MINISTERIO DA JUSTICA HALAO SEMINARIO BA FUNSIONARIO PUBLIKU MINISTERIO DA JUSTICA BA KOMBATE KORUPSAUN

Seminar hanesan meus ida hodi fo sensibilizasaun ba direitus humanos ba sidadaun hotu–hotu iha Timor Leste liu-liu ba funsionario Publiku ne’ebe halao knar iha administrasaun publiku hodi servi sidadaun nia direitu.

Direcção Nacional dos Direitos Humanos e de Cidadania (DNDHC), GIA, Ministerio da Justica Kolabora hamutuk ho Komisaun Anti Korupsaun no Ministerio Publiku, Tribunal hodi halao seminario ba Funsionario Ministerio da Justica iha dia 19 de Junho 2012 ha centru formasaun Caicoli Dili ho tema “APLIKASAUN LEI NO DIREITUS HUMANUS BA BOA GOVERNASAUN HODI KOMBATE KORUPSAUN” nebe’e organizado hosi Diresaun Nasional Direitus Humanus no Cidadania (DNDHC) no hala’o iha Centro Formasaun Juridika ho partisipantes hosi funsionario nain 300 ne’ebe partisipa iha seminario ida ne’e.

Objectivu husi Seimanrio ne’e :

1.Objektivu husi seminario ida ne’e hodi halo prevensaun ba pratika korupsaun ne’ebe komesa sai ona amiasas ba dezenvolvementu no sai hanesan violasaun ba direitu humanos.

2.Ho seminario ida ne’e funsionario sira hodi bele hatene no iha kuinhesmentu diak ba sira nia knar no papel hodi halo prevensaun no kombate korupsaun iha sira nia servisu fatin.

3.Ho seminario ida ne’e ida ne’e atu asegura valores Direitus Humanus nian iha prosesu dezenvolvementu nasional nian, tamba mal adimistrasaun, abuzu poder no korupsaun hanesan violasaun direitus humanos ba dezenvolvementu nasional Timor leste nian.

Seminario ne’ebe halao iha dia 19 Junho 2012 ida ne’e iha sesaun abertura S.E. Vise Ministru da Justisa, Ivo Valente halo apela ba funsionario sira hotu atu sai ain no liman ba boã governasaun

Iha intervensaun ne’e, S.E Vise Ministro da Justica mos apela ba funsionario sira bele sai nudar cek no balansu importante ida atu promove boã governasaun, no trava korupsaun no maladministrasaun.

Nune mos nia akresenta liu tan katak biar mandatu ba IV Governo Constitusional atu remata ona, Ministério sei konvoka sorumutu ne’e ho sintido katak funsionario sira kaer nafatin sira nia servisu wainhira Governo Foun ne’ebe sei forma iha fulan Agostu 2012 mai hodi kaer mandatu foun ba V Governo Constitusional, ita bot sira sei kontinua hametin estado ida ne’e hanesan estado do direito ida.

Iha parte seluk Vise fo hanoin ba funsionario sira katak Ministério Justisa iha papel bo’ot atu kombate korupsaun, liuhosi Justisa ninia servisu principal nebe’e atu suporta estado do direito.

Seminar ida ne’e mos hetan partispasaun hosi Komisariu Comisaun Anti-Corupsaun (CAC), Dr Adérito de Jesus Soares.

Iha ninia intervensaun, Komisariu Adérito dehan korupsaun hanesan forsa ida nebe’e bele limite makas desenvolvimento.

Korupsaun bele trava kriesimento ekonomika, “bele trava mós investor hosi tasi balun” wainhira investor nebeé refere tenke ser tuir koruptor sira nia hakarak atu hetan lisenca.

Iha sektor saude, edukasaun, bé mos no ahi, korupsaun bele mós iha impaktu bot sekuandu orsamneto estado nian nebeé aloka ba projetu ruma la konsege gasta ba area nebe’e refere mais balun monu iha kuak tan hosi konsekwensia korupsaun.

Komsiario fo nia opinaun katak krime organizadu seidauk akontese barbarak iha Timor-Leste, Karik krime organizadu tau ain makas iha Timor Leste, risiko no konsekwensia sira hosi korupsaun sai perigu liu tan.

CAC nia mehi bot katak, liuhosi esforsa hosi entidade estado nian hotu inklui Ministério Justisa, Timor-Leste bele sai hanesan “estado demokratiko ida ho kultura nebe’e rejeita koruspaun”, Komisario tenik.

Sorumutu ne’e hetan mós partisipasaun hosi orador sira seluk inklui Prokurador Ministério Publico nian, Dr Jose Ximenes, Juiz Adminstrador hosi Tribunal Distrital Dili, Dr Duarte Tilman no xefe Gabinete de Inspecção, Fiscalização e Auditoria, Ministério Justisa nian, Dr Henrique Ximenes.

Liga ho diskusaun kona ba servisu tribunal sira nebe’e sei kontribui ba estado do direito, Juiz Duarte deklara ba partisipantes sira katak to’o agora juiz Timor-oan sira sira nunka hetan presaun hosi bo’ot sira atu favorese naran parte iha kazu ruma. “Ho honestu, to’o agora hau bele dehan katak la iha PM ka Persidente da Republika ou Ministru ruma ka Vise ruma, nunka dehan imi [juiz sira] deside hanesan ne’e,” Juiz Duarte dehan no hetan basa liman hosi audiensia.

Juiz Duarte mós apela ba partisipantes atu aplika esforsu makas bele hamenus korupsaun. “La bele kastigu ita nia nia povu liu hosi dalan ida nebe’e korupsaun,” Juiz Duarte dehan.

Director DNDHC, Celito Cardoso esplika objetivo hosi sorumutu ne’e atu “halo prevensaun ba korupsaun nebe’e komesa sai on amiasas ba desenvolvimento no sai hanesan violasaun ba direitus humanus.

Direktor DNDHC hatutan katak husi perspectiva direitus humanus, konsidera korupsaun hanesan violasaun ba direitu humanos tuir doktrina no karakter ba natureza ba iha Konvensaun Internasional Direito Ekonomia no Sosial sira.

“Hosi dotrina ida ne’e deklara no hatudu katak hahalok korupsaun hanesan parte ida hosi violasaun grave ba direitus humans ka gross violation of human rights.”


DNDHC