ezekusaun ba bein ne'ebé peñora tiha ona ne'e.
6. Iha prazu ba opozisaun nia laran, ezekutadu bele mos alega ho fundamentu katak dívida ne'ebé tama iha títulu ne'ebé laós sentensa ne'e komún; iha situasaun ne'e, tenke notifika kónjuje ida-ne'ebé laós ezekutadu tuir no 2 dispozisaun, kuandu nia seidauk husu separasaun iha bein, no aplika mos no 3 no 4, kuandu ezekuente la aprezenta opozisaun.
7. Apensa tiha rekerimentu atu husu separasaun iha bein, ka hatama tiha sertidaun kona-ba separasaun ne'e, ezekusaun suspende too partilla hotu; kuandu iha partilla ne'e bein peñoradu la tama iha ezekutadu nia liman, bele peñora fali bein seluk ne'ebé nia hetan iha partilla ne'e, no peñora anteriór kontinua too halo tiha apreensaun foun.

Artigu 705.o
Peñora iha komuñaun ka kompropriedade

1. Kuandu ezekusaun halao hasoru patrimóniu autónomu ka bein indivizu nia contitulár balu deit, la bele peñora bein sira-ne'ebé tama iha patrimóniu komún ka bein sira-ne'e ruma nia frasaun ka bein indivizu nia parte espesifikada ruma.
2. Kuandu iha ezekusaun barak halo peñora ba patrimóniu autónomu nia kiñaun sira hotu kedas ka ba direitu hotu-hotu ne'ebé tama iha bein indivizu, tenke halo venda ida deit, iha prosesu ne'ebé halo peñora uluk liu, tuirmai maka sei fahe produtu ne'ebé hetan ho venda ne'e.

Artigu 706.o
Bein atu peñora iha ezekusaun hasoru erdeiru

1. Iha ezekusaun hasoru erdeiru tenke peñora deit bein ne'ebé nia simu hosi matebian.
2. Kuandu peñora monu mos ba bein seluk, ezekutadu bele husu atu hasai tiha peñora ne'e no hatudu kedas bein ne'ebé nia simu hosi eransa ne'e. Juíz sei defere rekerimentu ne'e kuandu, rona tiha ezekuente, ida-ne'e la hatoo opozisaun.
3. Kuandu ezekuente la konkorda atu hasai tiha peñora, ezekutadu ne'ebé simu eransa pura i simples deit, atu hetan peñora nia levantamentu, tenke alega no prova:
a) Katak bein peñoradu ne'e la mai hosi eransa;
b) Katak bein ne'ebé nia simu hosi eransa maka deit sira-ne'ebé nia hatudu ne'e ka, nia simu liu karik, katak bein sira seluk uza tiha ona atu seluk despeza ho eransa.

Artigu 707.o
Bein peñoravel subsidiáriu

Iha ezekusaun hasoru devedór prinsipál no devedór subsidiáriu, ne'ebé tenke hetan uluk sitasaun, tenke peñora hotu tiha devedór prinsipál nia bein molok bele peñora devedór subsidiáriu nia bein; devedór subsidiáriu nia sitasaun tenke presede ezekusaun kuandu ezekuente husu, no iha kazu ne'e, devedór subsidiáriu tenke invoka katak nia iha benefísiu ba eskusaun, iha prazu atu hatoo opozisaun ba ezekusaun nia laran.

Artigu 708.o
Peñora ba merkadoria karregada iha naviu

1. Maske naviu despaxadu tiha ona ba viajem, halo tiha peñora ba merkadoria ne'ebé karrega tiha ona iha naviu ne'e, juíz bele foo autorizasaun atu deskarrega fali merkadoria ne'e kuandu devedór selu hotu kedas frete devidu, despeza kona-ba karga, estiva, dezarrumasaun, sobredemora no deskarga ka presta kausaun atu selu despeza sira-ne'e.
2. Ita konsidera naviu ida despaxadu ba viajem kuandu nia kapitaun simu tiha ona dezembarasu ne'ebé portu nia kapitania pasa.
3. Oferese tiha kausaun, tenke rona kapitaun, atu dehan buat ruma kona-ba kausaun ne'e nia idoneidade, iha loron lima nia maran.
4. Kuandu tribunál autoriza deskarga ne'e, tenke halo averbamentu iha koñesimentu ne'ebé kapitaun iha no foo-hatene faktu ne'e ba portu nia kapitania.

Artigu 709.o
Apreensaun ba bein iha terseiru nia liman

1. Tenke apreende ezekutadu nia bein, maske iha terseiru nia liman tan títulu ruma, sein prejuizu ba direitu ne'ebé terseiru ne'e bele aprezenta hasoru ezekuente.
2. Kuandu halo apreensaun tenke averigua terseiru ne'e kaer bein ne'e tan peñór ka tan direitu retensaun no, nune'e karik, tenke hakerek nia domisíliu atu, liu tiha, bele halo sitasaum.

Artigu 710.o
Opozisaun ba peñora nia fundamentu

1. Ezekutadu bele halo opozisaun ba peñora ne'ebé halo ba nia bein, ho fundamentu katak:
a) Lei la husik bein ne'ebé apreende tiha ona ne'e tama iha peñora ka la husik bein ne'e tama ho extensaun ne'ebé akontese iha apreensaun ne'e;
b) Peñora kedas fali bein ne'e subsidiariamente maka bele responde ba dívida ezekuente;
c) Peñora ne'e halo ba bein ne'ebé la bele peñora, tanba la bele responde ba dívida ezekuenda.
2. Kuandu iha opozisaun uza hanesan baze katak iha patrimóniu separadu, ezekutadu tenke hatudu kedas bein ne'ebé, tama iha patrimóniu autónomu, responde ba dívida ezekuenda no iha hela nia liman no bele tama iha peñora ne'e.

Artigu 711.o
Insidente nia prosesu

1. Ezekutadu tenke aprezenta opozisaun iha loron ruanulu nia laran hahú iha sitasaun.
2. Kuandu la lao hamutuk ho opozisaun ba ezekusaun, insidente atu halo opozisaun ba peñora tuir artigu 254.o too 256.o nia dispozisaun no mos, ho adaptasaun, artigu 695.o, n.o 1 no 2, nia dispozisaun.
3. Kuandu ezekutadu presta kausaun maka ezekusaun suspende; bein ne'ebé opozisaun refere ba maka tama iha suspensaun; ezekusaun bele lao daudaun hasoru bein peñoradu sira seluk.
4. Opozisaun ba peñora nia prosedénsia foo-fatin atu hasai fali peñora ne'e.

SEKSAUN IV
KAZU ESPESIÁL IHA PEÑORA

SUBSEKSAUN I
PEÑORA BA BEIN IMOVEL

Artigu 712.o
Peñora iha koiza imovel

1. Tenke notifika ba ezekutadu despaxu ne'ebé haruka halo peñora no peñora nia realizasaun no entrega iha notifikasaun ne'e rekerimentu ne'ebé nomeia bein ba peñora.
2. Juíz bele haruka katak liu tiha peñora maka halo notifikasaun ba ezekutadu kona-ba despaxu ne'ebé ordena peñora ne'e, kuandu nia haree katak, halo uluk notifikasaun karik, bele hamosu perigu ba dilijénsia nia efikásia.
3. Peñora ba imovel sei halo ho termu iha autus, no, ho termu ne'e, sei konsidera katak bein peñoradu entrega ona ba depozitáriu; iha termu ne'e tenke hakerek ezekuente no ezekutadu nia identifikasaun no elementu nesesáriu atu halo rejistu, no depozitáriu tenke asina mos termu ne'e.
4. Peñora prodúz efeitu ba terseiru hahú iha data ne'ebé halo rejistu; peñora nia rejistu sei halo ho baze iha termu ba peñora nia sertidaun. Tenke hatama iha autus sertidaun kona-ba rejistu ne'e no sertidaun kona-ba onus ne'ebé tula hela ba bein peñoradu ne'e.
5. Sekretaria tenke hasai ofisiozamente termu ba peñora nia sertidaun hodi haruka ba ezekuente atu rejista peñora.
6. Kuandu peñora nia rejistu sei provizóriu hela, juíz, haree tiha tansá maka rejistu ne'e sei provizóriu, bele haruka ezekusaun lao ba oin; maibé, kuandu rejistu ne'e sai tiha definitivu maka tribunál bele adjudika bein peñoradu, konsigna bein ne'e nia rendimentu ka fa'an bein ne'e.

Artigu 713.o
Depozitáriu

1. Juíz nomeia depozitáriu iha despaxu ne'ebé haruka halo peñora, tuir sekretaria nia informasaun.
2. Juíz atu bele nomeia hanesan depozitáriu ezekutadu ka nia kónjuje, parente ka afím iha liña reta ka iha liña kolaterál too grau segundu, ezekuente tenke konkorda ka tenke iha sirkunstánsia sira tuirmai ne'e ruma:
a) Ezekutadu maka uza bein peñoradu hanesan nia abitasaun efetiva - iha ne'e ezekutadu maka tenke sai depozitáriu duni;
b) Bein peñoradu ne'e arrenda hela - iha ne'e arrendatáriu maka tenke sai depozitáriu;
c) Bein ezekutadu lori hela direitu retensaun, tanba inkumprimentu kontratuál ne'ebé tribunál verifika tiha ona - iha ne'e retentór maka tenke sai depozitáriu.
3. Kuandu imovel peñoradu arrenda hela ba ema barak, tenke hili ema sira-ne'e ida atu sai depozitáriu, no arrendatáriu ne'ebé sai depozitáriu ne'e tenke simu renda hosi arrendatáriu sira seluk.
4. Osan kona-ba renda ne'ebé vense ka simu daudaun tenke depozita iha instituisaun ba kréditu, ba iha tribunál nia ordein.
5. Kuandu bein atu peñora ne'e peñora uluk tiha ona iha ezekusaun ruma, depozitáriu iha peñora anteriór maka sai nafatin depozitáriu.

Artigu 714.o
Entrega efetiva

1. Kuandu depozitáriu hetan difikuldade atu toma-konta bein peñoradu ka iha dúvida ruma kona-ba objetu ne'ebé atu ama iha depózitu ne'e, bele husu atu funsionáriu ida ba too prédiu ne'e nia fatin atu halo entrega efetiva.
2. Kuandu odamatan taka hele ka ema ruma halo rezisténsia hasoru, ka kuandu iha razaun atu tauk katak buat sira-ne'e bele akontese, funsionáriu rekizita forsa públika no bele halo arrombamentu ba odamatan, kuandu presiza, no hakerek buat sira-ne'e hotu iha autu.
3. Dilijénsia ne'ebé tenke halao iha kaza abitada ka nia dependénsia fexada, tenke halo deit hosi tuku hitu dadér too tuku sia kalan; funsionáriu tenke entrega kópia kona-ba despaxu ne'ebé haruka halo peñora ne'e ba ema ne'ebé iha disponibilidade kona-ba fatin iha ne'ebé dilijénsia ne'e halao daudaun ne'e; ema ne'e bele asiste dilijénsia ne'e no bele ba hamutuk ho ema ruma nia konfia ka husu ba ema ruma nia konfia atu ba iha nia fatin, naran katak ema ne'e la demora atu ba iha fatin ne'ebá.

Artigu 715.o
Peñora nia extensaun

1. Iha peñora ba bein imovel tenke tama prédiu ne'e ho nia parte integrante no frutu, naturál ka sivíl, ne'ebé lei la exklui espresamente no la serve hanesan garantia ba priviléjiu ruma.
2. Frutu pendente bele peñora ketak, hanesan koiza movel, sarak hela deit tempu la naruk liu fulan ida ba époka normál atu halo kolleita; kuandu sei hela tempu naruk liu fulan ida ba époka normál atu halo kolleita, frutu pendente ne'e la tama iha peñora ba prédiu ne'e, maibé bele peñora ketak fila-fali, sein prejuizu ba peñora anteriór.

Artigu 716.o
Prédiu peñoradu nia divizaun

1. Kuandu prédiu peñoradu ne'e bele divide no prédiu ne'e nia valór liu dook dívida ezekuenda no kréditu reklamadu sira nia valór, ezekutadu bele husu atu halo frasionamentu ba prédiu ne'e, sein prejuizu ba ezekusaun nia kontinuasaun.
2. Peñora sei monu nafatin ba prédiu ne'e tomak, maske halo tiha ona divizaun, salvu kuandu, tuir ezekutadu nia rekerimentu no, rona tiha interesadu sira-seluk, juíz foo autorizasaun atu hasai tiha peñora hosi imovel ruma ne'ebé sai hosi divizaun ne'e, tanba haree kedas katak prédiu sira-seluk nia valór too hodi selu ezekuente ho kredór reklamante sira nia kréditu.

Artigu 717.o
Administrasaun ba bein depozitadu

1. Depositáriu judisiál tenke tuir depozitáriu nia devér jerál no mos tenke administra bein depozitadu ho zelu ne'ebé bom pai de família uza no tenke presta konta.
2. Kuandu ezekuente ho ezekutadu la hetan akordu kona-ba oinsá esplora bein ne'ebé peñora tiha ona, juíz maka sei deside, rona tiha depozitáriu no halo tiha dilijénsia nesesária.

Artigu 718.o
Depozitáriu nia remosaun

1. Tuir interesadu naran ida nia rekerimentu, juíz tenke hasai tiha depozitáriu ne'ebé la kumpre nia obrigasaun kona-ba kargu ne'e.
2. Tenke notifika depozitáriu atu foo resposta no tuir artigu 254.º too 256.º nia dispozisaun.
3. Depozitáriu bele husu eskuza ba kargu ne'e ho fundamentu iha motivu atendível.

Artigu 719.o
Arrestu nia konversaun ba peñora

Kuandu bein atu peñora arresta tiha ona, juíz sei foo despaxu atu muda arrestu ne'e ba peñora no haruka halo averbamentu respetivu iha rejistu prediál.

Artigu 720.o
Levantamentu ba peñora

1. Ezekutadu bele husu ba tribunál atu hasai tiha peñora no kondena ezekuente selu kustas ne'ebé nia provoka, kuandu, tanba nia neglijénsia, ezekusaun para hela durante fulan neen nia laran molok rekerimentu ne'e tama.
2. Tenke konsidera ezekusaun parada nafatin maske haruka tiha ona prosesu ba konta ka selu tiha ona kustas ne'ebé konta tiha ona.

SUBSEKSAUN II
PEÑORA BA MOVEL

Artigu 721.o
Oinsá efetua peñora

1. Peñora ba movel sei halo ho apreensaun efetiva ba bein ne'ebé atu peñora, hodi entrega depozitáriu idóneu, salvu kuandu bele lori bein sira-ne'e ba sekretaria judisiál ka depózitu públiku ruma no la iha inkonveniente ida.
2. Funsionáriu enkarregadu atu halo peñora maka hili depozitáriu, sein prejuizu ba n.º 4 nia dispozisaun.
3. Osan, papél-kréditu, pedra ka metál presiozu ne'ebé apreende tiha tenke depozita iha instituisaun ba kréditu, atu hein tribunál nia ordein.
4. Hili tiha ezekutadu ka ema ne'ebé moris ho nia iha ekonomia komúm ka ema ne'ebé ezekuente konsidera la idónea atu sai depozitáriu, ezekuente bele husu ba juíz atu substitui nia, hatudu kedas ema seluk ba depozitáriu no entrega ba tribunál meiu indispensavel atu muda no rai movel ne'ebé peñora tiha ona, kuandu presiza.

Artigu 722.o
Ezekuente nia kooperasaun atu realiza peñora

Ezekuente bele kolabora ho tribunál atu realiza peñora, hatudu meiu nesesáriu atu apreende bein movel no atu rai didiak bein ne'e.

Artigu 723.o
Autu-peñora

1. Tenke hakerek autu kona-ba peñora; iha autu ne'e tenke hakerek oras iha ne'ebé halo dilijénsia ne'e, relasaun kona-ba bein peñoradu, tuir verba numerada, no hatudu, kuandu bele, verba ida-idak nia valór aprosimadu.
2. Louvadu ida juíz nomeia iha despaxu ne'ebé haruka halo peñora maka fiksa verba ida-idak nia valór; louvadu ne'e la presiza halo juramentu.
3. Kuandu peñora la hotu iha loron ne'ebé hahú, tenke taka selu iha odamatan iha uma ne'ebé rai hela bein ne'ebé seidauk relasiona no hola providénsia atu rai didiak bein sira-ne'e, atu bele hahú fali regularmente iha dia util seginte.
4. Louvadu no depozitáriu tenke asina autu-peñora; kuandu depozitáriu la bele asina testemuña, rua tenke asina mos.
5. Kuandu autoridade administrativa ka polisiál maka halo peñora ba veíkulu automovel, autu-apreensaun vale hanesan autu-peñora.

Artigu 724.º
Obstákulu ba peñora nia realizasaun

1. Kuandu ezekutadu ka ema-ne'ebé reprezenta nia la lakohi loke odamatan ka movel ruma, ka ema ida la iha uma no odamatan no movel sira taka hela, tenke tuir artigu 714.º nia dispozisaun.
2. Ezekutadu ka ema ruma ne'ebé subar buat ruma atu buat ne'e la bele tama iha peñora sei hetan sansaun korrespondente ba litigánsia ho ma-fé, sein prejuizu ba responsabilidade kriminál, kuandu iha.
3. Funsionáriu ne'ebé, kuandu peñora lao daudaun, iha suspeita kona-ba sonegasaun ruma, sei husu ba eme ne'ebé subar hela buat ruma atu aprezenta buat ne'e no aviza ema ne'e kona-ba konsekuénsia ne'ebé nia bele hetan tanba okultasaun ne'e.

Artigu 725.º
Peñora ba movel ne'ebé tenke rejista

1. Artigu 712.º nia dispozisaun sei aplika ba peñora ba movel ne'ebé tenke rejista.
2. Iha peñora ba veíkulu automovel tenke halo apreensaun ba veíkulu ne'e ho nia dokumentu; autoridade administrativa ka polisiál ruma bele halo apreensaun ne'e.
3. Iha peñora ba naviu despaxadu atu halo viajem tenke notifika kapitania atu apreende dokumentu respetivu no la bele husik naviu ne'e sai.
4. Iha peñora ba aeronave tenke notifika autoridade ne'ebé kontrola operasaun iha fatin ne'ebé aeronave ne'e para hela; autoridade ne'e maka tenke apreende dokumentu respetivu.

Artigu 726.º
Oinsá halo naviu peñoradu navega fali

1. Naviu peñoradu nia depozitáriu bele halo naviu ne'e navega fila-fali kuandu ezekutadu no ezekuente konkorda no juíz foo autorizasaun.
2. Husu tiha autorizasaun, sei notifika interesadu sira-ne'ebé seidauk foo sira nia autorizasaun, atu foo resposta iha loron lima nia laran. Kuandu juíz foo autorizasaun, tenke aviza portu nia kapitania, ho ofísiu.

Artigu 727.º
Oinsá kredór halo naviu peñoradu navega fali

1. Indpendentemente hosi ezekuente no ezekutadu nia akordu, ezekuente ka kredór ne'ebé iha garantia ho naviu peñoradu bele husu atu naviu ne'e navega nafatin too fa'an tiha, naran katak foo kausaun no halo seguru ne'ebé uza baibain hasoru risku.
2. Kausaun tenke asegura kréditu sira seluk ne'ebé iha garantia ho naviu peñoradu no prosesu nia kustas.
3. Juíz tenke rona naviu nia kapitaun no kréditu ne'ebé atu akautela nia titulár atu hatene kausaun ne'e idóneu la lae no seguru ne'e sufisiente ka lae.
4. Kuandu juíz foo autorizasaun, sei entrega naviu ne'e ba rekerente, ne'ebé sai hanesan nia depozitáriu, no foo hatene faktu ne'e ba portu nia kapitania.

Artigu 728.º
Devér atu aprezenta bein

1. Depozitáriu tenke aprezenta bein ne'ebé entrega ba nia, kuandu simu ordein atu aprezenta, sein prejuizu ba artigu anteriór sira nia dispozisaun.
2. Kuandu depozitáriu la aprezenta bein depozitadu iha loron lima nia laran no la foo justifikasaun ba nia falta, juíz haruka arresta depozitáriu nia bein sufisiente atu garante depózitu, kustas no despeza akrexida nia valór, sein prejuizu ba prosedimentu kriminál; sei ezekuta be sira-ne'e, iha prosesu ezekutivu duni, atu selu valór ida-ne'ebá no nia akréximu.
3. Halo tiha pagamentu ne'e ka entrega tiha bein depozitadu ho tan depózitu kona-ba kuantia atu selu kustas no despeza, ne'ebé tenke kalkula kedas, tenke hasai kedas arrestu ne'e.

Artigu 729.º
Venda antesipada

1. Juíz bele foo autorizasaun atu fa'an uluk tiha bein ne'ebé la bele rai tanba bele estraga ka lakon valór ka diak liu fa'an uluk tiha.
2. Ezekuente, ezekutadu ka depozitáriu bele husu autorizasaun ne'e; juíz tenke rona parte sira ka parte ida-ne'ebé laós rekerente, exetu kuandu tenke deside kedas tanba iha urjénsia atu halo venda ne'e.
3. Depozitáriu maka halo venda ne'e, tuir regra kona-ba venda ho negosiasaun partikulár, salvu dispozisaun seluk.

