MJ Sai Orador Ba Seminariu Iha Universidade UNITAL

Dili-Ministeriu Justisa liu husi Diresaun Nasional Direitos Humanos e de Cidadania (DNDHC) neébe organiza seminariu Nasional ho nia tema Direitu no dever nudar sidadau iha Estado Demokratiku ba Estudante Universidade UNITAL ,Segunda Feira neé iha Universidade UNITAL Becora (28/10).

Tuir Ministru Justica,Dionisio Babo hateten katak Prinsipiu jerál kona-ba konseitu direitu akontese ba kualker sidadaun ne’ebé deit mak moris iha nasaun tomak iha mundo inklui mos ita iha Timor- Leste ne’ebé iha direitu hanesan mós ho ema hotu-hotu iha nasaun seluk, ida ne’e haforsa tuir mos prinsipiu direitus umanus nian ne’ebé nasaun hotu-hotu adopta tanba direitu hotu-hotu mosu kedas ho nia dever no sai hansan responsablidade ba ema hotu, estadu no mós entidade tomak hodi kumpre nia dever banhira goza ona sira nia direitu tomak.

“Konseitu direitu no dever fahe ba liafuan rua mak hanesan; Direitu no Dever, hosi liafuan rua ne’e iha nia sintidu ka signifika rasik, hanoin ne’e hato’o hosi matenek nain ida iha Indonezia Prof. Dr. Notonegoro, define direitu mak hanesan; ‘’buat ida ne’ebé absoluta no sai hanesan ita nian rasik no uza tuir ita nia personalidade”, sekarik ita sente katak edukasaun ne’e importante mak ita sei tau ba importansia hodi ba eskola to’o iha nivel aas ka universitariu. Ezemplu; direitu ba edukasaun, direitu atu hetan lisaun iha universidade, direitu atu hetan valor husi rezultadu ezame no asesu ba fasilidade universidade nian no ndireitu sira seluk tan, direitu hirak ne’e hodi halao iha ita nia moris ne’ebé mós la prejudika ema seluk. Iha mos definisaun direitu mai hosi Gabineti Alta Komisária ba Direitus Umanus (OHCHR) define ema nia direitus umanus”Dehan Ministru Justica,Dionisio Babo hafoin sai orador iha Seminariu neé.

Ministru Justica mos saliente tan katak reklamasaun ne’ebé ema hotu iha dezde moris ne’ebé garante katak ema hotu bele moris ho valor no dignidade no garantia legal ne’ebé universál hodi proteje ema ida-idak ka grupu husi asaun ne’ebé interfere ho liberdade fundamental no dignidade umana

Direitu Sidadaun ne’ebé estadu garantia tuir prinsipiu universál no pardaun legal sira hodi kria politika hodi fo kondisaun dignu ba nia sidadaun sira hodi moris iha kondisaun ne’ebé adekuadu ho nune’e sira bele goza totalmente sira nia direitu sivil, politika, ekonomiku, sosiál no kulturalezemplu mak hanesan: Oinsa estadu iha obrigasaun hodi fasilita no fornese fasilidade hodi asegura katak sidadaun tomak bele asesu ba saude, dezenvolve politika no halo kurrikullu ne’ebé adekuadu, kria kondisaun diak ba iha infrastrutura inklui fasilidade eskola ne’ebé adekuadu, asesu ba justisa no promove igualdade jeneru no seluk-seluk tan.

Lifuan dever mai hosi liafuan tenke, sai hanesan komprimisiu ne’ebé ita tenke halao no kumpri, ho nune’e ita tenke halao no laiha razaun hodi argumenta, ho liafuan seluk dever katak halo buat ruma tenke halo ho konsensia no responsablidade.

Dever sidadaun, nudar konseitu ida ne’ebé hatur ho nune’e sidadaun sira iha obrigasaunhodi kumpri no halao tuir liu husi aspeitu Politika, legal, sosial, ekonomia no seluk tan, tanba direitu no dever hanesan komponente ne’ebé kesi metin ba iha ema idak-idak ne’ebé moris iha sosiedade ka nasaun ida, maske nune’e direitu no dever sidadaun sira hotu sei regula tuir lei no lei mak sei limita direitu balun tuir nesesidade atu proteje sidadaun sira hosi emerjénsia públiku ne’ebé ameasa vida nasaun no sidadaunne’e rasik.

Ezemplu hosi relasaun metin entre direitu no dever mak hanesan tuir mai ne’e

“Hanesan estudante ita iha direitu hodi husu ba estadu hodi loke eskola ka universidade ho nune’e ita bele goza ita nia direitu ba edukasaun, banhira estadu kumpri nia obrigasaun legal hodi loke eskola ka universidade estadu responde ona ita nia direitu no hanesan estudante ita iha dever hodi estuda no tuir aulas nune’e mos iha dever ka obrigasaun hodi tau matan ba fasilidade eskola nian”.

Pedro Delfim

Gabinete Ministru Justisa

Media Officer