SETP-VMJ hala’o seminariu kona-ba Validasaun Nasionál

Dili-Sekretáriu Estadu Terras Propriedades (SETP) Jaime Xavier Lopes hamutuk ho Vise Ministru Justisa (VMJ) iha loron 2 fulan-Setembru 2014 foinlalais ne’e sai oradór ba Semináriu kona-ba Validasaun Nasionál ne’ebé ho nia tema Promove Feto nia asesu ba justisa no direitu ba rai no propriedade iha sistema justisa plural iha Timor-Leste.

Iha Semináriu ne’ebé realiza hosi CEPAD, no suporta hosi UN WOMEN ne’ebé Servisu hamutuk ho Foreign Affairs, Trade and Development Canada ne’e SETP hateten, antes tama ba iha asuntu importante sira tenki hatene mós katak, iha nasaun ruma maka mai ukun TL hanesan Portugés no Indonezia.

Iha konsituisaun hateten, ema hotu iha direitu ba rai, ho ida ne’e, tantu feto ka mane iha direitu ne’ebé hanesan iha lei nia oin hodi sai na’in ba rai.

“Maske iha direitu ba rai, maibé tenki rai ne’ebé maka ita nian rasik no rai ne’ebé maka ita sosa hosi ema sleuk ka rai ne’ebé maka eransa hosi ita nia jerasaun sira,” dehan Jaime.

Iha seminariu ne’ebé hala’o iha Tower Conference Hall Fatuhada Dili ne’e, SETP hateten, atu fortifika artigu 54 konstituisaun RDTL maka hodi mosu tan lei Nú.1/2003, iha lei nee koalia liu kona-ba rai no propriedade sira ne’ebé maka estadu Portugés no Indonezia inkliu mós nia komunidade sira hosik hela, estadu Timór-Leste maka administra provizoriamente.

Nia hateten iha tinan 2004 mosu tan dekretu lei Nú. 19/2004 hodi ko’alia kona-ba rai abandonadu sira bele hatama rekerementu ba DNTP hodi bele regulariza fatin ne’ebé maka nia okupa, maibé nia iha devér hodi selu kontratu arrendamentu ba estadu, nune’e lei ne’e mós fó-dalan ba investór sira hodi bele investe.

Iha mós lei Nú.12/2005 mosu lei ne’e hodi ko’alia kona-ba arendamentu entre privadu ho privadu, maibé lei ne’e revoga ona tanba mosu ona iha artigu 17 kódiku sivíl.

Jaime hateten lei sira ne’e obrigatoriu, ho ida ne’e ita hala’o deit bainhira iha futuru maka la kondis ona ho situasaun bele revoga, maibé presiza hatene katak, bainhira atu hala’o knar ho di’ak tenki iha lei ruma para bele regula.

Durante seminariu SETP ko’alia mós kona-ba lei tolu ne’ebé mamak sei iha Parlamentu Nasionál maka hanesan Lei Rezime Espesial, Lei Espropriesaun no Lei Fundu Finanséiru e Mobiliariu.

Nia hateten, Lei Rezime Espesiál atu resolve problema rai sira ne’ebé maka akuntese iha 1975 to’o 1999, lei ne’e mós fó direitu ba feto sira no lei Lei esproprieasaun atu responde seksaun 2 artigu 54 Konstituisaun RDTL nian ne’ebé hateten, Labele uza propriedade privada hodi estraga fali nia funsaun sosiál.

Jaime hateten, Lei fundu Finanseiru e Mobiliariu hodi hatan kona-ba Seksaun 3 artigu 54 konstituisaun RDTL nian ne’ebé hateten, Atu hetan eh hasai ema ida nia propriedade privada hodi halo ba uzu públiku, tenke selu indeminizasaun loloos ba sidadaun, tuir lei haruka.

Iha biban ne’e SETP mós ko’alia kona-ba levantamentu kadastrál no iha kodigu sivíl hateten ema ida hela iha rai nia leten ho durasaun tinan 20 ba leten nia bele iha direitu ba rai ne’ebé maka nia uza bainhira laiha impedementu ruma hosi ema seluk.

Iha semináriu ne’ebé hetan oradór Vice Ministru MJ, SETP, Diretór CEPAD, Diretora Rede ba Rai no Reprezentante UN Women iha TL ne’e, Diretór Ezekutivu CEPAD, João Boavida hateten, objetivu ba seminariu ne’e atu haree tutan fali ba peskiza ne’ebé maka hala’o ona iha tinan kotuk kona-ba feto nia assesu atu sai nain ba rai, iha sistema justisa plural ne’ebé maka TL iha. Tanba TL iha sistema rua maka hanesan sistema justisa formal no la formal.

Bainhira ita koalia kona-ba nain ba rai hanesan problema komplesu, agora sistema ne’ebé maka iha maka hanesan sistema paterniál maibé tenki haree mós konaba sistema materniál.

Peskiza neebe sira halo maka hanesan halo iha Betano, distritu Manufahi no distritu Manatuto tanba komunidade sira iha parte balu seidauk iha assesu ba iha sistema justisa ne’ebé maka la’o iha nasaun TL, no métodu ne’ebé uza ba peskiza maka Participatory action research.

Tuir diretór CEPAD, iha futuru bainhira lei rai nian aprova sei la rezolve prolema, lei labele atu sosializa maibe buka atu halo konsultasaun ho komunidade sira antes sai ba lei.

Iha seminariu ne’ebé hetan partisipasaun maioria hosi feto no alunus universitáriu sira hanesan hosi Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL) no UNiversidade da Paz (UNPAZ) ne’e Reprezentante UN Women iha TL, Janet Wong, hato’o nia agradesemtu ba CEPAD tanba seminár ne’e hanessn prosesu diskusaun ba negosiasaun, oinsa UN Women atu aprende hamutuk kona’ba feto sira iha direitu asesu ba propriedade.

“Ita presiza hatene direitu ba rai liuliu ba feto sira nee oinsa, haree ba rezultadu peskiza hakarak hato’o kongratulasaun ba CEPAD,” Dehan Janet.*
Ananias Babo Horta
Media Officer SETP