Artigu 730.º
Disposizaun kona-ba peñora ba imovel nia aplikasaun

Subseksaun anteriór nia dispozisaun kona-ba peñora ba imovel aplika mos subsidiariamente iha peñora ba bein movel.

SUBSEKSAUN III
PEÑORA BA DIREITU

Artigu 731.º
Peñora ba kréditu

1. Atu halo peñora ba kréditu tenke notifika devedór katak kréditu ne'e hela iha tribunál nia liman no tenke tuir tribunál nia ordein; notifikasaun ne'e tenke halo ho formalidade ne'ebé uza iha sitasaun pesoál.
2. Devedór tenke deklara kréditu ne'e iha ka lae, garantia ne'ebé maka akompaña kréditu ne'e, iha data ne'ebé maka kréditu ne'e vense no sirkunstánsia seluk tan ne'ebé bele iha interese ba ezekusaun. Kuandu la bele halo kedas iha notifikasaun, nia tenke halo deklarasaun ne'e iha termu iha autus ka iha rekerimentu, iha loron sanulu nia laran; prazu ne'e bele hanaruk kuandu iha fundamentu justifikadu.
3. Kuandu devedór la dehan buat ida, tenke konsidera katak nia rekoñese katak kréditu ne'e iha, hanesan kuandu hatudu kréditu ba peñora.
4. Devedór tama iha responsabilidade tan litigánsia ho ma-fé kuandu nia konxientemente la dehan verdade.
5. Ezekuente, ezekutadu no kredór reklamante bele rekér ba juíz atu pratika ka haruka pratika aktu ne'ebé sira konsidera indispensavel atu konserva direitu be kréditu oneradu ne'e.
6. Kuandu iha peñór atu garante kréditu peñoradu, tenke halo apreensaun ba peñór ne'e nia objetu, tuir dispozisaun ne'ebé aplika iha peñora ba movel, ka halo direitu ne'e nia transferénsia ba ezekusaun; kuandu iha ipoteka atu garante kréditu peñoradu, tenke averba peñora ne'e iha ipoteka nia rejistu.

Artigu 732.º
Peñora ba títulu-de-kréditu

1. Atu halo peñora ba direitu inkorporadu iha títulu-de-kréditu tenke apreende títulu ne'e no haruka halo averbamentu kona-ba onus ne'ebé moris hosi peñora ne'e, kuandu bele.
2. Kuandu direitu inkorporadu iha títulu-de-kréditu ne'e iha natureza obrigasionál, tenke tuir mos dispozisaun kona-ba peñora ba direitu de kréditu.
3. Títulu-de-kréditu apreendidu tenke depozita iha instituisaun ba kréditu, atu hein tribunál nia ordein, sein prejuizu ba númeru seginte nia dispozisaun.
4. Atu halo peñora ba títulu ka valór mobiliáriu ne'ebé tenke tuir rejime ba imobilizasaun ka depózitu iha instituisaun finanseira tenke komunika ba entidade depozitária katak títulu ne'e hela iha tribunál nia liman no tenke tuir tribunál nia ordein.

Artigu 733.º
Termus atu tuir kuandu devedór dehan katak kréditu la iha

1. Kuandu kredór dehan katak kréditu ne'e la iha, tenke notifika ezekuente no ezekutadu atu, iha loron sanulu nia laran, dehan buat ne'ebé sira hakarak, no ezekuente atu dehan mos nia hakarak peñora atu kontinua nafatin ka nia deziste hosi peñora ne'e.
2. Kuandu ezekuente dehan katak nia hakarak peñora ne'e atu kontinua nafatin, kréditu ne'e sei konsidera litijiozu no adjudika ka tranzmite hanesan litijiozu.

Artigu 734.º
Termus atu tuir kuandu devedór dehan katak obrigasaun depende hosi prestasaun ne'ebé ezekutadu tenke halo

1. Kuandu devedór dehan katak obrigasaun sai ezijivel ho ezekutadu nia prestasaun ruma no ezekutadu konfirma deklarasaun ne'e, tenke notifika ezekutadu atu halo prestasaun ne'e iha loron sanulu resin-lima nia laran.
2. Kuandu ezekutadu la kumpre obrigasaun ne'e, ezekuente ka devedór bele promove ezekusaun atu hetan kumprimentu ne'e. Ezekuente bele mos halo prestasaun ne'e iha ezekutadu nia fatin; iha kazu ne'e, nia sai sub-rogadu iha devedór nia direitu.
3. Kuandu ezekutadu impugna devedór nia deklarasaun no juíz la bele halakon diverjénsia ne'e, tenke tuir artigu anteriór nia dispozisaun, ho adaptasaun.
4. Iha kazu previstu iha n.º 2, bele ezije prestasaun ne'e, iha apensu iha prosesu ne'e nia autus rasik; la presiza halo sitasaun ba ezekutadu; despaxu ne'ebé haruka kumpre prestasaun ne'e maka serve hanesan títulu ezekutivu.

Artigu 735.º
Prestasaun devida nia depózitu ka entrega

1. Kuandu dívida vense, devedór ne'ebé la kontesta tenke depozita importánsia respetiva iha instituisaun ba kréditu, ba tribunál nia ordein, no hatama dokumentu kona-ba depózitu ne'e iha autus, ka entrega koiza devida ba ezekuente, ne'ebé sai hanesan nia depozitáriu.
2. Kuandu kréditu ne'e vense ka adjudika tiha ona no akizisaun ne'e notifika tiha ona ba devedór, tenke entrega prestasaun ba adkirente ne'e.
3. Kuandu devedór la kumpre obrigasaun, ezekuente ka adkirente bele halao ezekusaun atu ezije prestasaun ne'e, ho baze iha deklarasaun ne'ebé rekoñese dívida ne'e, iha notifikasaun ne'ebé halo tiha ona ho deklarasaun nia auzénsia, ka iha títulu kona-ba kréditu nia akizisaun.

Artigu 736.º
Peñora ba direitu ka espetativa atu adkire

1. Artigu anteriór sira nia dispozisaun kona-ba peñora ba kréditu sei aplika, ho adaptasaun, ba peñora ba direitu ka ba ezekutadu nia espetativa atu adkire bein determinadu.
2. Kuandu koiza atu adkire ne'e tama hela iha ezekutadu nia pose ka detensaun, tenke tuir artigu sira kona-ba peñora ba imovel ka movel nia dispozisaun, nu'udar kazu ida-idak.
3. Adkire tiha bein ne'e, peñora monu fali ba bein tranzmitidu rasik.

Artigu 737.º
Peñora ba renda, abonu, vensimentu ka saláriu

1. Kuandu peñora monu ba renda, abonu, vensimentu, saláriu ka rendimentu periódiku seluk, sei notifika lokatáriu, empregadór ka entidade ne'ebé tenke selu renda, abonu, vensimentu, saláriu ka rendimentu ne'e atu halo deskontu kona-ba kréditu peñoradu hosi kuantia devida no depozita valór deskontadu ne'e iha instituisaun ba kréditu.
2. Kuantia depozitada hein tribunál nia ordein no hela indisponível too prazu ba ezekutadu atu halo opozisaun, ka, iha opozisaun karik, too desizaun ne'ebé monu ba opozisaun ne'e hetan tránzitu-em-julgadu.
3. Liu tiha prazu ba opozisaun, kuandu la iha opozisaun, ka kuandu juíz julga tiha opozisaun ne'e improsedente, ezekuente bele rekér ba juíz atu entrega ba nia kuantia depozitada ne'ebé la garante kréditu reklamadu, too dívida ezekuenda nia valór, deskonta uluk tiha valór kona-ba ezekusaun nia despeza.

Artigu 738.º
Peñora ba depózitu bankáriu

1. Peñora ne'ebé monu ba depózitu iha instituisaun ho autorizasaun atu simu tenke halo ho notifikasaun ba jerente ka nia substitutu kona-ba desizaun judisiál ne'ebé haruka halo peñora.
2. Kuandu ema barak maka depózitu ne'e nia titulár, peñora monu ba ezekutadu nia kuota-parte iha konta komúm ne'e; ita tenke konsidera katak kuota hotu-hotu hanesan.

Artigu 739.º
Peñora ba estabelesimentu komersiál

1. Peñora ba estabelesimentu komersiál tenke halo ho autu; iha autu ne'e sei hakerek relasaun kona-ba bein sira-ne'ebé tama iha estabelesimentu ne'e, no tuir mos dispozisaun sira-ne'ebé regula peñora ba kréditu kuandu iha estabelesimentu ne'e halo parte bein ho natureza hanesan ne'e, inkluindu direitu ba arrendamentu.
2. Peñora ba estabelesimentu komersiál la taka- dalan ba estabelesimentu ne'e atu funsiona normalmente, ho ezekutadu nia jestaun; kuandu presiza bele nomeia ema ruma atu fiskaliza; tenke aplika ba fiskalizadór ne'e dispozisaun sira kona-ba depozitáriu.
3. Kuandu ezekuente halo opozisaun, ho fundamentu, ba ezekutadu atu kontinua ho estabelesimentu nia jestaun, tenke nomeia administradór ida ho podér atu halo jestaun ordinária ba estabelesimentu ne'e.
4. Kuandu estabelesimentu nia atividade para tiha ona ka tenke suspende, tenke nomeia depozitáriu atu halo mera administrasaun ba bein ne'ebé tama iha estabelesimentu ne'e.
5. Peñora ne'ebé monu ba direitu ba estabelesimentu komersiál la afeta peñora ne'ebé halo tiha ona ba bein ne'ebé integra estabelesimentu ne'e, maibé taka-dalan atu halo fali peñora ba bein ne'ebé halo parte iha estabelesimentu ne'e.
6. Kuandu iha estabelesimentu komersiál halo parte bein ka direitu ne'ebé nia onerasaun, tuir lei, tenke rejista, ezekuente tenke promove rejistu ne'e, tuir regra jerál, kuandu hakarak impede peñora seluk atu monu tan ba bein ka direitu ne'e.

Artigu 740.º
Dispozisaun aplikavel ba peñora ba direitu

Seksaun anteriór sira nia dispozisaun ba peñora ba koiza imovel no koiza movel aplika mos iha peñora ba direitu.

SUNSEKSAUN IV
KONKURSU BA KREDÓR SIRA

Artigu 741.º
Sitasaun ba kredór no kónjuje

1. Halo tiha peñora no hatama tiha sertidaun kona-ba direitu, onus ka enkargu sira-ne'ebé inskritu, kuandu nesesáriu, tribunál tenke sita ba ezekusaun:
a) Ezekutadu nia kónjuje, kuandu peñora monu ba bein imovel ne'ebé ezekutadu la bele aliena livremente ka kuandu ezekuente rekér nia sitasaun;
b) Kredór ho garantia reál ne'ebé monu ba bein peñoradu;
c) Entidade referida iha lei fiskál atu defende direitu ne'ebé Fazenda Nasionál bele iha;
d) Kredór deskoñesidu sira.
2. Kredór ne'ebé rejista tiha ona nia direitu ba garantia ruma ho bein peñoradu tenke sita iha domisíliu ne'ebé hakerek hela iha rejistu, salvu kuandu tribunál koñese domisíliu seluk; kredór deskoñesidu no kredór preferente nia susesór tenke sita ho editál, ho prazu loron ruanulu.
3. Sitasaun sira-ne'e la halo karik, sei mosu efeitu ne'ebé mosu kuandu la sita reu ; maibé, kuandu la benefisia deit ezekuente, venda, adjudikasaun, remisaun ka pagamentu ne'ebé halo tiha ona vale nafatin no ema ne'ebé la hetan sitasaun ne'e iha deit direitu atu hetan indemnizasaun hosi ezekuente tanba prejuizu ne'ebé nia sofre.

Artigu 742.º
Dispensa ba kredór nia sitasaun

1. Juíz bele dispensa kredór sira nia konvokasaun kuandu peñora monu deit ba vensimentu, abonu ka pensaun, ka monu deit ba bein movel ne'ebé la obriga rejistu no iha valór reduzidu, no iha autus buat ida la hatudu katak direitu reál ba garantia ruma monu ba bein peñoradu ne'e.
2. Númeru anteriór nia dispozisaun la taka dalan ba kredór ne'ebé iha garantia reál atu reklama rasik nia kréditu iha ezekusaun, too bein peñoradu nia tranzmisaun.

Artigu 743.º
Reklamasaun ba kréditu

1. Kredór ne'ebé iha garantia reál ho bein peñoradu maka bele reklama pagamentu ba nia kréditu ho bein ne'e nia produtu.
2. Reklamasaun tenke bazeia iha títulu ezekuivel no tenke dedúz iha loron sanulu resin lima nia laran, hahú iha reklamante nia sitasaun; maibé prazu ne'e sae ba loron ruanulu resin-lima ba Ministériu públiku atu Fazenda Nasionál nia kréditu.
3. Direitu reál ba garantia nia titulár ne'ebé la hetan sitasaun bele reklama rasik nia kréditu too bein peñoradu nia tranzmisaun.
4. Tenke admite kredór ne'e tama iha ezekusaun, maske nia kréditu seidauk vense; maibé, kuandu obrigasaun sei insertu ka ilíkidu hela, kredór tenke halo kréditu ne'e sai sertu no líkidu ho meiu ne'ebé ezekuente bele uza.
5. Reklamasaun hotu-hotu tenke autua iha apensu ida deit iha prosesu ezekusaun.

Artigu 744.º
Impugnasaun ba kréditu reklamadu

1. Liu tiha prazu atu dedúz kréditu, juíz profere despaxu atu admite ka rejeita liminarmente reklamasaun ne'ebé tama.
2. Ezekuente no ezekutadu bele impugna reklamasaun, iha loron sanulu resin-lima nia laran, hahú iha notifikasaun kona-ba desizaun ne'ebé admite reklamasaun ne'e.
3. Iha prazu ne'ebé foo ba ezekuente, kredór sira seluk mos bele impugna kréditu garantidu ho bein kona-ba ne'ebé sira invoka tiha ona direitu reál ba garantia ruma.
4. Impugnasaun ne'e bele bazeia iha kauza ruma ne'ebé extinge ka modifika obrigasaun ka impede obrigasaun ne'e nia ezisténsia; maibé sentensa rekoñese tiha ona kréditu ne'e karik, impugnasaun ne'e bele bazeia deit iha fundamentu mensionadu iha artigu 693.º, iha nia parte aplikavel.

Artigu 745.º
Reklamante nia resposta

Kuandu impugansaun hasoru nia kréditu uza defeza ho exesaun, reklamante bele responde ba exesaun ne'e, iha loron sanulu nia laran, tuir fali notifikasaun kona-ba impugnasaun ne'e.

Artigu 746.º
Kréditu nia verifikasaun no graduasaun

1. Kuandu kréditu impugnadu ruma nia verifikasaun presiza prova, tenke tuir prosesu deklarativu nia termus iha faze ne'ebé tuir fali artikuladu; maibé, iha despaxu saneadór juíz tenke deklara rekoñesidu kréditu ne'ebé nia bele deklara, maske kréditu hotu-hotu nia graduasaun tenke halo iha sentensa finál.
2. Kuandu kréditu ida la hasoru impugnasaun ida ka kréditu impugnadu nia verifikasaun la presiza atu prodúz prova, juíz profere kedas sentensa hodi koñese kréditu ne'e nia ezisténsia no gradua kréditu ne'e ho ezekuente nia kréditu, sein prejuizu ba n.º 4 nia dispozisaun.
3. Kuandu kréditu graduadu ruma seidauk vense, sentensa ne'ebé halo graduasaun tenke haruka halo deskontu iha konta finál kona-ba vantajem ne'ebé mosu ho antesipasaun ne'e.
4. Juíz tenke konsidera rekoñesidu kréditu no nia garantia reál ne'ebé la hasoru impugnasaun, sein prejuizu ba exesaun ba revelia nia efeitu kominatóriu, ne'ebé funsiona iha prosesu deklarativu, no ba kestaun ne'ebé, tuir loos, devia halo juíz rejeita kedas reklamasaun liminarmente.
5. Juíz bele suspende apensu ba kréditu nia verifikasaun no graduasaun nia termus ne'ebé tuir fali artikuladu, too halo tiha venda, kuandu konsidera provavel katak venda ne'e nia produtu la liu kustas atu selu iha ezekusaun ne'e nia valór.
6. Graduasaun ba kréditu tenke halo foun fali kuandu, liu tiha graduasaun ida primeiru, juíz konsidera verifikadu kréditu ruma ne'ebé tama iha reklamasaun tuir artigu 743.º, n.º 3.

Artigu 747.º
Ezekusaun barak ba bein ida deit

1. Kuandu ezekusaun barak lao hasoru bein ida deit ka lobuk ida deit, tenke kontinua deit ezekusaun ida iha-ne'ebé peñora ba bein sira-ne'e halo primeiru; exekusaun sira seluk tenke suspende ba bein sira-ne'e, sein prejuizu ba ezekuente atu reklama nia kréditu iha ezekusaun ne'ebé antigu liu; kuandu peñora tenke rejista, ezekusaun nia antiguidade tenke determina tuir rejistu ne'e.
2. Reklamasaun tenke aprezenta iha prazu atu dedúz direitu ba kréditu nia laran; maibé, kuandu reklamante la hetan sitasaun pesoál, bele dedúz reklamasaun ne'e iha loron sanulu resin-lima nia laran, tuir fali notifikasaun kona-ba despaxu ne'ebé haruka suspende exekusaun; reklamasaun ne'e suspende graduasaun ba kréditu ne'ebé halo tiha ona nia efeitu no, prosedente karik, obriga juíz halo fali sentensa ba graduasaun, iha ne'ebé tenke hatama reklamante nia kréditu ne'e.
3. Iha ezekusaun sustada ezekuente bele deziste ba peñora iha bein ne'ebé tama tiha ona iha peñora iha prosesu seluk no nomeia fali bein seluk iha ida-ne'e nia fatin.
4. Kuandu iha suspensaun totál, ezekusaun sustada nia kustas tenke gradua hamutuk ho kréditu ne'ebé foo-fatin ba nia, sarak reklamante hatama iha autus, too likidasaun finál, sertidaun hodi hatudu kustas nia valór hira no katak ezekusaun la lao ho bein seluk.

SEKSAUN V
PAGAMENTU

SUBSEKSAUN I
PAGAMENTU HO OSAN NO HO ADJUDIKASAUN

Artigu 748.º
Oinsá halo pagamentu

1. Atu halo pagamentu bele entrega osan, adjudika bein peñoradu ka entrega venda nia produtu.
2. Bele halo pagamentu ba dívida ezekuenda ho prestasaun, tuir artigu 755.º too 758.º nia dispozisaun.

Artigu 749.º
Termus ba pagamentu

1. Apensu atu verifika no gradua kréditu ne'e lao ba oin ka lae, liu tiha prazu atu reklama kréditu, tenke halo dilijénsia ba pagamentu.
2. Kredór reklamante bele hetan pagamentu iha ezekusaun ho deit bein ne'ebé foo garantia ba nia kréditu no konforme pozisaun ne'ebé nia kréditu okupa iha graduasaun ne'e.

Artigu 750.º
Pagamentu ho osan

1. Kuandu peñora monu ba moeda korrente, osan ne'ebé depozita hela iha banku ka kréditu pekuniáriu ne'ebé nia valór depozita tiha ona, sei entrega osan ne'e ba ezekuente ka kredór ne'ebé iha preferénsia liu nia hodi selu nia kréditu.
2. Pagamentu ne'ebé halo ho xeke ka transferénsia bankária vale hanesan entrega osan.

Artigu 751.º
Rekerimentu ba adjudikasaun

1. Ezekuente bele husu ba juíz atu adjudika ba nia bein peñoradu ruma hanesan pagamentu totál ka parsiál ba nia kréditu.
2. Kredór reklamante mos bele halo pedidu hanesan kona-ba bein ne'ebé nia invoka katak foo garantia ba nia kréditu; maibé, sentensa ne'ebé halo graduasaun ba kréditu profere tiha ona karik, kuandu sentensa ne'e rekoñese no gradua nia kréditu maka juíz sei atende nia pedidu.
3. Rekerente tenke hatudu presu ne'ebé nia oferese; presu ne'e la bele tun liu 70% iha bein ne'e nia valór.
4. Kuandu rekerimentu ne'e tama tribunál anunsia tiha ona venda judisiál karik, venda ne'e la suspende no, kuandu lisitante ka konkorrente ruma la oferese presu boot liu, maka juíz bele konsidera rekerente nia pedidu.

Artigu 752.º
Rekerimentu nia publisidade

1. Husu tiha adjudikasaun, juíz sei marka loron ho oras atu loke proposta kona-ba presu boot liu ida-ne'ebé rekerente oferese, no haruka publika iha editál no anúnsiu.
2. Despaxu ne'e sei notifika ba ezekutadu, ba sira-ne'ebé bele husu adjudikasaun no ba sira-ne'ebé iha preferénsia iha bein ne'e nia alienasaun.

Artigu 753.º
Adjudikasaun nia termus

1. Kuandu proposta ida la mosu no ema ida la mosu atu ezerse preferénsia, sei simu presu ne'ebé rekerente oferese.
2. Ema ruma oferese presu aas liu karak, tenke tuir artigu 765.º no 766.º nia dispozisaun.
3. Kuandu anunsia tiha venda judisiál maka rekerimentu ba adjudikasaun tama no proponente ida la mosu iha venda ne'e, sei adjudika kedas bein ne'e ba rekerente.

Artigu 754.º
Aplikasaun subsidiária

Dispozisaun kona-ba venda sei aplika mos iha bein nia adjudikasaun, kuandu bele no presiza, ho adaptasaun.

SUBSEKSAUN II
PAGAMENTU HO PRESTASAUN

Artigu 755.º
Rekerimentu ba pagamentu ho prestasaun

1. Dívida ezekuenda nia pagamentu bele halo ho prestasaun, kuandu ezekuente ho ezekutadu konkorda no rekér suspensaun iha instánsia ezekutiva.
2. Ezekuente ho ezekutadu tenke asina rekerimentu atu husu pagamentu ho prestasaun no hatudu iha rekerimentu ne'e planu kona-ba pagamentu ne'ebé sira akorda tiha ona; rekerimentu ne'e tenke tama iha tribunál too notifikasaun kona-ba despaxu ne'ebé haruka halo venda ka dilijénsia seluk ba pagamentu.

Artigu 756.º
Kréditu ezekuendu nia garantia

1. Salvu dispozisaun seluk, peñora ne'ebé halo tiha ona iha ezekusaun vale hanesan kréditu ezekuendu nia garantia, no garantia ne'e moris too pagamentu integrál, sein prejuizu ba artigu 758.º nia dispozisaun.
2. Númeru anteriór nia dispozisaun la taka dalan ba parte sira atu konvensiona garantia adisionál seluk ka atu tau garantia seluk iha garantia ne'ebé moris ho peñora nia fatin.

Artigu 757.º
La pagamentu nia konsekuénsia

Kuandu prestasaun ruma la hetan pagamentu, hanesan akorda tiha ona, prestasaun seguinte sira vense hotu kedas no ezekuente bele husu ba tribunál atu kontinua ezekusaun hodi selu nia kréditu ne'ebé seidauk selu.

Artigu 758.º
Tutela ba kredór sira seluk nia direitu

1. Ezekusaun nia sustasaun lakon efeitu kuandu kredór reklamante ruma, ne'ebé nia kréditu vense tiha ona, rekér atu kontinua ezekusaun hodi selu nia kréditu.
2. Iha kazu previstu iha númeru anteriór tenke notifika ezekuente atu, iha loron sanulu nia laran, dehan:
a) Nia deziste hosi garantia referida iha artigu 756.º, n.º 1, ka lae;
b) Nia rekér mos atu kontinua ezekusaun hodi seluk nia kréditu ne'ebé seidauk selu, no hasai tiha efeitu ba pagamentu ho prestasaun akordadu ne'e ka lae.
3. Notifikasaun referidu iha númeru anteriór tenke halo ho kominasaun katak, la dehan buat ida karik, sei konsidera katak nia deziste hosi peñora ne'ebé halo tiha ona. Kuandu ezekuente deziste hosi peñora, rekerente asume pozisaun hanesan ezekuente tuir artigu 788.º, n.º 2 too 4, nia dispozisaun.

SUBSEKSAUN III
VENDA

DIVIZAUN I
MODALIDADE

Artigu 759.º
Venda nia modalidade

1. Bein peñoradu nia venda bele halo tuir venda judisiál ka venda extrajudisiál.
2. Venda judisiál bele halo ho proposta iha karta faxada ka arrematasaun iha axta públika.
3. Venda extrajudisiál bele halo tuir forma sira-ne'e:
a) Venda direta ba entidade ne'ebé iha direitu atu adkire bein determinadu;
b) Venda ho negosiasaun partikulár.
4. Juíz maka eskolla venda nia modalidade ne'ebé konsidera vantajozu iha kazu ida-idak.
5. Tenke notifika despaxu ne'ebé ordena venda ba ezekuente, ezekutadu no kredór reklamante ne'ebé bein atu fa'an ne'e foo garantia ba nia kréditu.
6. Ofisiozamente ka tuir rekerimentu, juíz bele autoriza venda antesipada ba bein ne'ebé la bele rai tan tanba, la kleur, sei estraga ka iha vantajem atu fa'an uluk tiha.

DIVIZAUN II
VENDA EXTRAJUDISIÁL

Artigu 760.º
Venda direta

Bein atu fa'an ne'ebé, tuir lei, tenke entrega ba entidade determinada, ka, tuir promesa, ho efikásia reál, tenke fa'an ba ema ne'ebé hakarak ezerse direitu ba ezekusaun espesífika, tenke fa'an ba loos deit entidade ka ema ne'e.

Artigu 761.º
Venda ho negosiasaun partikulár

Venda ho negosiasaun partikulár sei halo:
a) Kuandu ezekuente, ezekutadu ka kredór preferente ruma rekér no, rona tiha sira seluk ne'ebé iha interese iha venda ne'e, juíz, tuir razaun ne'ebé rekerente invoka, konsidera katak iha vantajem atu halo venda hanesan ne'e;
b) Kuandu bein atu fa'an iha valór reduzidu ka iha urjénsia atu halo venda ne'e.

Artigu 762.º
Oinsá halo venda ho negosiasaun partikulár

1. Iha despaxu ne'ebé ordena venda ho negosiasaun partikulár juíz tenke dezigna ema ne'ebé atu halo venda no hatudu presu mínimu ne'ebé nia bele simu iha venda ne'e.
2. Pessoa dezignada sai hanesan mandatáriu ida; mandatu ne'e sei prova ho sertidaun kona-ba despaxu ne'ebé dezigna nia.
3. Molok lavra instrumentu ba venda ne'e, kompradór tenke depozita tiha presu respetivu diretamente iha instituisaun ba kréditu, hodi hein tribunál nia ordein.
4. Kuandu embargu hosi ezekutadu lao daudaun, tenke halo deklarasaun kona-ba embargu ne'e iha venda ne'e.

DIVIZAUN III
VENDA JUDISIÁL

Artigu 763.º
Kazu iha ne'ebé halo arrematasaun

Kuandu la verifika kazu previstu iha artigu 760.º too 762.º, tenke arremata bein iha axta públika, salvu kuandu, tuir artigu 761.º nia dispozisaun, juíz haruka halo venda ho proposta iha karta faxada.

Artigu 764.º
Editál no anúnsiu ba venda judisiál

1. Loron ho oras ba prasa ka atu loke proposta tenke marka ho antesipasaun nesesária, atu foo publisidade diak ba aktu ne'e; ofisiozamente ka tuir interesadu ruma nia rekerimentu, juíz bele haruka uza meiu seluk tan atu halo publisidade ne'e.
2. Editál tenke afiksa, ho antesipasaun loron sanulu, iha tribunál ne'ebé halo ezekusaun nia odamatan no iha suku iha bein nia fatin nia sede no iha mos prédiu urbanu atu fa'an ne'e nia odamatan.
3. Anúnsiu tenke publika, ho antesipasaun loron sanulu, iha jornál ne'ebé ema lee liuliu iha Timór-Leste nia númeru rua tuir malu; juíz bele dispensa anúnsiu nia publikasaun kuandu konsidera dispensavel, kuandu haree katak bein atu fa'an iha valór diminutu.
4. Iha editál no anúnsiu tenke hakerek ezekutadu nia naran, tribunál ne'ebé halao prosesu, loron, oras no fatin atu halo arrematasaun ka atu loke proposta, bein nia deskrisaun sumária, valór baze iha venda no valór apuradu tuir artigu anteriór nia dispozisaun.
5. Kuandu embargu hosi ezekutadu lao daudaun, tenke halo deklarasaun kona-ba embargu ne'e iha editál no anúnsiu.

Artigu 765.º
Obrigasaun atu hatudu bein

Iha prazu ne'ebé hakerek hela iha editál no anúnsiu nia laran depozitáriu tenke hatudu bein atu fa'an ne'e ba ema ne'ebé hakarak haree; depozitáriu bele fiksa no foo-sai ba públiku, ho meiu naran ida, oras, iha rai-loron, bainhira nia sei husik ema halo inspesaun ba bein ne'e.

Artigu 766.º
Notifikasaun ba preferente

1. Tenke notifika ema ne'ebé iha preferénsia, legál ka konvensionál, ho efikásia reál, iha bein ne'e nia alienasaun iha loron no oras sa maka halo arrematasaun ka iha loron ho oras sa maka entrega bein ne'e ba proponente, para atu bele ezerse nia direitu iha aktu ne'ebé halo iha prasa ka iha adjudikasaun.
2. Kuandu la halo notifikasaun ne'e sei mosu konsekuénsia ne'ebé mosu tanba la iha notifikasaun ka avizu préviu iha venda partikulár.
3. Kuandu notifikasaun ba preferente halo deit ho editál, preferente ne'e bele hatama aksaun ba preferénsia tuir termus jerál, sarak sirkunstánsia hatudu katak notifikasaun ne'e la too ba nia atu hatene ho tempu hodi bele ezerse nia direitu iha aktu ne'ebé halo iha prasa ka iha adjudikasaun.

Artigu 767.º
Proposta nia abertura

1. Proposta tenke entrega iha tribunál nia sekretaria no tenke loke iha juíz nia oin; ezekuente, ezekutadu, reklamante ne'ebé nia kréditu iha garantia reál ho bein atu fa'an ne'e no proponente sira bele asiste proposta nia abertura.
2. Kuandu proponente barak maka oferese presu aas liu, tenke loke kedas lisitasaun ba sira, salvu kuandu sira hotu deklara katak sira hakarak hola bein ne'e hanesan komproprietáriu.
3. Kuandu proponente sira-ne'ebé oferese presu aas liu ida deit maka iha ne'ebá, nia bele oferese fali presu aas liu sira seluk nia proposta; kuandu sira ida la iha ka sira ida lakohi oferese presu aas liu sira seluk nia proposta, tenke halo sorteiu atu haree se nia proposta maka hamriik.
4. Proposta ne'ebé hatama tiha ona la bele dada-sai fali, salvu kuandu nia abertura adia tiha durante liu loron sianulu tuir fali loron ida-ne'ebé dezigna primeiru atu loke proposta ne'e.

Artigu 768.º
Deliberasaun kona-ba proposta

1. Tuir kedas abertura ka halo tiha lisitasaun ka sorteiu ne'ebé tenke halo, ezekutadu, ezekuente no kredór ne'ebé iha ne'ebá sei apresia proposta ne'e; kuandu sira ida la iha ne'ebá, sei konsidera aseite proposta ne'ebé oferese presu aas liu, salvu kuandu juíz konsidera presu ne'e kiik resin.
2. Kuandu interesadu sira la hetan akordu, kredór prezente sira-ne'ebé iha kréditu ba bein ne'e boot liu nia votu maka prevalese. Maibé, ezekutadu bele halo opozisaun ba proposta naran ida, sarak nia husu prazu, la naruk liu loron ualu, atu oferese pretendente ne'ebé oferese presu superiór; iha kazu ne'e, sei marka kedas loron atu delibera kona-ba pretendente ne'e nia proposta.
3. Simu tiha proposta ruma, sei notifika proponente atu, iha loron no oras sertu, depozita presu korrespondente ka, pelu menus, presu ne'e fahe ba sanulu nia baluk ida; kona-ba buat seluk tan, sei tuir dispozisaun kona-ba arrematante, ho adaptasaun.
4. Tenke hakerek autu kona-ba proposta nia abertura no aseitasaun; iha autu ne'e tenke hakerek, ho okorrénsia seluk tan, kona-ba proposta aseite ida-idak, proponente nia naran, bein respetivu, no nia presu. Bein ida-idak sei identifika ho referénsia ba peñora respetiva.
5. Kuandu proponente preferidu la depozita presu ka presu nia frasaun referida iha n.º 3, tenke aplika artigu 778.º nia dispozisaun, kona-ba la presu restante nia falta.
6. Autu kona-ba bein nia tranzmisaun no entrega sei lavra kuandu bein ne'e nia presu selu ka depozita tiha ona.

Artigu 769.º
Venda ho proposta nia irregularidade ka frustrasaun

1. Irregularidade kona-ba proposta nia abertura, lisitasaun, sorteiu, apresiasaun no aseitasaun tenke argui kedas iha aktu rasik nia laran.
2. Kuandu proposta hotu-hotu la hetan aseitasaun, kona-ba bein hotu-hotu ka bein ruma, interesadu prezente sira ka, sira ida la iha karik, juíz tenke rezolve kedas oinsá sei halo venda respetiva.

Artigu 770.º
Lokál ba arrematasaun no bein nia valór atu ba prasa

1. Arematasaun ba imovel tenke halo iha tribunál iha imovel ne'e nia fatin; arrematasaun ba imovel sei halo iha tribunál iha fatin ne'ebé rai hela bein ne'e ka iha fatin konsideradu diak liu, tuir ezekutadu ho kredór sira nia akordu ka juíz nia desizaun.
2. Presu ne'ebé anunsia ba venda maka bein nia valór baze nia 70%.

Artigu 771.º
Arrematasaun nia formalismu

1. Juíz maka prezide arrematasaun ho haruka loke prasa.
2. Bein movel, inkluindu kréditu, bele tama iha arrematasaun ida-idak ketak, iha lote, ka hamutuk deit, konforme parte sira akorda ka juíz konsidera diak liu; imovel sei aremata ida-idak dala ida, salvu kuandu arrematasaun konjunta foo folin boot liu tanba razaun espesiál kona-ba prosimidade ka dependénsia.
3. Atu halo lelán ba objetu ka lote ida-idak, ofisiál maka sai pregoeiru, hodi anunsia, ho lian aas, lansu ida primeiru tuir fali valór inisiál, no lansu sira tuirmai ne'e, no hola nota ba lisitante respetivu.
4. Lisitasaun hotu tiha, sei husu ba ema ne'ebé iha direitu ba preferénsia atu deklara nia hakarak ezerse direitu ne'e ka lae. Kuandu preferente barak iha direitu hanesan, sei halo lisitasaun ba sira, atu adjudika bein ne'e ba ida-ne'ebé oferese presu boot liu.


Artigu 772.º
Arrematasaun ba prédiu tomak ka nia baluk

1. Salvu kuandu parte sira akorda buat seluk, imovel tenke arremata iha raíz, la haree ba relasaun entre nia valór ho kuantia ne'ebé ezekuta daudaun ne'e.
2. Kuandu prédiu ne'e fasil atu divide, ezekutadu bele rekér atu tau iha prasa, ho ezekusaun nia valór, prédiu ne'e nia parte ne'ebé nia hatudu, ho valór natón atu selu ezekusaun nia valór. Kuandu iha prasa ida primeiru ema ida la arremata ho valór ida-ne'e, tenke lori prédiu tomak ba prasa.

Artigu 773.º
Arrematasaun nia termu ka adiamentu

1. Arrematasaun para kedas kuandu bein arrematadu nia produtu natón ona atu selu ezekuente nia dívida no ezekusaun nia despeza, salvu kuandu iha bein seluk kona-ba ne'ebé gradua tiha ona kréditu vensidu ruma no kréditu nia titulár rekér atu kontinua prasa, atu halo venda ba bein ne'e.
2. Ofisiozamente ka tuir interesadu ruma nia rekerimentu, juíz bele adia arrematasaun kuandu iha fundamentu atu deskonfia katak konkorrente ba axta públika sira halo konluiu.

Artigu 774.º
Autu ba arrematasaun

Tenke halo autu ida deit ba arrematasaun hotu-hotu ne'ebé halo iha loron ida iha prosesu ida nia laran.

Artigu 775.º
Prasa dezerta

1. Kuandu, liu tiha oras ida, la iha lansu ida ho valór aas liu valór ne'ebé bein atu fa'an tama iha prasa, tenke taka tiha prasa ne'e no, kuandu bele, marka kedas loron seluk atu lori fali bein ne'e ba prasa segunda, ho bein nia valór tun ba metade.
2. Iha prasa segunda nia fatin, ofisiozamente ka tuir interesadu sira referidu iha artigu 761.º, alínea a) nia rekerimentu, juíz bele haruka halo venda ho negosiasaun partikulár ka ho proposta iha karta fexada.

Artigu 776.º
Prasa segunda

1. Hosi prasa primeira too prasa segunda tenke husik liu, pelu menus, loron neen.
2. Sein prejuizu ba publisidade oin seluk ne'ebé juíz konsidera konveniente, notísia kona-ba prasa segunda sei foo-sai iha editál ida deit, afiksadu ho antesipasaun, pelu menus, loron lima, no iha anúnsiu ida deit, publikadu ho antesipasaun hanesan. Afiksasaun ne'e, iha prasa kona-ba prédiu urbanu, sei halo iha prédiu ne'e nia odamatan, no, iha prasa kona-ba bein seluk, iha edifísiu iha fatin ne'ebé sei halo arrematasaun nia odamatan.
3. La bele repete fali notifikasaun ba preferente sira.

Artigu 777.º
Prasa segunda dezerta

1. Kuandu prasa segunda mos sai dezerta, tenke halo venda ho proposta iha karta fexada ka ho negosiasaun partikulár ka iha prasa terseira, ho presu naran ida, konforme juíz konsidera diak liu.
2. Prasa terseira sei foo-sai tuir artigu anteriór nia dispozisaun.

Artigu 778.º
Pagamentu ba presu no sansaun

1. Arrematante tenke selu iha aktu ne'ebé nia halo arrematasaun bein arrematadu nia presu ka , pelu menus, presu ne'e fahe ba sanulu nia baluk ida, no kuantia kona-ba arrematasaun nia despeza provavel; selae, la bele adjudika bein arrematadu ba nia.
2. Kuandu arrematasaun halo iha tribunál nia edifísiu no tezouraria loke hela tenke depozita iha ne'ebá importánsia ne'e, saugati deit; kuandu halo iha liur ka tezouraria taka tiha ona, tenke entrega ba funsionáriu ne'ebé hakerek akta. Tezoureiru no funsionáriu ne'e iha obrigasaun atu depozita importánsia ne'e iha instituisaun ba kréditu, iha kedas loron ne'e ka iha loron util seginte.
3. Kuandu depozita deit presu nia baluk, arrematante tenke depozita presu restante ne'e diretamente iha instituisaun ba kréditu, iha loron sanulu resin-lima nia laran; selae, bein tenke ba fali prasa, atu arremata ho kuantia naran ida, no nia tenke hetan responsabilidade ba presu nia diferensa no despeza ne'ebé nia komportamentu hamosu. Prasa foun ne'e tenke anunsia tuir artigu 776.º, n.º 2, nia dispozisaun.
4. Sekretaria sei likida arrematante nia responsabilidade, ne'ebé sei ezekuta iha prosesu ne'e nia laran, tuir Ministériu Públiku ka interesadu ruma nia rekerimentu; tenke autua sertidaun kona-ba sitasaun no tuir termus seginte iha apensu.
5. Arrematante remisu la bele halo lansu iha prasa foun ne'e; maibé, kuandu nia depozita presu restante, too momentu atu loke prasa ne'e, arrematasaun maka moris nafatin no prasa ne'e lakon efeitu.
6. Preferente ne'ebé hakarak ezerse nia direitu tenke depozita kedas presu tomak no mos despeza provavel iha arrematasaun ne'e.

Artigu 779.º
Arrematasaun nia títulu

1. Kuandu arrematante selu ka depozita hotu ona presu tomak maka bele entrega bein arrematadu ba nia.
2. Depozita tiha presu ne'e no selu tiha impostu devidu tanba tranzmisaun ne'e, arrematante bele ezije tribunál atu pasa títulu kona-ba arrematasaun ne'e; iha títulu ne'e tenke identifika bein arrematadu, sertifika katak nia selu tiha ona presu no impostu devidu no deklara data iha ne'ebé halo tranzmisaun ne'e; data kona-ba tranzmisaun maka data iha ne'ebé halo prasa iha ne'ebé bein arrematadu adjudika ba nia.
3. Adkirente maka selu impostu kona-ba tranzmisaun ne'e.

DIVIZAUN IV
DIPOZISAUM KOMÚM

Artigu 780.º
Dispensa ba kredór atu halo depózitu, rejistu nia kanselamentu no venda nia anulasaun

1. Exekuente ne'ebé adkire bein iha ezekusaun lalika depozita presu baluk ne'ebé la presiza atu selu kredór sira-ne'ebé iha graduasaun hela iha nia oin no la liu valór ne'ebé nia iha direitu atu simu; kredór ho garantia iha bein ne'ebé nia adkire mos iha dispensa hanesan.
2. Kuandu seidauk halo graduasaun ba kréditu, ezekuente tenke depozita deit baluk ne'ebé liu kuantia ezekuenda no kredór tenke depozita deit baluk ne'ebé liu kréditu ne'ebé nia reklama tiha ona hosi bein adkiridu. Iha kazu ne'e, kuandu bein adkiridu ne'e imovel ruma, imovel ne'e sei lori ipoteka kona-ba presu baluk ne'ebé adkirente la depozita, garantia ne'e tenke hakerek iha autu ba tranzmisaun no tranzmisaun ne'e la bele rejista sein autu ba tranzmisaun ne'e; kuandu bein ne'e iha natureza seluk, adkirente tenke presta kausaun kona-ba bein ne'e nia valór, atu entrega bein ne'e ba nia.
3. Kuandu, ho graduasaun ba kréditu, adkirente la iha direitu ba kuantia ne'ebé nia seidauk depozita, tribunál tenke notifika nia atu halo depózitu ne'e iha loron ualu nia laran, selae bele hasoru ezekusaun tuir artigu 778.º nia dispozisaun, hahú hosi bein adkiridu ka hosi kausaun.
4. Selu tiha presu no impostu devidu tan tranzmisaun ne'e, juíz sei haruka kansela tiha rejistu kona-ba direitu reál ne'ebé kaduka tuir lei sivíl no konservatória la tenke kansela ofisiozamente.
5. Tuir ezekutadu nia rekerimentu, tribunál bele anula venda, tuir lei sivíl nia dispozisaun, no fiksa indemnizasaun ba kompradór tan prejuizu ne'ebé nia hetan.

SEKSAUN V
REMISAUN

Artigu 781.º
Direitu ba remisaun nia ezersísiu

1. Ezekutadu nia kónjuje la separadu judisialmente iha pesoa no bein, dexendente no axendente iha direitu atu halo remisaun ba bein adjudikadu ka vendidu, hotu-hotu ka balu, ho presu ne'ebé fiksa tiha ona iha adjudikasaun ka venda.
2. Presu ne'e tenke depozita kedas iha momentu ne'ebé halo remisaun.
3. Direitu ba remisaun bele ezerse:
a) Iha venda judisiál, too juíz profere despaxu ne'ebé adjudika bein ne'e ba proponente;
b) b) Iha venda extrajudisiál, too momentu ne'ebé entrega bein ka asina títulu ne'ebé dokumenta entrega ne'e.

Artigu 782.º
Remisaun nia prevalénsia hasoru direitu ba preferénsia

1. Direitu ba remisaun prevalese hasoru direitu ba preferénsia.
2. Kuandu iha preferente barak ne'ebé tenke tama iha lisitasaun, remisaun nia presu maka lansu ida-ne'ebé aas liu.

Artigu 783.º
Ordein iha direitu ba remisaun

1. Iha direitu atu halo remisaun, primeiru, ezekutadu nia kónjuje, segundu, ezekutadu nia dexendente, terseiru, ezekutadu nia axendente.
2. Kuandu dexendente ka axendente barak konkorre ba remisaun, sira-ne'ebé iha grau besik liu ba ezekutadu iha preferénsia hasoru sira-ne'ebé iha grau dook liu; sira iha grau hanesan karik, tenke loke lisitasaun ba sira no foo preferénsia ida-ne'ebé oferese presu boot liu.
3. Kuandu ema ne'ebé rekér remisaun la bele aprezenta kedas prova kona-ba kazamentu ka parentesku, juíz tenke foo prazu razoavel ba nia atu hatama dokumentu respetivu.

SEKSAUN VI
EZEKUSAUN NIA EXTINSAUN NO ANULASAUN

Artigu 784.º
Ezekusaun nia sesasaun ho pagamentu voluntáriu

1. Ezekutadu ka pesoa naran ida bele selu dívida ezekuenda no kustas hodi halo ezekusaun hotu iha momentu kualkér ida.
2. Ema ne'ebé hakarak uza fakuldade ne'e tenke husu verbalmente gia iha sekretaria hodi depozita ezekuente nia kréditu líkidu ka likidadu tiha ona, ne'ebé seidauk selu ho bein ne'ebé fa'an ka adjudika nia produtu; halo tiha depózitu ne'e, tenke rekér ba juíz atu haruka halo likidasaun kona-ba ezekutadu nia responsabilidade.
3. Kuandu rekerente hatama dokumentu ne'ebé komprova kitasaun, perdaun ka renúnsia hosi ezekuente ka títulu extintivu seluk, la presiza halo depózitu preliminár no juíz tenke haruka para ezekusaun no likida ezekutadu nia responsabilidade.
4. Interesadu bele rekér no halo depózitu preliminár iha tribunál deprekadu ne'ebé simu tiha ona karta prekatória atu halo venda ba bein peñoradu; iha kazu ne'e, tribunál deprekadu tenke suspende venda ne'e no haruka fila karta prekatória no transfere depózitu ne'e ba tribunál deprekante; iha tribunál deprekante sei tuir termus subsekuente.

Artigu 785.º
Likidasaun ba ezekutadu nia responsabilidade

1. Kuandu rekerimentu tama molok halo venda ka adjudikasaun ba bein peñoradu, sei likida deit kustas no ezekuente nia kréditu ne'ebé seidauk selu.
2. Kuandu halo tiha ona venda ka adjudikasaun maka rekerimentu tama, iha likidasaun tenke hatama mos kréditu reklamadu sira atu selu ho bein ne'e nia produtu, tuir graduasaun no no nu'udar produtu ne'e too, salvu kuandu rekerente hatudu títulu extintivu kona-ba kréditu ruma, ne'ebé, tanba ne'e, la tama iha likidasaun; kuandu seidauk halo graduasaun ba kréditu reklamadu ne'ebé tenke likida, ezekusaun tenke kontinua hodi halo verifikasaun no graduasaun ba deit kréditu sira-ne'e, no, hotu tiha, maka sei halo likidasaun.
3. Iha likidasaun tenke hatama mos kustas kona-ba kréditu likidadu sira nia levantamentu; tenke notifika likidasaun ne'e ba ezekuente, kredór interesadu, ezekutadu no rekerente, kuandu laós ema ida deit.
4. Rekerente tenke depozita saldu likidadu ne'e, selae, nia hetan kondenasaun iha kustas ne'ebé nia hamosu no ezekusaun sei kontinua no la bele suspende fali kuandu nia la depozita kedas kuantia ne'ebé likida tiha ona, menus produtu ne'ebé sai tiha ona hosi venda ka adjudikasaun posteriór no menus kréditu ne'ebé dokumentu ruma prova katak extinge tiha ona. Halo tiha depózitu ne'e, juíz sei haruka halo likidasaun foun ba baluk ne'ebé tama tan, nu'udar dispozisaun anteriór sira haruka.
5. Kuandu terseiru maka halo pagamentu, nia sai sub-rogadu iha direitu ne'ebé ezekuente iha kuandu nia hatudu katak nia adkire direitu ne'e tuir lei substantiva.

Artigu 786.º
Ezekusaun nia extinsaun

1. Ezekuente nia dezisténsia extinge ezekusaun, maibé, halo tiha ona venda ka adjudikasaun kona-ba bein ruma no juíz gradua tiha ona kredór seluk ba bein ne'e nia produtu karik, tenke selu kredór ne'e nia direitu baluk iha produtu ne'e.
2. Kuandu opozisaun ba ezekusaun lao daudaun, dezisténsia iha instánsia tenke hetan oponente nia aseitasaun atu prodúz efeitu.
3. Ezekusaun extinge kedas kuandu depozita tiha ona kuantia likidada, tuir artigu 783.º nia dispozisaun, ka selu tiha ona kustas, iha kazu previstu iha artigu anteriór no mos kuandu iha prova katak obrigasaun ezekuenda hetan tiha ona pagamentu koersivu, no mos kuandu kauza seluk tan hamosu extinsaun ba instánsia ezekutiva.
4. Tenke notifika extinsaun ba ezekutadu, ezekuente, no kredór reklamante.

Artigu 787.º
Ezekusaun nia anulasaun tan sitasaun ba ezekutadu nia falta ka nulidade

1. Kuandu ezekusaun lao hasoru ezekutadu revél no ezekutadu ne'e la hetan sitasaun, ne'ebé nia tenke hetan, ka iha fundamentu atu deklara sitasaun ne'e nula, ezekutadu bele rekér iha momentu naran ida, iha prosesu ezekutivu nia laran, ba juíz atu anula ezekusaun ne'e.
2. Para tiha ezekusaun nia termus hotu-hotu, tenke koñese kedas reklamasaun ne'e; kuandu juíz julga reklamasaun ne'e prosedente, tenke anula aktu hotu-hotu ne'ebé pratika tiha ona iha prosesu.
3. Reklamasaun bele tama maske ezekusaun hotu tiha ona; maibé kuandu, hahú hosi venda, liu tiha ona tempu nesesáriu ba uzukapiaun, ezekutadu iha deit direitu atu ezije hosi ezekuente indemnizasaun tanba prejuizu sofridu tanba nia dolu ka ma-fé, no direitu ne'e seidauk preskreve.

Artigu 788.º
Ezekusaun estinta nia renovasaun

1. Kuandu títulu ezekutiva iha tratu susesivu, ezekusaun nia extinsaun la taka-dalan ba ezekusaun atu renova fali, iha prosesu ida uluk nafatin, hodi selu prestasaun ne'ebé, liu tiha extinsaun ne'e, maka vense.
2. Kredór reklamante ne'ebé nia kréditu vense tiha ona no tribunál admite tiha ona liminarmente atu hetan pagamentu ho bein peñoradu, ne'ebé la too tama iha venda ka adjudikasaun, nia produtu, bele rekér, too sentensa ne'ebé deklara ezekusaun estinta hetan tránzitu ein julgadu, atu ezekusaun kontinua hodi halo verifikasaun, graduasaun no pagamentu ba nia kréditu.
3. Rekerimentu ne'e halo ezekusaun kontinua, maibé ba deit bein ne'ebé foo garantia reál ne'ebé rekerente invoka; rekerente sei okupa fali pozisaun hanesan ezekuente.
4. La bele repete sitasaun no tenke aproveita prosesadu hotu-hotu kona-ba bein ne'ebé tama iha kontinuasaun ne'e, maibé tenke notifika rekerimentu ne'e ba kredór sira seluk no ezekutadu.

SEKSAUN VIII
REKURSU

Artigu 789.º
Apelasaun no agravu

1. Bele iha rekursu apelasaun, tuir artigu 428.º, n.º 2, hasoru desizaun kona-ba:
a) Likidasaun ne'ebé la bele halo ho deit kálkulu aritmétiku;
b) Verifikasaun no graduasaun ba kréditu;
c) Opozisaun ho baze iha artigu 693.º, alínea g) no h), ka iha artigu 694.º, n.º 2, parte segunda, ka opozisaun ne'ebé konstitui defeza kona-ba méritu ba ezekusaun ho baze iha títulu ne'ebé laós sentensa.
2. Bele iha rekursu agravu hasoru desizaun ne'ebé la tama iha númeru anteriór nia previzaun.

TÍTULU VI
PROSESU ESPESIÁL

SEKSAUN I
DISPOZISAUN JERÁL

Artigu 790.º
Tipolojia

Kona-ba matéria sivíl iha prosesu espesiál:
a) Ba interdisaun no abilitasaun;
b) Atu reforma autus, dokumentu no livru;
c) Atu presta kausaun;
d) Ba divórsiu no separasaun ba pesoa no bein;
e) Atu presta alimentu;
f) Atu halo revizaun ba sentensa estranjeira;
g) Ba inventáriu;
h) Ba indemnizasaun hasoru majistradu;
i) Seluk tan ne'ebé hakerek hela iha lei.

Artigu 791.º
Tribunál nia konstituisaun

Salvu kuandu lei hakerek kedas buat seluk, juíz ida deit maka halo julgamentu iha prosesu espesiál, la haree ba valór.

Artigu 792.º
Norma subsidiária

Iha kazu ne'ebé la regula kedas iha seksaun respetiva, prosesu espesiál tenke tuir prosesu komún deklarativu nia dispozisaun, ho adaptasaun devida.

SEKSAUN II
INTERDISAUN NO ABILITASAUN

Artigu 793.º
Petisaun inisiál

Iha aksaun ba interdisaun no abilitasaun, iha petisaun inisiál autór tenke dedúz nia lejitimidade, alega faktu ne'ebé serve hanesan fundamentu no hatudu interditandu ka inabilitandu nia inkapasidade too iha ne'ebé, no hatudu ema ne'ebé, tuir kritériu legál, tenke tama iha konsellu familiár no tenke ezerse tutela ka kuratela.

Artigu 794.º
Publisidade ba aksaun

Petisaun tama tiha, kuandu aksaun bele lao ba oin, juíz haruka afiksa editál iha tribunál no iha suku iha rekeridu nia rezidénsia nia sede no publika anúnsiu iha jornál ne'ebé ema barak iha área iha rekeridu nia rezidénsia le; iha editál no anúnsiu ne'e tenke hakerek rekeridu nia naran no aksaun nia objetu.

Artigu 795.º
Sitasaun

Tenke sita rekeridu atu kontesta aksaun iha loron tolunulu nia laran.

Artigu 796.º
Reprezentasaun ba rekeridu

1. Kuandu la bele halo sitasaun, tanba rekeridu la iha kondisaun atu simu, ka, hetan tiha sitasaun regulár, rekeridu la konstitui mandatáriu iha prazu ba kontestasaun, juíz nomeia kuradór provizóriu ema ne'ebé provavelmente sei kaer funsaun hanesan tutór ka kuradór maibé laós rekerente; ema nomeadu ne'e sei hetan sitasaun atu kontesta aksaun hanesan rekeridu nia reprezentante; la iha kontestasaun karik, sei aplika artigu 20.º nia dispozisaun.
2. Kuandu rekeridu ka nia kuradór provizóriu konstitui mandatáriu judisiál, Ministériu Públiku, laós rekerente karik, tama iha prosesu hanesan deit parte asesória.


Artigu 797.º
Tramitasaun

Tuir fali kontestasaun, kuandu iha, tenke aplika dispozisaun kona-ba prosesu komún deklarativu ho espesialidade ne'ebé hakerek hela iha artigu sira tuirmai ne'e.

Artigu 798.º
Prova preliminár

Iha aksaun ba interdisaun ka inabilitasaun la bazeada iha prodigalidade, iha kontestasaun ka lae, liu tiha artikuladu, tenke halo interrogatóriu no ezame perisiál ba rekeridu.

Artigu 799.º
Interrogatóriu

Juíz sei halo interrogatóriu ba rekeridu atu hatene nia iha inkapasidade ka lae no inkapasidade ne'e too iha ne'ebé; autór, rekeridu nia reprezentante no peritu nomeadu sira bele asiste interrogatóriu ne'e no bele sujere pergunta ba juíz atu halo ba rekeridu.

Artigu 800.º
Ezame perisiál

1. Halo tiha interrogatóriu, tenke halo kedas ezame ba rekeridu, kuandu bele; kuandu peritu bele foo kedas nia juizu ho seguransa, bele dita kedas ba akta konkluzaun kona-ba perísia ne'e; selae, juíz tenke fiksa prazu atu entrega relatóriu.
2. Iha prazu markadu ne'e bele kontinua ezame ne'e iha fatin apropriadu no halo dilijénsia nesesária.
3. Kuandu konklui katak tenke iha duni interdisaun ka inabilitasaun, relatóriu perisiál tenke hatudu loos, kuandu bele, moras saida maka rekeridu sofre, inkapasidade ne'e too iha ne'ebé, data provavel hori bainhira inkapasidade ne'e hahú no meiu ne'ebé propoin atu halo tratamentu.
4. La bele iha ezame segundu iha prosesu nia faze ne'e; maibé, kuandu peritu sira la hetan konkluzaun segura kona-ba rekeridu nia kapasidade ka inkapasidade, tenke rona rekerente no rekerente bele promove atu diretór iha klínika espesializada ida halo ezame ba rekeridu no simu responsabilidade kona-ba despeza korrespondente; ba ida-ne'e juíz, bele autoriza atu halo internamentu ba rekeridu durante tempu ne'e ne'ebé presiza, la naruk liu fulan ida.

Artigu 801.º
Tuir fali interrogatóriu no ezame

1. Kuandu interrogatóriu no ezame ba rekeridu foo elementu natón no aksaun la hetan kontestasaun, juíz bele dekreta kedas interdisaun ka inabilitasaun.
2. Kazu kontráriu, tenke tuir prosesu komún nia termus ne'ebé tuir fali artikuladu, no tribunál koletivu maka iha kompeténsia ba julgamentu. Kuandu iha faze ba instrusaun sei haruka halo fali ezame ba rekeridu, tenke aplika dispozisaun kona-ba primeiru ezame.

Artigu 802.º
Providénsia provizória

1. Iha prosesu nia altura naran ida, juíz bele foo desizaun provizória, iha autus rasik, nu'udar lejislasaun sivíl nia previzaun, ofisiozamente ka tuir rekerimentu ne'ebé autór ka rekeridu nia reprezentante hatoo.
2. Desizaun ne'ebé dekreta providénsia provizória bele hasoru rekursu agravu, ne'ebé sae kedas, ketak no ho efeitu devolutivu.

Artigu 803.º
Sentensa nia konteúdu

1. Sentensa sei dekreta, definitiva ka provizoriamente, interdisaun ka inabilitasaun konforme rekeridu nia inkapasidade too ida-ne'ebé, no la haree ba pedidu monu ba interdisaun ka ba inabilitasaun; sentensa ne'e tenke fiksa, kuandu bele, data hori bainhira inkapasidade ne'e hahú no konfirma ka nomeia tutór no protutór ka kuradór, no, kuandu nesesáriu, subkuradór, no konvoka konsellu familiár, kuandu tenke rona konsellu ne'e.
2. Kuandu dekreta inabilitasaun, sentensa tenke espesifika aktu sira-ne'ebé kuradór tenke autoriza ka pratika.
3. Kuandu tribunál dekreta interdisaun ka inabilitasaun iha apelasaun, tribunál iha primeira instánsia maka nomeia tutór no protutór ka kuradór no subkuradór, kuandu prosesu tun.
4. Iha desizaun kona-ba matéria-de-faktu juíz tenke konsidera, ofisiozamente, faktu provadu hotu-hotu, inkluzive sira-ne'ebé parte sira la alega.

Artigu 804.º
Rekursu apelasaun

1. Rekeridu nia reprezentante bele rekorre hasoru desizaun ne'ebé dekreta interdisaun ka inabilitasaun definitiva; rekerente mos bele rekorre hasuru desizaun ne'e, kuandu hetan vensimentu kona-ba inkapasidade nia extensaun no limite.
2. Apelasaun iha efeitu devolutivu; maibé, interditu ka inabilitadu nia reprezentasaun sei kontinua nu'udar estabelese tiha ona; tutór no kuradór nomeadu bele tama mos iha rekursu ne'e.

Artigu 805.º
Desizaun tranzitada nia efeitu

1. Kuandu desizaun finál hetan tiha ona tránzitu-ein-julgadu, tenke halo hanesan tuirmai ne'e:
a) Kuandu juíz dekreta inabilitasaun iha ne'ebé enkarrega mos kuradór atu administra inabilitadu nia bein, hotu-hotu ka balu, ka interdisaun, tenke relasiona iha autus rasik inabilitadu ka interditu nia bein;
b) Kuandu juíz la dekreta interdisaun ka inabilitasaun, tenke afiksa editál no publika anúnsiu, iha fatin ne'ebé afiksa ka publika tiha ona atu foo koñesimentu katak aksaun tama iha tribunál, hodi foo-hatene katak tribunál la dekreta interdisaun ka inabilitasaun ne'e.
2. Kuandu sentensa hetan ona tránzitu-ein-julgadu, tutór ka kuradór bele husu anulasaun, tuir lei sivíl, ba aktu ne'ebé rekeridu pratika tiha ona hahú iha anúnsiu referidu iha artigu 794.º nia publikasaun; autua tiha rekerimentu, iha apensu, tenke sita ema ne'ebé iha interese diretu no tuir prosesu komún nia termus.

Artigu 806.º
Aksaun nia kontinuasaun maske rekeridu mate ona

1. Kuandu rekeridu mate iha prosesu nia laran, maibé liu tiha ona interrogatóriu no ezame ba nia, rekerente bele husu ba tribunál atu kontinua aksaun hodi deside inkapasidade alegada ne'e iha duni no hahú hori bainhira.
2. Iha kazu ne'e la halo abilitasaun ba matebian nia erdeiru; aksaun kontinua deit hasoru ema ne'ebé reprezenta daudaun nia.

Artigu 807.º
Levantamentu ba interdisaun ka inabilitasaun

1. Levantamentu ba interdisaun ka inabilitasaun tenke rekér iha apensu iha prosesu ne'ebé juíz dekreta interdisaun ka inabilitasaun ne'e.
2. Autua tiha rekerimentu ne'e, tenke tuir artigu anteriór sira nia dispozisaun no notifika Ministériu Públiku, aksaun ba interdisaun ka inabilitasaun nia autór no reprezentante ne'ebé juíz nomeia ba interditu ka inabilitadu, atu dedúz opozisaun.
3. Kuandu inkapáz nia situasaun foun justifika, juíz bele tau inabilitasaun iha interdisaun nia fatin ka interdisaun iha inabilitasaun nia fatin.

SEKSAUN III
REOFRMA BA AUTUS, DOKUMENTU NO LIVRU

Artigu 808.º
Petisaun atu reforma autus

1. Kuandu autus ruma hetan destruisaun ka lakon, parte naran ida bele husu reforma ba autus ne'e, iha tribunál ne'ebé kauza lao; iha rekerimentu tenke deklara prosesu ne'e lao tiha ona too iha ne'ebé no refere mos indikasaun ne'ebé bele ajuda rekonstitui autus ne'e, nu'udar buat ne'ebé nia sei hanoin kona ka elementu ne'ebé nia iha.
2. Ho rekerimentu ne'e, autór tenke hatama autus dezenkamiñadu ka destruidu nia kópia ka pesa hotu-hotu ne'ebé nia iha no ema ne'ebé kaer ka rai autus ne'e kuandu destruisaun ka extraviu akontese nia deklarasaun, hodi justifika reforma ne'e.

Artigu 809.º
Konferénsia ho interesadu sira

1. Kuandu, rona tiha sekretaria, konsidera katak iha justifikasaun atu reforma autus, juíz sei marka loron ba konferénsia ho interesadu sira no haruka sita parte sira-ne'ebé tama iha prosesu anteriór atu mosu iha loron ne'e no aprezenta duplikadu, kontrafé, sertidaun, dokumentu seluk tan kona-ba autus atu reforma ne'e.
2. Juíz maka prezide konferénsia ne'e; sekretaria tenke aprezenta iha konferénsia ne'e buat hotu-hotu ne'ebé arkiva ka rejista tiha ona kona-ba autus destruidu ka extraviadu ne'e. Iha akta kona-ba konferénsia ne'e tenke hakerek buat ne'ebé akontese iha konferénsia ne'e no hakerek pontu ida-idak ne'ebé parte parte sira konkorda.
3. Autu ne'e maka vale hanesan autus atu reforma ne'e, iha pontu hotu-hotu ne'ebé parte sira konkorda no dokumentu ho forsa probatória plena la kontraria.

Artigu 810.º
Prosesu nia termus kuandu la iha akordu

Kuandu autus la rekonstitui hotu kedas ho parte sira nia akordu, sitadu naran ida, iha loron sanulu nia laran, bele kontesta pedidu ne'e ka dehan buat ne'ebé nia hakarak kona-ba pontu sira-ne'ebé la iha akordu no oferese kedas meiu atu halo prova.

Artigu 811.º
Sentensa

Prodúz tiha prova, rona tiha funsionáriu sira-ne'ebé servisu iha sekretaria no halo tiha dilijénsia nesesária, juíz sei foo sentensa hodi fiksa, ho presizaun, prosesu ne'e too ona iha ne'ebé, parte ne'ebé maka rekonstitui ona ho akordu ka prova ne'ebé prodúz no parte ne'ebé maka tenke reforma.

Artigu 812.º
Reforma ba artikuladu, desizaun no prova

1. Kuandu tenke reforma artikuladu, tanba la iha duplikadu ka dokumentu seluk atu komprova artikuladu ne'e, tribunál tenke husik parte sira artikula fila-fali.
2. Kuandu la bele rekonstitui desizaun ne'ebé profere tiha ona, juíz tenke foo fali desizaun foun, nu'udar nia haree.
3. Kuandu tenke reforma mos prova ne'ebé prodúz tiha ona, tenke prodúz fila-fali prova sira-ne'e, kuandu bele, ka tau fali prova seluk iha sira nia fatin.

Artigu 813.º
Kuandu prosesu orijinál mosu

Kuandu autus orijinál mosu, prosesu nia termus subsekuente sira tenke lao iha autus ne'e; autus kona-ba reforma tenke apensa iha autus orijinál; sei aproveita deit autus ba reforma nia parte ne'ebé tuir fali termu ida-ne'ebé lavra ikus liu iha autus orijinál.

Artigu 814.º
Responsabilidade ba kustas

Ema ne'ebé foo-fatin ba destruisaun ka extraviu maka tenke selu kustas kona-ba reforma ba autus ne'e.

Artigu 815.º
Reforma ba autus dezenkamiñadu ka destruidu iha Supremu Tribunál ba Justisa

1. Kuandu autus ruma lakon ka hetan destruisaun iha Supremu Tribunál ba Justisa, tenke rekér autus ne'e nia reforma ba Supremu Tribunál ba Justisa nia Prezidente no tuir artigu 808.º no 809.º nia dispozisaun. Relatór ba prosesu ba reforma ne'e maka juíz ida-ne'ebé uluk relatór iha prosesu destruidu ka extraviadu ne'e, ka, juíz ne'e la iha karik, juíz ne'ebé hetan nomeasaun iha distribuisaun segunda.
2. Kuandu parte sira la iha akordu kona-ba autus nia rekonstituisaun totál, tenke halo hanesan tuirmai ne'e:
a) Kuandu tenke reforma termus sira-ne'ebé prosesa tiha ona iha primeira instánsia, tenke haruka autus ba tribunál ne'ebé halao prosesu orijinál, hatama ho trazladu, kuandu iha, tuir artigu 810.º too 813.º sira nia dispozisaun, no notifika sira-ne'ebé simu tiha ona sitasaun ba artigu 810.º nia efeitu; termus sira-ne'ebé prosesa tiha ona iha Supremu Tribunál ba Justisa no la bele rekonstitui, tenke reforma iha tribunál ida-ne'ebá no, kuandu bele, ho juíz no funsionáriu sira-ne'ebé tama iha prosesu primitivu;
b) Kuandu tenke halo reforma ba deit termus prosesadu iha Supremu Tribunál ba Justisa, prosesu tenke lao iha tribunál ida-ne'e tuir trámite ne'ebé artigu 810.º too 813.º estabelese, no relatór maka halo funsaun ne'ebé juíz kaer; juíz adjuntu sira tama kuandu presiza sira nia intervensaun atu substitui akórdaun ruma ne'ebé profere tiha ona iha prosesu orijinál.

Artigu 816.º
Reforma ba dokumentu no livru

Reforma ba livru iha konservatória ka obrigasaun ka kréditu nia títulu tenke lao tuir norma anteriór sira nia dispozisaun, ho adaptasaun devida.

SEKSAUN IV
KAUSAUN NIA PRESTASAUN

Artigu 817.º
Prestasaun provokada

Ema ne'ebé hakarak ezije ema ruma atu presta kausaun tenke hatudu fundamentu ba nia pretensaun ne'e no valór atu kausiona ne'e no oferese kedas prova.

Artigu 818.º
Sitasaun ba rekeridu

1. Tenke sita rekeridu atu, iha loron sanulu resin-lima nia laran, dedúz opozisaun ka oferese kausaun idónea no hatudu kedas prova nesesária.
2. Iha kontestasaun reu bele impugna deit kausaun ezijida nia valór; maibé kuandu impugna deit kausaun nia valór, tenke hatudu kedas oinsá nia hakarak presta kausaun, selae, juíz la bele simu impugnasaun ne'e.
3. Kuandu oferese kausaun ho ipoteka ka konsignasaun ba rendimentu, rekeridu tenke aprezenta kedas sertidaun kona-ba rejistu provizóriu respetivu no kona-ba enkargu inskritu ba bein ne'e no mos sertidaun kona-ba nia rendimentu koletavel, kuandu iha.

Artigu 819.º
Rekeridu nia opozisaun

1. Kuandu reu kontesta obrigasaun atu presta kausaun, ka, la aprezenta opozisaun karik, nia revelia ne'e inoperante, juíz, halo tiha dilijénsia probatória nesesária, deside kona-ba pedidu nia prosedénsia no fiksa kausaun devida nia valór; sei aplika iha ne'e artigu 256.º nia dispozisaun.
2. Tuirmai, tenke notifika reu atu, iha loron sanulu nia laran, oferese kausaun idónea; sei aplika iha ne'e, ho adaptasaun nesesária, dispozisaun kona-ba kausaun nia oferesimentu ka dispozisaun ne'ebé entrega ba autór direitu atu hatudu oinsá tenke presta kausaun.
3. Kuandu reu impugna deit kausaun nia valór, iha resposta autór sei impugna garantia oferesida nia idoneidade, tuir artigu seguinte nia dispozisaun; númeru anteriór sira nia dispozisaun sei aplika mos ba juíz nia desizaun ne'ebé fiksa kausaun nia valór.

Artigu 820.º
Kausaun nia idoneidade

1. Oferese tiha kausaun ka hatudu tiha modu atu presta kausaun ne'e, autór, iha loron sanulu resin lima nia laran, bele impugna garantia ne'e nia idoneidade no hatudu kedas prova ne'ebé nia iha.
2. Kuandu apresia garantia nia idoneidade tenke haree ba depresiasaun ne'ebé bein bele sofre tanba venda forsada no mos despeza ne'ebé tenke halo iha venda ne'e.
3. Kuandu autór impugna garantia oferesida nia idoneidade, tenke prodúz tiha prova molok juíz profere desizaun; sei aplika iha ne'e artigu 256.º nia dispozisaun; kuandu juíz julga kausaun oferesida idónea, sei aplika artigu seginte nia dispozisaun.

Artigu 821.º
Direitu atu indika oinsá presta kausaun nia devolusaun

Kuandu reu la kontesta, iha situasaun ne'ebé revelia tenke konsidera operante, no la oferese kausaun idónea ka la hatudu oinsá nia hakarak presta kausaun ne'e, sei entrega ba autór direitu atu hatudu, hosi modalidade sira-ne'ebé parte sira nia konvensaun ka lei prevé, kausaun sei presta tuir modalidade ida-ne'ebé.

Artigu 822.º
Kausaun nia prestasaun

Fiksa tiha valór atu kausiona no kausaun nia espésie, juíz julga kausaun ne'e prestada, kuandu halo tiha ona depózitu ka entrega tiha bein, kuandu averba tiha ona hanesan definitivu ipoteka ka konsignasaun ba rendimentu nia rejistu, ka kuandu konstitui tiha ona fiansa.

Artigu 823.º
Kuandu la presta kausaun

1. Kuandu reu la presta kausaun fiksada iha prazu ne'ebé foo ba nia, autór bele rekér atu aplika sansaun ne'ebé lei prevé espesialmente ka, la iha dispozisaun espesiál karik, rekér ipoteka ka kautela idónea seluk nia rejistu.
2. Kuandu garantia atu konstitui ne'e monu ba koiza movel ka ba direitu ne'ebé la bele ipoteka, kredór bele husu atu apreende garantia nia objetu no entrega ba garantia nia titulár ka ba depozitáriu ida; iha ne'e sei aplika dispozisaun kona-ba peñora no garantia ne'e sei konsidera hanesan peñór.
3. Kuandu bein ne'ebé hakarak afeta boot liu tiha buat ne'ebé nesesáriu atu garante obrigasaun, tuir reu nia rekerimentu, juíz, rona tiha autór no halo tiha dilijénsia indispensavel, bele redúz garantia ne'e ba nia limite justu.

Artigu 824.º
Kausaun nia prestasaun espontánea

1. Kuandu ema ne'ebé iha obrigasaun atu presta kausaun maka oferese kausaun ne'e, iha petisaun inisiál autór tenke hatudu tansá maka oferese kausaun ne'e, valór atu kausiona ne'e, no mos modu atu presta kausaun ne'e.
2. Tenke sita ema ne'ebé prestasaun ne'e atu favorese para, iha loron sanulu resin-lima nia laran, impugna garantia ne'e nia valór ka idoneidade.
3. Kuandu sitadu la dedúz opozisaun, iha situasaun ne'ebé revelia tenke konsidera operante, juíz tenke julga kedas kausaun oferesida ne'e idónea; iha kazu kontráriu, tenke aplika artigu 819.º no 820.º nia dispozisaun, ho adaptasaun nesesária.
4. Kuandu oferese kausaun iha ipoteka legál nia fatin, iha petisaun inisiál devedór tenke hatudu kausaun ne'e nia valór no modu atu presta kausaun ne'e no formula no justifika pedidu ba substituisaun ne'e; tribunál tenke sita kredór atu impugna pedidu ne'e; kona-ba impugnasaun, tenke tuir númeru anteriór nia dispozisaun ba kausaun nia valór no idoneidade.

Artigu 825.º
Kausaun atu favorese inkapáz

Artigu anteriór sira sei aplika mos ba kausaun ne'ebé inkapáz ka auzente nia reprezentante tenke presta, kona-ba bein arroladu ka inventariadu, ho modifikasaun sira tuirmai ne'e:
a) Kausaun tenke presta ho dependénsia hosi prosesu iha ne'ebé husu arrolamentu ka partilla ne'e;
b) Kuandu inkapáz ka auzente nia reprezentante la hatudu kausaun ne'ebé maka nia oferese, tenke tuir dispozisaun ne'ebé aplika kuandu reprezentante ne'e lakohi ka la bele presta kausaun;
c) Konsellu familiár maka kaer juíz nia atribuisaun atu fiksa kausaun nia valór, atu apresia kausaun nia idoneidade no atu dezigna dilijénsia nesesária, kuandu konsellu ne'e maka tenke koñese kausaun ne'e.

Artigu 826.º
Kausaun hanesan insidente

Artigu anteriór sira nia dispozisaun aplika mos kuandu, iha kauza ne'ebé lao daudaun, iha fundamenta para parte ida atu presta kausaun hodi favorese parte ida seluk; maibé parte rekerida tenke hetan notifikasaun iha sitasaun nia fatin, no insidente ne'e tenke prosesa iha apensu.

SEKSAUN V
DIVÓRSIU NO SEPARASAUN BA PESOA

Artigu 827.º
Petisaun inisiál

1. Petisaun inisiál, kuandu bele, tenke mai ho dokumentu sira-ne'e:
a) Sertidaun ba kazamentu ;
b) Sertidaun ba kazál nia oan nia naximentu;
c) Akordu kona-ba kaza de morada de família;
d) Arrolamentu kona-ba bein movel ne'ebé tama iha kazál nia propriedade;
e) Identifikasaun kona-ba imovel ne'ebé tama iha kazál nia propriedade;
f) Akordu atu halo partilla ba bein komún;
g) Akordu kona-ba alimentu ba kónjuje ruma ka ba sira nia oan;
h) Akordu kona-ba oinsá sira ezerse podér paternál ba sira nia oan kiik, kuandu iha.
2. Simu tiha petisaun, iha ne'ebé tenke hakerek fundamentu ba divórsiu ka akordu kona-ba pedidu ba divórsiu, sekretaria tenke aprezenta petisaun ne'e ba juíz no juíz tenke marka data ho oras atu halo konferénsia ho kónjuje sira.

Artigu 828.º
Konferénsia

1. Iha konferénsia, kuandu kónjuje rua ne'e mai hotu no la bele konsilia sira, juíz buka sira nia akordu atu halo divórsiu ka separasaun ba pesoa no bein ho mutu konsentimentu, kuandu seidauk iha ka seidauk totál.
2. Juíz sei dekreta divórsiu ka separasaun ho mutu konsentimentu, sarak parte sira halo tiha ona akordu kona-ba
a) Podér paternál nia ezersísiu no alimentu ba sira nia oan;
b) Partilla ba kazál nia bein komún.
3. Simu tiha akordu referidu iha númeru anteriór, sei marka loron ba konferénsia definitiva, ne'ebé, liu tiha ona loron sianulu maka bele halo.
4. Kuandu la bele konsilia parte sira no hetan akordu referidu iha númeru anteriór, tenke sita kedas kónjuje reu atu, hakarak karik, kontesta petisaun inisiál tuir termus no iha prazu iha prosesu komún; prosesu ba divórsiu no separasaun hanesan litijiozu tuir artigu 830.o nia dispozisaun.

Artigu 829.º
Konferénsia definitiva

1. Kuandu la bele konsilia kónjuje sira maibé sira sei kaer nafatin akordu sira referidu iha artigu anteriór atu halo divórsiu ka separasaun ba pesoa no bein ho mutu konsentimentu, juíz sei dekreta divórsiu ka separasaun ne'e.
2. Tenke komunika desizaun ne'e ba Konservatória ba Rejistu Sivíl, atu halo averbamentu ofisiozu.

Artigu 830.º
Prosesu komún deklarativu

1. Termus hotu-hotu ne'ebé seksaun ida-ne'e la regula tenke tuir dispozisaun kona-ba prosesu komún deklarativu, ho adaptasaun devida.
2. Tribunál koletivu maka iha kompeténsia atu halo audiénsia ba diskusaun no julgamentu kona-ba divórsiu ka separasaun litijiozu, exetu kuandu reu la kontesta aksaun.

SEKSAUN VI
PROSESU ATU PRESTA ALIMENTU

Artigu 831.º
Petisaun inisiál

1. Petisaun atu husu prestasaun ba alimentu tenke hatama ho sertidaun atu komprova kazamentu, grau kona-ba parentesku ka afinidade entre rekerente no rekeridu, no mos prova respetiva, nomeadamente testemuña sira nia rol.
2. Tenke alega faktu hodi fundamenta aksaun ne'e no obrigasaun, tuir lei sivíl, atu presta alimentu no alimentu ne'e nia medida.
3. Tribunál bele rekizita ofisiozamente hosi entidade kompetente sertidaun referida iha no. 1; sertidaun sira-ne'e tenke emite saugati deit.

Artigu 832.º
Konferénsia

1. Juíz sei marka loron ba konferénsia, iha loron ruanulu nia laran.
2. Tenke sita rekeridu no notifika autór atu mai rasik konferénsia ne'e.

Artigu 833.º
Kontestasaun no termu posteriór

1. Kuandu la bele halo konferénsia ka iha konferénsia ne'e parte sira la hetan akordu, tenke notifika kedas rekeridu atu kontesta no hatudu kedas prova ho kontestasaun ne'e.
2. Simu tiha kontestasaun ka liu tiha prazu atu hatama kontestasaun, tribunál ofisiozamente halo dilijénsia nesesária no haruka halo inkéritu sosiál kona-ba rekeridu nia meiu no rekerente nia nesesidade.
3. Tribunál sei profere kedas sentensa, kuandu la iha kontestasaun, ka marka loron ba julgamentu, kuandu iha kontestasaun.

Artigu 834.º
Rekursu

Bele hatama rekursu apelasaun hasoru desizaun finál; rekursu agravu ne'ebé tama iha prosesu ne'e sei sae ho rekursu finál no iha efeitu devolutivu.

Artigu 835.º
Alimentu provizóriu

Iha konferénsia referida iha artigu 832.o, kuandu la iha akordu, juíz tenke fiksa pensaun alimentár provizória; maibé desizaun ne'e la vinkula tribunál iha desizaun finál.

Artigu 836.º
Urjénsia

1. Kuandu rekerente ema menór ka reprezenta ema menór, prosesu tenke lao ho urjénsia no prazu hotu-hotu iha prosesu nia laran tenke tun ba metade.
2. Númeru anteriór nia dispozisaun aplika mos iha prosesu atu ezekuta prestasaun ba alimentu.

Artigu 837.º
Prosesu komún deklarativu

Prosesu komún deklarativu aplika mos iha ne'e, subsidiariamente no ho adaptasaun.

SEKSAUN III
REVIZAUN BA SENTENSA ESTRANJEIRA

Artigu 838.º
Revizaun

1. Sein prejuizu ba dispozisaun iha tratadu, konvensaun no lei espesiál, tribunál estranjeiru ka árbitru estranjeiru nia desizaun kona-ba direitu privadu tenke hetan revizaun no konfirmasaun atu iha efikásia iha Timór-Leste, independentemente hosi parte sira nia nasionalidade.
2. La presiza revizaun kuandu parte ruma invoka desizaun ne'e iha prosesu pendente iha tribunál timór hanesan prova ne'ebé juíz ne'ebé julga kauza sei apresia.

Artigu 839.º
Tribunál kompetente

Supremu Tribunál ba Justisa maka iha kompeténsia atu halo revizaun no konfirmasaun ne'e.

Artigu 840.º
Rekizitu ba konfirmasaun

Sentensa ne'e sei hetan konfirmasaun deit:
a) Kuandu la iha dúvida katak dokumentu iha ne'ebé sentensa ne'e hakerek hela auténtiku duni, no desizaun kompreensivel duni;
b) Kuandu, tuir lei iha país hosi ne'ebé sentensa ne'e mai, sentensa ne'e hetan tiha ona tránzitu-ein-julgadu;
c) Kuandu sentensa ne'e mai hosi tribunál estranjeiru ne'ebé nia kompeténsia la harí ho fraude ba lei no la monu ba matéria ne'ebé tama iha tribunál timór nia kompeténsia exkluziva;
d) Kuandu la bele invoka exesaun tan litispendénsia ka kazu julgadu ho fundamentu iha kauza ne'ebé tama iha tribunál timór nia kompeténsia, exetu kuandu tribunál estranjeiru maka prevene jurizdisaun ne'e;
e) Kuandu reu hetan sitasaun regulár ba aksaun, tuir lei iha tribunál orijinál nia paíz, no iha prosesu aplika mos prinsípiu kona-ba kontraditóriu no prinsípiu kona-ba igualdade ba parte sira;
f) Kuandu sentensa ne'e la iha desizaun ne'ebé nia rekoñesimentu hamosu rezultadu manifestamente inkompativel ho Estadu timór nia prinsípiu kona-ba ordein públika internasionál.

Artigu 841.º
Konfirmasaun ba desizaun arbitrál

Artigu anteriór nia dispozisaun aplika mos ba desizaun arbitrál iha parte ne'ebé bele.

Artigu 842.º
Kontestasaun no resposta

Aprezenta tiha petisaun ho dokumentu iha ne'ebé desizaun atu revé hakerek hela, tenke sita parte kontrária atu hatoo opozisaun, iha loron sanulu resin-lima nia laran; rekerente bele hatoo resposta hasoru opozisaun ne'e, iha loron sanulu nia laran, hahú iha notifikasaun kona-ba opozisaun ne'e nia aprezentasaun.

Artigu 843.º
Diskusaun no julgamentu

1. Liu tiha artikuladu no halo tiha dilijénsia ne'ebé relatór konsidera indispensavel, tenke foo-fatin ba parte sira no Ministériu Públiku atu haree prosesu hodi halo alegasaun, ida-idak durante loron sanulu resin-lima.
2. Julgamentu sei halo tuir agravu nia regra.

Artigu 844.º
Fundamentu atu impugna pedidu

1. Pedidu bele impugna ho fundamentu deit katak rekizitu ruma previstu iha artigu 840.º la iha ka katak verifika kazu ruma ba revizaun previstu iha artigu 487.º, alínea a), c) no g).
2. Kuandu sentensa ne'e profere hasoru pesoa singulár ka koletiva ho nasionalidade timór, bele alega mos hanesan fundamentu katak, tribunál estranjeiru aplika lei materiál timór karik, rezultadu ba nia favoravel liu, no, tuir norma kona-ba konflitu iha lei timór, lei timór maka tenke aplika.

Artigu 845.º
Tribunál nia atividade ofisioza

Tribunál tenke haree ofisiozamente kondisaun referida iha artigu 840.º, alínea a) no f) iha ka lae; no sei rekuza ofisiozamente konfirmasaun kuandu, ho elementu ne'ebé hetan iha prosesu ka ho koñesimentu ne'ebé nia hetan iha funsaun ne'ebé nia kaer, juíz haree katak rekizitu ruma previstu iha artigu 840.º, alínea b), c), d) no e) la iha.

SEKSAUN VIII
INVENTÁRIU

SUBEKSAUN I
DISPOZISAUN JERÁL

Artigu 846.º
Inventáriu nia funsaun

1. Prosesu ba inventáriu sei uza atu halo remata komuñaun ereditária ka, la presiza halo partilla judisiál karik, atu halo relasaun ba bein ne'ebé konstitui susesaun nia objetu no atu serve hanesan baze hodi halo likidasaun ba eransa.
2. Seksaun subsekuente sira nia dispozisaun sei aplika, ho adaptasaun, ba inventáriu ne'ebé atu hetan fim previstu iha númeru anteriór, parte segunda.
3. Inventáriu bele uza mos atu halo partilla ba kónjuje sira nia bein komún.

Artigu 847.º
Lejitimidade atu rekér ka tama iha inventáriu

1. Iha lejitimidade atu rekér inventáriu ka tama iha inventáriu, hanesan parte prinsipál, iha prosesu nia aktu no termus hotu-hotu:
a) Interesadu diretu iha partilla;
b) Ministériu Públiku, kuandu eransa monu ba inkapáz, auzente iha parte inserta ka pesoa koletiva.
2. Kuandu iha erdeiru lejitimáriu, legatáriu no donatáriu sira bele tama iha aktu, termus no dilijénsia ne'ebé bele influi iha lejítima nia kálkulu no determinasaun no bele redúz legadu ka doasaun.
3. Eransa nia kredór no legatáriu sira bele tama iha kestaun ne'ebé iha relasaun ho verifikasaun no satisfasaun ba sira nia direitu; Ministériu Públiku maka reprezenta no defende Fazenda Nasionál nia interese.

Artigu 848.º
Inkapáz no auzente nia reprezentasaun

1. Kuradór espesiál maka reprezenta inkapáz kuandu nia reprezentante mos konkorre ho nia iha eransa ka iha eransa ne'e konkorre inkapáz barak ne'ebé reprezentante ida deit maka reprezenta.
2. Kuradór espesiál reprezenta mos auzente iha parte inserta, kuandu seidauk institui kuradoria.
3. Kuandu prosesu hotu tiha, bein adjudikadu ba auzente, ne'ebé presiza administrasaun, sei entrega ba kuradór nomeadu, ne'ebé, kona-ba bein sira-ne'e, iha direitu no obrigasaun ne'ebé kuradór provizóriu iha; kuradór nomeadu nia administrasaun hotu kuandu kuradoria hetan deferimentu.

Artigu 849.º
Intervensaun prinsipál

1. Iha prosesu nia altura kualkér ida interesadu diretu iha partilla bele dedúz intervensaun prinsipál espontánea ka provokada.
2. Tenke notifika kabesa-de-kazál no interesadu sira seluk atu responde, no tuir artigu 861.º no 862.º nia dispozisaun.
3. Interesadu ne'ebé hetan admisaun atu intervein iha direitu prosesuál ne'ebé artigu 860.º, n.º 2, refere.
4. Insidente ne'e nia dedusaun suspende prosesu nia andamentu hahú iha momentu ne'ebé tenke konvoka konferénsia ho interesadu sira.

Artigu 850.º
Interesadu seluk nia intervensaun

1. Kuandu iha erdeiru lejitimáriu, legatáriu no donatáriu ne'ebé seidauk hetan sitasaun ba inventáriu bele dedúz intervensaun iha prosesu ne'e no ezerse iha prosesu ne'e nia laran atividade ne'ebé sira iha lejitimidade atu ezerse, nu'udar artigu 847.º, n.º 2, nia dispozisaun; aplika mos iha ne'e artigu anteriór nia dispozisaun.
2. Ema ne'ebé okupa pozisaun hanesan titulár ativu ba eransa nia enkargu bele reklama nia direitu iha inventáriu ne'e, too juíz halo konferénsia ho interesadu sira atu aprova eransa nia pasivu, maske kabesa-de-kazál la hatama direitu ne'e iha relasaun; maibé, maske titulár ativu ne'e la reklama nia direitu no maske nia hetan sitasaun ba prosesu ne'e, nia bele ezije pagamentu ba nia direitu ho meiu komún.

Artigu 851.º
Abilitasaun

1. Kuandu ema ruma interesadu diretu iha partilla mate molok inventáriu hotu, kabesa-de-kazál sei hatudu nia susesór sira no hatama dokumentu nesesáriu; tenke notifika indikasaun ne'e ba interesadu sira seluk no sita pesoa indikada ne'e.
2. Sitadu ka interesadu notifikadu sira seluk bele impugna susesór indikadu sira nia lejitimidade, tuir artigu 861.º no 862.º; kuandu la iha impugnasaun, sei konsidera indikadu sira-ne'e abilitadu, sein prejuizu ba susesór preteridu atu dedúz nia abilitasaun rasik.
3. Sitadu sira iha direitu ne'ebé artigu 860.º, n.º 2, refere, hahú iha momentu ne'ebé tribunál verifika interesadu ne'ebé sira susede ba nia óbitu.
4. Interesadu falesidu nia susesór bele rekér nia abilitasaun; iha ne'e tenke tuir númeru anteriór sira nia dispozisaun, ho adaptasaun nesesária.
5. Kuandu legatáriu, kredór ka donatáriu ruma ne'ebé sita tiha ona ba inventáriu mate, sira nia erdeiru bele husu atu tama iha prosesu; iha ne'e tenke tuir númeru anteriór sira nia dispozisaun, ho adaptasaun nesesária.
6. Tenke tuir regra jerál atu halo habilitasaun ba kuota ereditária nia sesionáriu no ba bein doadu, ho onus atu redúz, nia subadkirente.

Artigu 852.º
Insidente iha inventáriu nia tramitasaun

Artigu 254.º too 256.º nia dispozisaun sei aplika ba insidente iha inventáriu nia tramitasaun kuandu la iha regulasaun espesiál.

Artigu 853.º
Kestaun prejudisiál no inventáriu nia suspensaun

1. Kuandu iha inventáriu nia laran ema ruma suxita kestaun prejudisiál ruma, hosi ne'ebé depende prosesu nia admisibilidade ka definisaun ba interesadu diretu sira nia direitu iha partilla, no, tanba nia natureza ka tanba matéria-de-faktu subjasente nia kompleksidade, kestaun ne'e la bele rezolve iha insidente deit, juíz tenke suspende instánsia too desizaun definitiva sai no haruka parte sira ba meiu komún, kuandu bein relasiona tiha ona.
2. Bele suspende instánsia, tuir artigu 231.º, n.º 1, alínea c) no 234.º, dezignadamente kuandu kuandu lao daudaun kestaun prejudisiál ruma iha ne'ebé diskute kestaun ruma referida iha númeru anteriór.
3. Kuandu iha interesadu naxituru ruma, too tiha momentu ne'ebé atu konvoka konferénsia ho interesadu sira, tenke suspende instánsia too interesadu ne'e moris.

Artigu 854.º
Kestaun definitivamente rezolvida iha inventáriu

1. Sei konsidera definitivamente rezolvida kestaun ne'ebé juíz deside iha inventáriu, kuandu kabesa-de-kazál ka interesadu sira referidu iha artigu 847.º tama iha kestaun ne'e no hetan admisaun regulár atu intervein iha prosedimentu ne'ebé antesede desizaun ne'e, salvu kuandu lei resalva sira nia direitu atu uza aksaun kompetente.
2. Kuandu matéria-de-faktu subjasente ba kestaun atu rezolve ne'e nia kompleksidade hamosu inkonveniente atu foo desizaun insidentál iha inventáriu, tanba redúz parte sira nia garantia, maka sei admite desizaun provizória ka remete interesadu sira ba meiu komún.

Artigu 855.º
Kumulasaun iha inventáriu

1. Bele kumula inventáriu atu halo partilla ba eransa barak:
a) Kuandu bein iha eransa hotu-hotu sei fahe ba ema sira-ne'e tama iha inventáriu ida-idak;
b) Kuandu ema rua ne'ebé uluk fen ho lain maka husik eransa atu fahe ne'e;
c) Kuandu partilla ida depende hosi partilla ida seluk ka sira seluk.
2. Iha kazu referidu iha númeru anteriór, alínea c), kuandu iha dependénsia totál, tanba bein atu fahe iha partilla ruma maka deit sira-ne'ebé sei tama ba inventariadu iha partilla ida seluk, juíz tenke simu kumulasaun ne'e; kuandu iha dependénsia parsiál, tanba iha tan bein seluk, juíz bele indefere kumulasaun, kuandu nia haree katak kumulasaun ne'e bele hamosu inkonveniente ba parte sira nia interese ka ba prosesu atu lao ho ordein.
3. Tribunál nia inkompeténsia ba inventáriu ruma la taka dalan ba kumulasaun ne'e.

Artigu 856.º
Kabesa-de-kazál nia nomeasaun, substituisaun, eskuza ka remosaun

1. Kargu hanesan kabesa-de-kazál sei defere tuir ordein ida-ne'e:
a) Ba kónjuje sobrevivu, la separadu judisialmente iha pesoa ka bein, kuandu nia tama hanesan erdeiru ka iha measaun iha kazál nia bein;
b) Ba testamenteiru, salvu kuandu testadór dehan buat seluk;
c) Ba parente sira-ne'ebé tama hanesan erdeiru legál, ho preferénsia ba sira-ne'ebé parente besik liu ba inventariadu tuir grau;
d) Ba erdeiru testamentáriu sira.
Hosi erdeiru legál ho parentesku nia grau hanesan ka hosi erdeiru testamentáriu sira, tenke foo preferénsia ba sira-ne'ebé hela ho matebian, pelu menus, durante tinan ida iha data ne'ebé nia mate, no, sira hotu iha sirkunstánsia hanesan karik, sei foo preferénsia ba erdeiru ida-ne'ebé katuas ka ferik liu.
2. Atu dezigna kabesa-de-kazál, juíz bele buka informasaun nesesária, no, kuandu, tuir ema ne'ebé dezigna tiha ona ne'e nia deklarasaun, haree katak ema seluk maka iha kompeténsia, tenke entrega kargu ne'e ba ema-ne'e.
3. Ho sira hotu-hotu ne'ebé iha interese diretu iha partilla no Ministériu Públiku, kuandu iha intervensaun prinsipál iha inventáriu, nia akordu, iha momentu naran ida, bele tau fali ema seluk iha ema ne'ebé nomeia tiha ona kabesa-de-kazál nia fatin.
4. Kabesa-de-kazál nia substituisaun, eskuza ka remosaun konstitui insidente iha prosesu ba inventáriu.
5. Kuandu iha impugnasaun ba kabesa-de-kazál nia lejitimidade ka rekerimentu ba nia eskuza ka remosaun, inventáriu kontinua nafatin ho kabesa-de-kazál dezignadu too deside tiha insidente ne'e.

SUBSEKSAUN II
KABESA-DE-KAZÁL NIA DEKLARASAUN NO INTERESADU SIRA NIA OPOZISAUN

Artigu 857.º
Rekerimentu ba inventáriu

1. Ema ne'ebé rekér inventáriu atu halo lakon tiha komuñaun ereditária tenke hatama dokumentu atu komprova autór-de-susesaun nia óbitu no hatudu ema ne'ebé tenke ezerse funsaun hanesan kabesa-de-kazál.
2. Kabesa-de-kazál tenke fornese elementu nesesáriu ba inventáriu atu lao ba oin.

Artigu 858.º
Kabesa-de-kazál nia deklarasaun

1. Kuandu halo sitasaun ba kabesa-de-kazál tenke foo-hatene ba nia kona-ba saida maka nia sei halo deklarasaun no dokumentu ne'ebé nia tenke hatama iha prosesu.
2. Halo tiha kompromisu ho onra katak sei kaer didiak nia funsaun, kabesa-de-kazál sei presta deklarasaun, nia rasik ka nia mandatáriu iha nia fatin. Deklarasaun ne'e tenke monu ba:
a) Autór-da-eransa nia identifikasaun no nia hela-fatin ikus, loron no fatin iha ne'ebé nia mate;
b) Interesadu diretu iha partilla, legatáriu, kredór ba eransa no, kuandu iha, erdeiru lejitimáriu no donatáriu sira nia identifikasaun, hela-fatin no servisu-fatin;
c) Buat seluk tan ne'ebé presiza ba prosesu atu lao.
4. Kuandu ba foo deklarasaun kabesa-de-kazál tenke aprezenta testamentu, konvensaun ante-nupsiál, eskritura kona-ba doasaun no sertidaun kona-ba perfillasaun, ne'ebé nesesáriu, no mos relasaun kona-ba bein hotu-hotu ne'ebé tenke tama iha inventáriu, inkluzive sira-ne'ebé laós nia maka administra; tenke aprezenta mos duplikadu nu'udar artigu 118.º, n.º 2, nia dispozisaun.
5. Kuandu la bele aprezenta elementu sira-ne'e hotu, kabesa-de-kazál sei justifika nia falta no husu, ho fundamentu, atu hanaruk prazu ba nia atu aprezenta elementu sira-ne'e.

Artigu 859.º
Interesadu sira nia sitasaun

1. Kuandu prosesu tenke kontinua, tenke sita ba nia termus interesadu diretu iha partilla, Ministériu Públiku, kuandu inkapáz, auzente iha parte inserta ka pesoa koletiva tama iha susesaun, legatáriu, kredór ba eransa no, kuandu iha, erdeiru lejitimáriu no donatáriu sira.
2. Tenke notifika despaxu ne'ebé haruka halo sitasaun ba inventáriu nia rekerente no kabesa-de-kazál.

Artigu 860.º
Oinsá halo sitasaun

1. Iha expediente atu haruka ba sitandu tenke hatama mos kópia kona-ba kabesa-de-kazál nia deklarasaun; tenke foo-hatene mos ba sitandu kona-ba sira nia intervensaun iha prosesu, tuir artigu 847.º nia dispozisaun, no kona-ba fakuldade atu dedúz opozisaun ka impugnasaun, tuir artigu seginte sira nia dispozisaun.
2. Kuandu, iha altura naran ida, haree katak seidauk sita interesadu ruma, tenke sita interesadu ne'e, ho kominasaun katak, nia la dehan buat ida iha loron sanulu resin lima nia laran karik, sei konsidera katak nia ratifika prosesu ne'e. Iha prazu ne'e nia laran sitandu bele ezerse direitu ne'ebé nia iha direitu atu ezerse no tribunál sei anula tiha aktu ne'ebé tenke anula duni.

Artigu 861.º
Opozisaun no impugnasaun

1. Iha loron tolunulu tuir fali sitasaun, interesadu diretu iha partilla no Ministériu Públiku, kuandu hetan mos sitasaun, bele dedúz opozisaun ba inventáriu, impugna interesadu sitadu sira nia lejitimidade ka alega katak iha interesadu seluk tan, impugna kabesa-de-kazál nia kompeténsia ka indikasaun ne'ebé nia halo iha nia deklarasaun, ka invoka exesaun dilatória ruma.
2. Kabesa-de-kazál no inventáriu nia rekerente bele ezerse mos fakuldade sira prevista iha númeru anteriór, no sira nia prazu hahú ho notifikasaun kona-ba despaxu ne'ebé haruka halo sitasaun.
3. Erdeira lejitimáriu, legatáriu no donatáriu, kuandu iha, bele dedúz impugnasaun kona-ba kestaun ne'ebé bele afeta sira nia direitu.

Artigu 862.º
Tramitasaun subsekuente

1. Dedúz tiha opozisaun ka impugnasaun, tuir artigu anteriór nia dispozisaun, tenke notifika interesadu sira-ne'ebé iha lejitimidade atu intervein iha kestaun suxitada ne'e atu foo resposta iha loron sanulu resin-lima nia laran.
2. Ho rekerimentu no resposta tenke hatama mos prova; halo tiha dilijénsia probatória nesesária ne'ebé interesadu husu ka juíz haruka ofisiozamente, juíz tenke deside kestaun ne'e, sein prejuizu ba artigu 853.º nia dispozisaun.

SUBSEKSAUN III
BEIN NIA RELASAUN

Artigu 863.º
Bein nia relasaun

1. Tenke espesifika iha relasaun bein ida-idak ne'ebé tama iha eransa, tuir verba ho numerasaun ida deit, tuir ordein ida-ne'e: direitu ba kréditu, títulu ba kréditu, osan, moeda estranjeira, objetu ho osan mean, osan mutin no pedra presioza no semellante, koiza movel seluk, bein imovel.
2. Dívida tenke relasiona sira ketak, ho numerasaun ketak.
3. Iha bein nia referénsia tenke tau mos elementu atu identifika ida-idak no atu hatene nia situasaun jurídika.
4. Kuandu la iha inkonveniente ba partilla, bele tau hamutuk iha verba ida movel barak, maske ho natureza ketak, naran katak sira iha fim ida deit no iha valór kiikoan.
5. Benfeitoria ne'ebé tama iha eransa tenke tama iha relasaun iha nia espésie rasik kuandu bele haketak hosi prédiu iha ne'ebé realiza benfeitoria ne'e; kuandu la bele, tenke tama hanesan kréditu deit; benfeitoria ne'ebé terseiru realiza iha prédiu ne'ebé tama iha eransa sei deskreve hanesan dívida, kuandu ema ne'ebé realiza la bele lori.

Artigu 864.º
Indikasaun kona-ba valór

Kabesa-de-kazál tenke tau iha relasaun valór ba bein ida-idak.

Artigu 865.º
Reklamasaun hasoru bein nia relasaun

1. Aprezenta tiha bein nia relasaun, tenke notifika interesadu sira atu, iha loron sanulu nia laran, reklama hasoru relasaun hodi dehan falta karik bein ruma ne'ebé tenke relasiona, husu atu hasai tiha bein ne'ebé la bele tama iha relasaun tanba laós bein atu divide iha ne'e, argui inezatidaun ruma iha bein sira nia deskrisaun, ne'ebé iha relevánsia ba partilla.
2. Tenke notifika interesadu sira kona-ba bein nia relasaun, no entrega be sira kópia kona-ba relasaun ne'e.
3. Kuandu kabesa-de-kazál aprezenta relasaun ba bein iha momentu ne'ebé nia presta deklarasaun, notifikasaun referida iha númeru anteriór tenke halo kedas ho sitasaun ba inventáriu.
4. Iha kazu previstu iha númeru anteriór interesadu bele ezerse fakuldade prevista iha n.º 1 iha prazu ba opozisaun nia laran.
5. Liu tiha prazu ba reklamasaun hasoru bein nia relasaun, tenke foo vista ba Ministériu Públiku, kuandu nia iha intervensaun prinsipál iha inventáriu, iha loron sanulu nia laran, atu halo reklamasaun ne'e mos.
6. Liu tiha prazu ne'e mos bele aprezenta reklamasaun hasoru bein nia relasaun, maibé juíz tenke kondena reklamante iha multa, salvu kuandu nia hatudu katak nia la bele aprezenta iha altura própria tanba faktu ne'ebé la bele imputa ba nia.

Artigu 866.º
Desizaun kona-ba reklamasaun

1. Kuandu ema ruma dedúz reklamasaun hasoru bein nia relasaun, tenke notifika kabesa-de-kazál atu relasiona bein ne'ebé falta ka dehan buat ruma kona-ba reklamasaun ne'e, iha loron sanulu nia laran.
2. Kuandu kabesa-de-kazál dehan katak bein ne'ebé falta ne'e iha duni, nia tenke hatama, kedas ka iha prazu fiksadu, bein ne'e iha relasaun inisiál no tribunál tenke notifika modifikasaun ne'e ba interesadu sira seluk.
3. Kuandu situasaun prevista iha númeru anteriór
la akontese, tenke notifika interesadu sira seluk ne'ebé iha lejitimidade atu dehan buat ruma, tuir artigu 862.º, n.º 2, nia dispozisaun, no juíz sei deside bein ne'e iha ka lae no tenke tama iha relasaun ka lae, sein prejuizu ba artigu posteriór nia dispozisaun.
4. Sekretaria tenke hatama alterasaun no aditamentu ordenadu iha bein nia relasaun inisiál.
5. Artigu ida-ne'e nia dispozisaun sei aplika, ho adaptasaun, kuandu terseiru dehan katak nia maka bein relasionadu nia titulár no rekér atu hasai tiha bein ne'e hosi inventáriu.

Artigu 867.º
Kuandu prova la too atu deside reklamasaun

1. Kuandu, tanba matéria-de-faktu ne'ebé serve hanesan baze ba kestaun suxitada nia kompleksidade, iha inkonveniente, tuir artigu 854.º nia dispozisaun, atu foo deit iha insidente desizaun kona-ba reklamasaun prevista iha artigu anteriór, juíz la foo desizaun ne'e no remete interesadu sira ba meiu komún.
2. Iha kazu previstu iha númeru anteriór, bein ne'ebé nia falta hetan reklamasaun ne'e la tama iha inventáriu no sira-ne'ebé reklamante husu atu hasai sei hela nafatin iha relasaun.

Artigu 868.º
Dívida ativa nia negasaun

1. Kuandu pretensu devedór nega dívida ativa ne'ebé kabesa-de-kazál relasiona, tenke aplika artigu 865.º nia dispozisaun, ho adaptasaun nesesária.
2. Kuandu débitu ne'e hela nafatin iha relasaun, tenke konsidera dívida ne'e hanesan litijioza; kuandu dívida ne'e sai tiha hosi relasaun, tenke konsidera katak interesadu sira iha nafatin direitu atu husu nia pagamentu ho meiu kompetente.

SUBSEKSAUN IV
KONFERÉNSIA HO INTERESADU SIRA

Artigu 869.º
Saneamentu iha prosesu no konferénsia ho interesadu sira

1. Rezolve tiha kestaun suxitada ne'ebé bele iha influénsia ba partilla no determina tiha bein ne'ebé atu tama iha partilla, juíz sei marka loron ba konferénsia ho interesadu sira.
2. Interesadu ida-idak bele haruka mandatáriu ho podér espesiál ka foo mandatu ba interesadu seluk atu reprezenta nia.
3. Iha notifikasaun tenke foo-hatene konferénsia nia objetu ba konvokadu sira.
4. Tenke notifika interesadu diretu iha partilla sira ho rezidénsia iha tribunál distritál ne'e nia área atu mai rasik ka haruka sira nia reprezentante mai, tuir n.º 2 nia dispozisaun, ho kominasaun katak, selae, sei hetan kondenasaun ho multa.
5. Juíz, ofisiozamente ka tuir interesadu ruma nia rekerimentu, bele adia konferénsia, dala ida deit, kuandu konvokadu ruma falta no iha razaun atu fiar katak interesadu sira sei halo akordu kona-ba kiñaun ida-idak nia kompozisaun.

Artigu 870.º
Asuntu atu trata iha konferénsia

1. Iha konferénsia, interesadu sira, ho unanimidade, no ho mos Ministériu Públiku, kuandu nia iha intervensaun prinsipál iha prosesu, bele halo akordu katak, atu halo kiñaun ida-idak sei:
a) Hatudu verba sira-ne'ebé sei tama, tomak ka baluk deit, iha ida-idak nia kiñaun no ho valór hira;
b) Hatudu verba ka lote no nia valór, atu halo sorteiu, tomak ka baluk, ba interesadu sira;
c) Halo venda judisiál ba eransa nia bein, hotu ka balu, no fahe nia produtu ba interesadu sira.
2. Ofisiozamente ka tuir interesadu ruma nia rekerimentu, juíz bele haruka halo uluk arbitramentu molok halo dilijénsia sira-ne'ebé tama iha númeru anteriór, alínea a) no b), atu halo repartisaun igualitária no ekuitativa ba interesadu hotu-hotu.
3. Konferénsia tenke delibera mos kona-ba pasivu nia aprovasaun no oinsá sei kumpre legadu no eransa nia enkargu sira seluk.
4. Kuandu la iha akordu previstu iha n.º 1, konferénsia tenke delibera mos kona-ba:
a) Reklamasaun hasoru valór ne'ebé atribui ba bein relasionadu ida-idak;
b) Kestaun ne'ebé nia rezolusaun bele iha influénsia ba partilla ne'e.
5. Interesadu prezente sira nia deliberasaun kona-ba matéria prevista iha n.º 4 vinkula sira-ne'ebé la tama konferénsia ne'e, salvu sira-ne'e la hetan notifikasaun devida.
6. Inventáriu bele hotu iha konferénsia kuandu interesadu sira, no mos Ministériu Públiku, kuandu nia iha intervensaun prinsipál iha prosesu, halo akordu, naran karak juíz konsidera katak bele hotu tanba partilla ne'e simples ida; iha kazu ne'e, juíz sei haruka hakerek iha akta nia desizaun hodi omologa partilla ne'e; iha akta tenke hakerek mos elementu hotu-hotu kona-ba kiñaun sira nia kompozisaun no oinsá halo partilla ne'e.

Artigu 871.º
Rekoñesimentu ba dívida aprovada

1. Iha sentensa ne'ebé julga partilla, juíz tenke konsidera rekoñesida iha juizu dívida ne'ebé interesadu maiór sira no ema ne'ebé bele tama iha interesadu menór ka ekiparadu sira nia fatin aprova, no kondena halo pagamentu ne'e.
2. Kuandu lei ezije dokumentu ruma atu halo prova katak dívida ida iha duni, menór ka ekiparadu nia reprezentante sira la bele aprova dívida ne'e, molok hatama ka hatudu tiha dokumentu ne'e.

Artigu 872.º
Verifikasaun judisiál ba dívida

Kuandu interesadu hotu-hotu konsidera katak la bele aprova eransa nia dívida, juíz sei koñese dívida ne'e nia ezisténsia kuandu, haree ba dokumentu ne'ebé aprezenta tiha ona, bele rezolve kestaun ne'e ho seguransa.

Artigu 873.º
Diverjénsia iha interesadu sira kona-ba dívida nia aprovasaun

Kuandu iha diverjénsia kona-ba dívida nia aprovasaun, tenke aplika artigu 871.º nia dispozisaun ba interesadu sira-ne'ebé aprova dívida ne'e no artigu 872.º nia dispozisaun ba sira seluk.

Artigu 874.º
Pagamentu ba dívida ne'ebé hotu-hotu aprova

1. Dívida vensida ne'ebé interesadu hotu-hotu aprova tenke selu kedas kuandu kredór ezije pagamentu ne'e.
2. Kuandu eransa la iha osan natón no interesadu sira la iha akordu kona-ba forma seluk atu selu kedas dívida ne'e, tenke fa'an eransa nia bein atu halo pagamentu ne'e; kuandu parte sira la iha akordu kona-ba bein ne'ebé maka atu fa'an, juíz sei hatudu bein ne'ebé atu fa'an.
3. Kuandu kredór hakarak simu hanesan pagamentu bein ne'ebé hatudu tiha ona atu fa'an, sei adjudika bein ne'e ba nia ho folin ne'ebé kombina.
4. Artigu ida-ne'e nia dispozisaun aplika mos ba dívida ne'ebé juíz verifika, tuir artigu 872.º no 873.º nia dispozisaun, kuandu nia despaxu tranzita-ein-julgadu molok organiza mapa ba partilla.

Artigu 875.º
Pagamentu ba dívida ne'ebé interesadu balu maka aprova

Kuandu interesadu balu deit maka aprova dívida, interesadu sira-ne'ebé aprova ne'e maka rezolve oinsá halo pagamentu ne'e, maibé sira nia deliberasaun la afeta interesadu sira seluk.

Artigu 876.º
Legatáriu ka donatáriu sira nia deliberasaun kona-ba pasivu

1. Kuandu eransa fahe hotu hanesan legadu ka dívida nia aprovasaun hamosu redusaun ba legadu, legatáriu sira maka iha kompeténsia atu delibera kona-ba pasivu no oinsá halo pagamentu ba pasivu ne'e.
2. Tenke bolu mos donatáriu sira mai foo sira nia opiniaun kona-ba dívida nia aprovasaun, kuandu iha probabilidade séria katak aprovasaun ne'e hamosu redusaun ba liberalidade ne'e.

Artigu 877.º
Dívida ne'ebé hotu-hotu la aprova ka tribunál la rekoñese

Kuandu dívida ne'ebé hamosu redusaun la hetan aprovasaun hosi erdeiru, legatáriu no donatáriu sira hotu ka la hetan rekoñesimentu hosi tribunál, labele konsidera ba efeitu ne'e iha prosesu ba inventáriu.

Artigu 878.º
Reklamasaun hasoru valór atribuidu ba bein

1. Too lisitasaun hahú, interesadu sira no Ministériu Públiku, kuandu nia iha intervensaun prinsipál iha inventáriu, bele reklama hasoru valór ne'ebé atribui tiha ona ba bein relasionadu ruma, tanba kiik resin ka tanba boot resin, no hatudu kedas valór ne'ebé konsidera loos.
2. Konferénsia sei delibera, ho unanimidade, bein ne'e nia valór hira loos.
3. Maibé, labele altera valór ne'e, kuandu interesadu ruma deklara katak nia simu bein ne'e ho valór ne'ebé deklara tiha ona iha bein nia relasaun ka iha reklamasaun aprezentada ne'e, konforme reklamasaun ne'e dehan katak valór ne'ebé hatudu iha relasaun ne'e boot resin ka kiik resin; deklarasaun ne'e vale hanesan lisitasaun; kuandu interesadu barak maka halo deklarasaun ne'e, tenke halo lisitasaun ba sira no adjudika bein ne'e ba ida-ne'ebé oferese lansu boot liu.
4. Kuandu la iha unanimidade kona-ba reklamasaun ne'e no situasaun la tama iha ipóteze prevista iha númeru anteriór, bele husu avaliasaun ba bein ne'ebé nia valór hasoru reklamasaun ne'e.
5. Reklamasaun hasoru valór ne'ebé atribui ba bein bele halo verbalmente iha konferénsia ho interesadu sira.

SUBSEKSAUN V
LISITASAUN

Artigu 879.º
Abertura ba lisitasaun

1. Kuandu la iha akordu, tuir artigu 870.º, n.º 1, nia dispozisaun, ka rezolve tiha kestaun sira-ne'ebé tama iha artigu ne'e nia n.º 4 nia previzaun, kuandu iha, sei loke lisitasaun ba interesadu sira.
2. La bele tama iha lisitasaun bein ne'ebé, tuir lei ka negósiu, la bele tama, bein ne'ebé interesadu ruma iha preferénsia atu adjudika ba nia no bein ne'ebé ema ruma husu atu adjudika ba nia, tuir artigu seguinte nia dispozisaun.

Artigu 880.º
Pedidu ba adjudikasaun

1. Interesadu ne'ebé okupa pozisaun hanesan komproprietáriu iha bein indivizivel ne'ebé tama iha relasaun bele husu atu adjudika parte relasionada ne'e ba nia, kuandu nia kuota iha valór boot liu bein ne'e nia metade no nia direitu bazeia iha títulu ne'ebé la exklui bein ne'e hosi inventáriu ka, la iha erdeiru lejitimáriu karik, iha doasaun ka legadu ne'ebé autór-da-eransa halo.
2. Interesadu naran ida bele husu atu adjudika ba nia bein funjivel ka títulu ba kréditu ruma, ho proporsaun tuir nia kuota, salvu kuandu divizaun iha espésie bele hamosu prejuizu konsideravel.
3. Adjudikasaun referidu iha númeru anteriór tenke husu iha konferénsia ho interesadu sira; tenke rona interesadu prezente sira seluk kona-ba kestaun relasionada ho indivizibilidade ka kona-ba prejuizu ne'ebé divizaun bele hamosu, no interesadu sira-ne'e bele husu atu halo avaliasaun.

Artigu 881.º
Avaliasaun ba bein doadu kuandu ema ruma argui inofisiozidade

1. Kuandu iha erdeiru lejitimáriu no interesadu ruma deklara katak hakarak halo lisitasaun ba bein ne'ebé inventariadu doa tiha ona, no donatáriu, konferente ka lae, halo opozisaun ba lisitasaun ne'e, sira naran ida bele husu avaliasaun ba bein ne'ebé deklarasaun ne'e monu ba.
2. Avaliasaun ne'e lakon nia efeitu kuandu, halo tiha lisitasaun iha bein sira seluk, haree katak donatáriu ne'e la presiza foo fila-fali bein ida.
3. Kuandu haree katak doasaun ne'e inofisiozu, tenke halo hanesan tuirmai ne'e:
a) Kuandu deklarasaun ne'e monu ba prédiu ne'ebé bele divide, tenke admite lisitasaun ba parte ne'ebé donatáriu tenke foo fila-fali, no donatáriu ne'e la bele tama iha lisitasaun ne'e;
b) Reklamasaun monu ba koiza indivizivel karik, sei loke lisitasaun ba erdeiru lejitimáriu sira kona-ba bein ne'e, kuandu
redusaun iha valór boot liu koiza ne'e nia sorin-balu; donatáriu maka tenke foo fila-fali exesu ne'e, kuandu redusaun ne'e iha valór hanesan ka kiik liu koiza ne'e nia sorin balu.
c) Kuandu la tama iha situasaun prevista iha alínea anteriór sira, donatáriu bele hili hosi bein doadu sira-ne'e bein ne'ebé nesesáriu atu preenxe nia kuota iha eransa no doasaun nia enkargu no entrega fali ba eransa sira-ne'ebé liu tiha nia kiñaun; sei loke lisitasaun ba bein sira-ne'ebé foo fila-fali ne'e, kuandu ema ruma husu ka husu tiha ona, no donatáriu la bele tama iha lisitasaun ne'e.
4. Donatáriu tenke deklara nia opozisaun iha konferénsia nia laran, kuandu nia iha ne'ebá. Kuandu donatáriu la iha ne'ebá, tenke notifika nia atu hatoo opozisaun ne'e, molok halo lisitasaun.
5. Avaliasaun ne'e bele husu too prazu atu ezamina autus hodi halo forma ba partilla hotu.

Artigu 882.º
Avaliasaun ba bein legadu kuandu ema ruma argui inofisiozidade

1. Kuandu interesadu ruma deklara katak nia hakarak halo lisitasaun ba bein legadu, legatáriu bele halo opozisaun, tuir artigu anteriór, n.º 4, nia dispozisaun.
2. Kuandu legatáriu halo opozisaun, la bele iha lisitasaun, maibé erdeiru sira bele husu atu avalia bein legadu ne'e kuandu sira bele hetan prejuizu tanba nia avaliasaun kiik hela.
3. Kuandu legatáriu la halo opozisaun, bein legadu ne'e tama iha lisitasaun no legatáriu iha direitu atu simu nia valór.
4. Sei aplika artigu anteriór n.º 5, nia dispozisaun ba prazu atu rekér avaliasaun.

Artigu 883.º
Avaliasaun tuir donatáriu ka legatáriu nia pedidu kuandu iha liberalidade inofisioza

1. Kuandu, tuir valór ne'ebé hatudu iha bein nia relasaun, doasaun ka legadu tenke konsidera inofisioza, donatáriu ka legatáriu bele husu atu avalia bein doadu ka legadu ka bein seluk ne'ebé seidauk avalia, independentemente hosi deklarasaun sira-ne'ebé artigu anteriór sira prevé.
2. Donatáriu ka legatáriu bele husu mos atu avalia bein sira seluk kuandu, ho bein doadu ka legadu nia avaliasaun no ho lisitasaun maka haree katak doasaun ka legadu ne'e tenke redúz tanba inofisiozidade.
3. Avaliasaun ne'e bele rekér too halo ezame ba prosesu atu halo forma ba partilla.

Artigu 884.º
Konsekuénsia hosi legadu inofisiozu

1. Kuandu iha legadu inofisiozu, legatáriu tenke foo fila-fali, em substánsia, parte ne'ebé liu tiha; bele iha lisitasaun ba parte resposta ne'e no legatáriu la bele tama iha lisitasaun ne'e.
2. Kuandu koiza legada ne'e indivizivel, tenke halo hanesan tuirmai ne'e:
a) Kuandu tenke halo repozisaun ho osan, interesadu naran ida bele husu atu avalia koiza legada;
b) Kuandu bele halo repozisaun em substánsia, legatáriu bele husu lisitasaun ba koiza legada.
3. Sei aplika ba legatáriu artigu 881.º, n.º 3, alínea c), nia dispozisaun.

Artigu 885.º
Avaliasaun nia realizasaun

Peritu ida deit, ne'ebé tribunál nomeia, maka halo avaliasaun ba bein ne'ebé tama iha verba ida-idak iha relasaun; aplika mos iha ne'e dispozisaun sira iha kódigu ne'e nia parte jerál, ho adaptasaun nesesária.

Artigu 886.º
Kuandu maka halo lisitasaun

1. Lisitasaun tenke halo iha loron ne'ebé juíz halo konferénsia ho interesadu sira no tuir kedas konferénsia ne'e.
2. Ema ne'ebé deklara katak hakarak lisita bele deziste hosi deklarasaun ne'e too momentu ne'ebé verba respetiva tama ba lansu; maibé ne'e la taka dalan atu loke lisitasaun ba verba ne'e.

Artigu 887.º
Oinsá halo lisitasaun

1. Lisitasaun sei halo hanesan arrematasaun ida iha ne'ebé bele tama deit erdeiru no kónjuje meeiru sira, salvu iha kazu espesiál ne'ebé, tuir artigu anteriór sira nia dispozisaun, tenke admite mos donatáriu ka legatáriu.
2. Verba ida-idak tenke lisita mesak, salvu kuandu ema hotu-hotu konkorda atu forma lote hodi halo lisitasaun ne'e ka kona-ba verba sira-ne'ebé iha inkonveniente atu lisita ketak-ketak;
3. Interesadu barak bele konkorda atu lisita hamutuk bein ida deit ka lote ida deit, atu bein ne'e adjudika ba sira hanesan bein komún iha partilla ne'e.

Artigu 888.º
Anulasaun ba lisitasaun

1. Kuandu Ministériu Públiku haree katak inkapáz ka ekiparadu ruma nia reprezentante la defende didiak, iha lisitasaun, nia reprezentadu nia direitu no interese, tenke rekér, kedas ka iha loron sanulu nia laran, hahú iha lisitasaun, ba juíz atu anula aktu ne'e iha nia parte respetiva, hatudu ho fundamentu ida-idak ba nia arguisaun.
2. Rona tiha rekeridu, juíz sei koñese arguisaun ne'e no, kuandu konsidera prosedente, dekreta anulasaun ne'e no haruka repete fali aktu ne'e; iha repetisaun ne'e Ministériu Públiku maka reprezenta inkapáz.
3. Kuandu lisitasaun ne'ebé halo iha loron ida-idak hotu, Ministériu Públiku bele deklara katak nia la rekér anulasaun ba lisitasaun ne'ebé halo iha loron ida-ne'e.

Artigu 889.º
Despaxu kona-ba partilla nia forma

1. Halo tuir tiha artigu anteriór sira nia dispozisaun, tenke rona interesadu sira nia advogadu no Ministériu Públiku kona-ba oinsá halo partilla, tuir artigu 865.º nia dispozisaun aplikavel.
2. Iha loron sanulu ne'ebé tuir fali, juíz tenke profere despaxu kona-ba oinsá tenke organiza partilla. Iha despaxu ne'e tenke rezolve kestaun sira-ne'ebé seidauk rezolve no tenke deside atu organiza mapa ba partilla; juíz bele haruka prodúz prova ne'ebé nia konsidera nesesária. Maibé, kuandu kestaun-de-faktu ruma ezije instrusaun luan, juíz tenke haruka parte sira ba meiu komún.
3. Despaxu ne'ebé determina oinsá halo partilla bele hasoru impugnasaun deit iha apelasaun ne'ebé sei hatama hasoru sentensa ne'ebé omologa partilla.

Artigu 890.º
Kiñaun nia preenximentu

Atu preenxe kiñaun tenke tuir regra sira-ne'e:
a) Bein lisitadu tenke adjudika ba lisitante respetivu; bein doadu ka legadu tenke adjudika ba donatáriu ka legatáriu respetivu;
b) Tenke atribui ba sira-ne'ebé laós konferente ka laós lisitante, kuandu bele, bein ho espésie no natureza hanesan ho bein doado no lisitadu sira. Kuandu la bele, tenke atribui ba sira bein seluk, maibé sira bele husu atu simu osan iha bein sira-ne'e nia fatin, no tenke halo venda judisiál ba bein nesesáriu atu hetan osan ne'e. Sei halo mos hanesan ne'e ba ko-erdeiru la legatáriu, kuandu erdeiru ruma iha mos legadu;
c) Bein sira-ne'ebé sei resta, kuandu iha, tenke fahe ba interesadu sira iha sorteiu, iha lote hanesan;
d) Kréditu litijiozu ka ne'ebé la hetan komprovasaun sufisiente no bein sira-ne'ebé la iha valór tenke fahe proporsionalmente ba interesadu sira.

Artigu 891.º
Mapa ba partilla

1. Simu tiha autus ho despaxu kona-ba oinsá halo partilla, sekretaria, iha loron sanulu nia laran, tenke organiza mapa ba partilla, tuir despaxu ne'e no artigu anteriór nia dispozisaun.
2. Atu forma mapa ne'e, tenke soma hamutuk bein ida-idak iha espésie ida-idak nia valór, konforme avaliasaun no lisitasaun efetuada, no hasai tiha dívida, legadu no enkargu ne'ebé tenke hasai, atu kalkula uluk ativu nia importánsia totál; tuirmai, tenke determina interesadu ida-idak nia kuota nia valór no bein hosi espésie ida-idak ne'ebé tama iha kuota ne'e; finalmente, sei preenxe kuota ida-idak ho referénsia ba verba sira iha deskrisaun nia númeru.
3. Lote ne'ebé tenke tama iha sorteiu sei dezigna ho letra.
4. Valór sei hatudu ho algarismu. Verba sira-ne'ebé tama iha deskrisaun nia númeru tenke hatudu ho algarizmu no pur-extensu no, kuandu númeru sira-ne'e tuir malu, tenke aponta deit numerasaun ne'e nia limite. Kuandu verba nia frasaun ruma monu ba co-erdeiru sira, tenke refere frasaun ne'e.
5. Iha lote ida-idak tenke hatudu bein hosi espésie sira-ne'ebé maka konstitui lote ne'e.

Artigu 892.º
Bein doadu, legadu ka lisitadu nia exesu

1. Kuandu, atu organiza mapa ba partilla, sekretaria haree katak bein doadu, legadu ka lisitadu liu tiha interesadu respetivu nia kuota ka inventariadu nia parte disponivel, tenke tau informasaun iha autus, ho forma hanesan mapa, hatudu ho valór ne'ebé liu kuota ne'e.
2. Kuandu iha legadu ka doasaun inofisioza, juíz haruka notifika interesadu sira atu rekér redusaun, tuir lei sivíl; legatáriu ka donatáriu bele hili hosi bein legadu ka doadu sira-ne'ebé presiza atu preenxe valór ne'ebé nia iha direitu atu simu.

Artigu 893.º
Interesadu sira nia opsaun

1. Tenke notifika interesadu ne'ebé tenke hela ho tornas atu rekér kompozisaun ba nia kiñaun ka reklama tornas nia pagamentu;
2. Kuandu interesadu ruma lisita verba barak liu sira-ne'ebé presiza atu preenxe nia kuota, notifikadu referidu iha númeru anteriór bele husu ba juíz atu adjudika ba nia verba sira-ne'ebé liu interesadu lisitante nia kuota ka verba sira-ne'e balu, ho valór ne'ebé sai hosi lisitasaun, too preenxe nia kiñaun.
3. Lisitante bele hili bein lisitadu sira-ne'ebé nesesáriu atu preenxe nia kuota, no tribunál tenke notifika nia atu ezerse direitu ne'e, tuir artigu anteriór, n.º 2, nia dispozisaun.
4. Kuandu interesadu barak maka halo pedidu ne'e no sira la iha akordu kona-ba adjudikasaun, juíz sei deside, hodi buka ekilíbriu iha sira nia lote, no bele haruka halo sorteiu ka autoriza adjudikasaun ein-komún ho proporsaun ne'ebé nia hatudu.

Artigu 894.º
Tornas nia pagamentu ka depózitu

1. Kuandu iha reklamasaun kona-ba tornas nia pagamentu, tenke notifika interesadu ne'ebé tenke selu atu depozita tornas ne'e.
2. Kuandu interesadu ne'ebé tenke selu la depozita tornas, rekerente bele hatudu no husu ba juíz atu adjudika ba nia bein ne'ebé adjudika tiha ona ba devedór ne'e, ho valór ne'ebé hakerek hela iha informasaun prevista iha artigu 892.º, too kuantidade sufisiente atu preenxe nia kuota, naran katak depozita kedas tornas ne'ebé, tanba adjudikasaun ne'e, nia tenke selu. Aplika mos iha ne'e artigu anteriór, n.º 4, nia dispozisaun.
3. Rekerente ne'e bele husu mos atu, kuandu sentensa tranzita tiha ona iha julgadu, halo venda ba bein adjudikadu ba devedór too kuantidade nesesária hodi selu tornas ne'e.
4. Kuandu interesadu ne'ebé iha direitu la reklama nia pagamentu, tornas ne'e vense juru legál hahú iha data ne'ebé juíz foo sentensa kona-ba partilla no kredór bele rejista ipoteka legál ba bein adjudikadu ba devedór ne'e ka, kuandu garantia ne'e laós sufisiente, rekér ba juíz atu haruka nia presta kausaun.

Artigu 895.º
Reklamasaun hasoru mapa

1. Organiza tiha mapa ba partilla, juíz sei rubrika mapa ne'e nia tahan hotu-hotu, konfirma resalva ba emenda, razura ka entreliña, no husik mapa ne'e ba reklamasaun.
2. Interesadu sira bele rekér retifikasaun ka reklama hasoru irregularidade, nomeadamente hasoru lote sira nia dezigualdade ka hasoru inobservánsia ba despaxu ne'ebé determina partilla. Tuirmai, tenke halo vista ba Ministériu Públiku, kuandu nia iha intervensaun prinsipál iha inventáriu, ba reklamasaun.
3. Juíz tenke deside reklamasaun iha loron sanulu seguinte nia laran, no bele mos konvoka interesadu sira ba konferénsia ida, kuandu reklamasaun ruma bazeia iha lote sira nia dezigualdade.
4. Tenke hatama iha mapa alterasaun ne'ebé desizaun kona-ba reklamasaun ne'e haruka. Kuandu nesesáriu, sei halo fali mapa foun ida.

Artigu 896.º
Sorteiu ba lote no mapa segunda no terseira

1. Tuirmai, sei halo sorteiu ba lote, kuandu iha; ba ne'e, sei hatama iha urna ida surat tahan ho kuantidade hanesan ho lote sira atu sorteiu ne'e; iha surat tahan ida-idak tenke hakerek letra ida kona-ba lote ida-ne'ebé nia reprezenta.
2. Iha surat tahan nia extrasaun, tenke husik inventariadu nia meeiru hasai uluk; co-erdeiru sira sei hasai tuir ordein alfabétika ba sira nia naran.
3. Juíz maka hasai sorte ba interesadu sira-ne'ebé la mosu, no, iha sorteiu nia laran, averba iha kota iha autus interesadu ida-idak ne'ebé lote ida-idak sai ba.
4. Sorteiu hotu tiha, interesadu ida-idak bele troka lote ne'ebé nia hetan ho interesadu seluk.
5. Tenke iha autorizasaun judisiál, rona tiha Ministériu Públiku, atu troka menór ka ekiparadu nia lote.
6. Tenke iha kuradór nia autorizasaun atu troka inabilitadu nia lote.
7. Kuandu kónjuje meeiru tama iha partilla, mapa ba partilla tenke iha lote rua no, determina tiha inventariadu nia lote, maka sei organiza fali mapa segundu atu divide lote ne'e ba inventariadu nia erdeiru sira.
8. Kuandu kiñaun sira la hanesan, tanba erdeiru ruma susede tanba direitu-de-reprezentasaun, hetan tiha reprezentadu nia kuota, sei forma fali mapa terseiru atu divide kuota ne'e ba reprezentante sira.
9. Kuandu erdeiru ruma tenke simu bein ho proporsaun boot liu, tenke forma lote nesesáriu atu halo tama deit iha sorteiu lote sira-ne'ebé hanesan.
10. Kuandu la bele organiza mapa segunda no halo sorteiu respetivu iha aktu ne'ebé halo sorteiu ba mapa primeira no kuandu mapa terseira nia sorteiu la bele halo iha aktu ne'ebé halo sorteiu ba mapa segunda, tenke tuir regra ne'ebé tenke tuir iha primeiru mapa, kona-ba organizasaun, ezame no sorteiu iha mapa segunda no terseira.

Artigu 897.º
Sentensa omologatória ba partilla

Sekretaria tenke aprezenta autus ba juíz atu, iha loron lima nia laran, profere sentensa ne'ebé omologa partilla ne'ebé hakerek hela iha mapa ba partilla no operasaun kona-ba sorteiu.

Artigu 898.º
Responsabilidade ba kustas

1. Erdeiru, meeiru no uzufrutuáriu ba eransa tomak ka ba eransa baluk maka selu kustas iha inventáriu, tuir proporsaun iha bein ne'ebé sira simu; bein legadu responde subsidiariamente ba kustas; kuandu eransa fahe hotu hanesan legadu, legatáriu sira maka selu kustas, tuir proporsaun iha ida-idak nia legadu.
2. Artigu 653.º no seguinte sira nia dispozisaun sei aplika ba kustas iha insidente no rekursu.

SUBSEKSAUN VII
PARTILLA NIA EMENDA NO ANULASAUN

Artigu 899.º
Emenda ba partilla

1. Maske sentensa hetan tiha ona tránzitu iha julgadu, bele emenda partilla, iha prosesu inventáriu nia laran, ho interesadu hotu-hotu ka sira nia reprezentante nia akordu, kuandu iha erru-de-faktu iha bein nia deskrisaun ka kualifikasaun, ka erru seluk ne'ebé bele visia parte sira nia vontade.
2. Númeru anteriór nia dispozisaun la taka dalan atu aplika artigu 415.º.
3. Kuandu situasaun ruma ne'ebé tama iha n.º 1 nia previzaun akontese, maibé parte sira la iha akordu atu emenda partilla, bele hatama aksaun atu husu emenda ne'e iha tinan ida nia laran, hahú iha momentu ne'ebé iha koñesimentu kona-ba erru ne'e, naran katak liu tiha sentensa maka koñesimentu ne'e akontese.
4. Aksaun atu emenda partilla ne'e tuir prosesu deklarativu komún no lao hanesan prosesu inventáriu nia apensu.

Artigu 900.º
Anulasaun ba partilla

1. Salvu kazu ne'ebé foo-fatin ba rekursu extraordináriu, partilla judisiál ne'ebé sentensa tranzitada iha julgadu konfirma tiha ona bele anula deit kuandu husik hela ko-erdeiru ruma ka erdeiru ruma la intervein iha prosesu inventáriu no iha prova katak interesadu sira seluk halo buat ruma ho dolu ka ma-fé kona-ba preterisaun ne'e ka kona-ba oinsá prepara partilla ne'e.
2. Anulasaun ne'e tenke husu iha aksaun, ne'ebé tenke aplika artigu anteriór, n.º 2, nia dispozisaun.

Artigu 901.º
Kompozisaun ba erdeiru preteridu nia kuota

1. Kuandu rekizitu sira previstu iha artigu anteriór la iha ka erdeiru preteridu hakarak simu nia kuota ho deit osan, erdeiru ne'e tenke rekér ba juíz iha prosesu ba inventáriu atu konvoka konferénsia ho interesadu sira hodi determina nia kuota nia valór.
2. Kuandu interesadu sira la hetan akordu, tenke hakerek iha autu parte sira la hetan akordu iha bein sira-ne'ebé nia valór; tenke avalia fali bein sira-ne'e no bele husu tan avaliasaun segunda. Tuirmai, sei fiksa importánsia ne'ebé erdeiru preteridu iha direitu atu simu.
3. Tenke organiza fali mapa ba partilla foun ida, atu fiksa alterasaun ne'ebé tenke hatama iha mapa primitivu atu preenxe preteridu nia kiñaun.
4. Halo tiha kompozisaun ba nia kuota, erdeiru preteridu bele rekér ba tribunál atu notifika devedór sira atu selu, ho kominasaun katak, selae, sira tenke preenxe nia kuota ho bein, sein prejuizu ba alienasaun ne'ebé halo tiha ona.
5. Kuandu la ezije pagamentu, tenke aplika artigu 894.º, n.º 4, nia dispozisaun.

SUBSEKSAUN VIII
PARTILLA ADISIONÁL NO REKURSU

Artigu 902.º
Kónjuje supérstite nia inventáriu

Kuandu kónjuje supérstite nia inventáriu tenke lao iha tribunál iha ne'ebé kónjuje predefuntu nia inventáriu lao tiha ona, termus nesesáriu atu halo partilla segunda ne'e tenke lao iha inventáriu primeiru nia autus.

Artigu 903.º
Partilla adisionál

1. Kuandu, halo tiha partilla judisiál, haree katak bein ruma la tama iha partilla ne'e, tenke halo partilla adisionál, iha prosesu ida uluk ne'e, no tuir subseksaun ida-ne'e no subseksaun anteriór sira nia dispozisaun.
2. Iha inventáriu tanba kónjuje supérstite nia óbitu tenke deskreve no partilla bein ne'ebé omite tiha iha kónjuje predefuntu nia inventáriu, kuandu iha inventáriu ida-ne'ebá maka haree katak bein ne'e la tama iha inventáriu ida-ne'e.

Artigu 904.º
Rekursu nia rejime

Iha inventáriu ho valór boot liu tribunál distritál nia alsada, tenke tuir rejime ba rekursu iha prosesu komún; maibé rekursu agravu hotu-hotu ne'ebé tama too momentu ne'ebé juíz konvoka konferénsia ho interesadu sira sae ba Supremu Tribunál ba Justisa, ketak hosi autus prinsipál, iha momentu ne'e.

SUNSEKSAUN IX
PARTILLA BA BEIN IHA KAZU ESPESIÁL

Artigu 905.º
Inventáriu tanba separasaun, divórsiu, deklarasaun ba nulidade ka anulasaun iha kazamentu

1. Dekreta tiha separasaun judisiál ba pesoa no bein ka divórsiu, ka deklara tiha nulu ka anula tiha kazamentu, kónjuje naran ida bele rekér inventáriu atu halo partilla ba bein, salvu kuandu sira nia kazamentu tuir rejime separasaun.
2. Kónjuje ne'e nia tinan aas liu maka kaer funsaun hanesan kabesa-de-kazál.
3. Inventáriu lao iha apensu iha autus ba separasaun, divórsiu, deklarasaun ba nulidade ka anulasaun iha kazamentu, no tuir subseksaun anteriór sira nia dispozisaun.
4. Kónjuje kulpadu maka selu inventáriu nia kustas; kuandu la iha kónjuje kulpadu, kónjuje rua ne'e selu hotu.

Artigu 906.º
Prosesu ba separasaun iha bein iha kazu espesiál

1. Rekér tiha separasaun iha bein tuir artigu 704.º nia dispozisaun, tenke aplika artigu anteriór nia dispozisaun, ho alterasaun sira tuirmai ne'e:
a) Iha kazu previstu iha artigu 704.º, ezekutadu iha direitu atu promove inventáriu nia andamentu;
b) Dívida devidamente dokumentada maka bele hetan aprovasaun;
c) Ezekutadu nia kónjuje iha direitu atu eskolle bein sira-ne'ebé konstitui nia measaun; kuandu nia uza direitu ne'e, tenke notifika eskolla ne'e ba kredór sira no kredór sira-ne'e bele reklama hasoru eskolla ne'e, hatudu ho fundamentu ba reklamasaun ne'e.
2. Kuandu julga reklamasaun ne'e atendivel, juíz haruka halo avaliasaun ba bein sira-ne'ebé nia deskonfia katak la avalia didiak.
3. Kuandu avaliasaun ne'e atribui valór seluk ba bein ne'ebé ezekutadu nia kónjuje hili, ezekutadu nia kónjuje ne'e bele deklara katak nia deziste hosi eskolla ne'e; iha kazu ida-ne'e ka iha kazu ne'ebé nia uza nia direitu atu eskolla, measaun tenke adjudika tuir sorteiu.

SEKSAUN IS
INDEMNIZASAUN HASORU MAJISTRADU

Artigu 907.º
Kazu iha ne'ebé majistradu hetan responsabilidade

1. Majistradu judisiál ka iha Ministériu Públiku hetan responsabilidade tanba danu ne'ebé nia hamosu:
a) Kuandu nia hetan kondenasaun tan krime subornu, prevarikasaun, favoresimentu pesoál ka korrupsaun;
b) Iha kazu ne'ebé iha dolu;
c) Kuandu lei hamonu espresamente responsabilidade ne'e ba nia;
d) Kuandu nia denega justisa.
2. Kuandu denegasaun ba justisa iha elementu nesesáriu atu konstitui krime, tenke tuir artigu 916.º nia dispozisaun.

Artigu 908.º
Tribunál kompetente

Aksaun tenke hatama iha tribunál iha sirkunskrisaun judisiál iha ne'ebé majistradu ne'e ezerse funsaun kuandu faktu ne'ebé serve hanesan fundamentu ba pedidu akontese.

Artigu 909.º
Audiénsia ba majistradu reu

1. Simu tiha petisaun, kuandu la iha motivu ba indeferimentu liminár, juíz rasik tenke entrega autus ba majistradu reu rasik atu, iha loron ruanulu nia laran, hahú iha momentu ne'ebé nia simu autus ne'e, dehan buat ne'ebé nia hakarak kona-ba pedidu ne'e no nia fundamentu no hatama dokumentu ne'ebé nia hakarak.
2. Too prazu hotu, reu tenke entrega fali autus, ba juíz rasik ka iha sekretaria judisiál, ho resposta ka lae.
3. Kuandu reu la haruka fila ka la entrega autus ne'e, autór bele aprezenta fali petisaun foun tuir termus hanesan ida uluk no juíz tenke kondena kedas reu iha pedidu.

Artigu 910.º
Desizaun kona-ba kauza nia admisaun

1. Simu tiha autus, juíz tenke deside nia simu aksaun ne'e ka lae.
2. Kuandu aksaun tama iha tribunál distritál nia kompeténsia, juíz tenke foo desizaun ne'e iha loron sanulu resin-lima nia laran. Kuandu aksaun ne'e tama iha Supremu Tribunál ba Justisa nia kompeténsia, autus tenke ba juíz respetivu sira nia vistu, durante loron lima nia laran ba ida-idak, no ba relatór, no, tuirmai, tribunál rezolve.
3. Kuandu la simu aksaun, juíz ka tribunál kondena rekerente selu multa no indemnizasaun, kuandu haree katak nia hatama aksaun ne'e ho ma-fé.

Artigu 911.º
Rekursu agravu

Bele iha rekursu agravu hasoru juíz iha tribunál distritál nia desizaun ne'ebé admite ka la admite aksaun ne'e.

Artigu 912.º
Kontestasaun no termus posteriór

1. Simu tiha aksaun, tenke sita reu atu kontesta, no tuir iha ne'e prosesu komún nia termus.
2. Relatór ezerse too julgamentu funsaun sira-ne'ebé iha primeira instánsia tama iha juíz iha tribunál distritál nia kompeténsia; maibé tenke aplika mos iha ne'e artigu 448.º, n.º 3 no 4, nia dispozisaun.

Artigu 913.º
Diskusaun no julgamentu

1. Iha Supremu Tribunál ba Justisa, kuandu prosesu prontu ona ba julgamentu finál, autus tenke ba vista, durante loron lima nia laran ba juíz ida-idak ne'ebé tama iha julgamentu; tuirmai sei halo diskusaun no julgamentu iha tribunál plenu nia sesaun.
2. Iha diskusaun no julgamentu iha tribunál plenu tenke tuir artigu 398.º too 404.º sira nia dispozisaun, ho exesaun ba sira-ne'ebé presupoin katak sei haketak julgamentu ba matéria-de-faktu hosi julgamentu ba matéria-de-direitu. Diskusaun hotu tiha, tribunál sai ba sala ba konferénsia atu deside kestaun hotu-hotu no lavra akórdaun respetivu. Prezidente iha votu atu dezempata.

Artigu 914.º
Tribunál kompetente ba ezekusaun

Kondena tiha reu selu kuantia serta, ezekusaun tenke hatama iha tribunál distritál iha ezekutadu nia rezidénsia ka, kuandu ezekutadu mesak maka ezerse funsaun hanesan juíz iha tribunál ida-ne'ebá, iha tribunál distritál ne'ebé besik liu.

Artigu 915.º
Dispensa ba desizaun atu admite kauza

Kuandu sentensa ho tránzitu-ein-julgadu foo tiha ona posibilidade ba aksaun ba indemnizasaun referida iha seksaun ida-ne'e, la presiza desizaun prévia ne'ebé artigu 910.º regula, no tenke sita kedas reu atu kontesta.

Artigu 916.º
Indemnizasaun tanba prosedimentu kriminál
Kuandu indemnizasaun mosu hanesan konsekuénsia nesesária tanba faktu ne'ebé foo tiha ona fatin ba prosedimentu kriminál, tenke tuir Kódigu ba Prosesu Penál nia dispozisaun kona-ba reparasaun sivíl.

Artigu 917.º
Tribunál distritál nia alsada iha matéria sivíl

1. Tribunál distritál iha alsada too dolar amerikanu rihun ida.
2. Aksaun sivíl ho valór boot liu ida referidu iha númeru anteriór admite rekursu apelasaun hasoru desizaun finál tuir artigu 428.º nia dispozisaun.

Artigu 918.º
Aktu prosesuál nia komunikasaun

1. Diploma espesiál sei regula oinsá autoridade distritál no lokál tenke kolabora ho tribunál atu administra justisa, kona-ba aktu prosesuál nia komunikasaun, nomeadamente sitasaun, notifikasaun no peñora.
2. Enkuantu diploma referidu iha númeru anteriór seidauk hetan aprovasaun, funsionáriu judisiál maka pratika aktu sira-ne'ebé númeru ne'e refere.

Artigu 919.º
Supremu Tribunál ba Justisa

Kona-ba justisa nia aplikasaun iha tribunál sira, Supremu Tribunál ba Justisa maka iha kompeténsia atu koordena elementu hotu-hotu ne'ebé sei implementa iha Timór-Leste hanesan sistema jurídiku nia komponente atu mellora instrumentu prosesuál.