KOMEMORASAUN LORON PROKLAMASAUN INDEPENDESIA BA 42, NO TINAN 511 KONDEKORASAUN BA VETERANUS IHA MUNISIPIU BAUKAU

Baucau/Governu dahituk, loron 27 to'o 28 Novembru 2017, S.E. Ministra Justisa Dra. Maria Ângela Carrascalão nu'udar presidensia ba Komemorasaun loron Independensia RDTL ba 42 no Tinan 511 Kondekorasaun ba Veteranus iha Munisipiu Baucau. Iha loron 27 Novembru halao atividade serbisu ba Instituisaun ne'ebé tutela ba Ministériu Justisa.

Loron 28 Novembru 2017 oras 8:00 to'o 9:11, S.E. Ministra Justisa Dra. Maria Ângela Carrascalão partisipa Misa Espesial ne'ebé konsentra iha resinto Munisipiu Baucau, derijen Misa ne'e Padre Jose Gonsaga hosi paroquia Sagrada Korasaun de Jesus vila – nova, hodi agradese ba luta naruk ne'ebé Povu Timor – Leste ho Herões sira Sakrifika sira nian AN ba Independensia.

S.E. Ministra Justisa Dra. Maria Ângela Carrascalão, iha oras 9:46 to'o 10:53, prezide Serémonia Isar Bandeira, ho hanoin atu fó Honra ba Herões libertasaun da patria, liu hosi minute ida halao Selensiu hafoin LÉ diskursu ofisial Presidente Repúblika ( S.E. Dr. Francisco Guterres Lú – olo ),


Povu doben Timor-Leste
Hanesan povu livre no soberanu, iha loron ksolok ida-ne’e, ita komemora ho sentimentu no dignidade Aniversáriu Proklamasaun Independénsia ba dala-42º. Ba dala uluk, hato’o ha’u-nia hako’ak bo’ot ba Timor-Leste nia o’an sira hosi Oecusse to’o ponta Leste, hosi kosta súl ba to’o Kosta Norte hodi hakat ba to’o Ataúro. Hako’ak bo’ot mós ba maun-alin sira-ne’ebé maka hela, servisu no estuda iha rai hirak be dook.

Independénsia nu’udar konkista ida ita hotu-hotu nian, sidadaun sira hosi país ida-ne’e nian, ita sente orgullu no ha’u-nia hanoin hamutuk ho maun-alin sira hotu iha rai laran nomós iha mundu.

Ha’u hakruuk perante memória hosi erói no mártir sira iha 1975 no ba sira hotu ne’ebé maka halo sakrifísiu, fó moris tomak ka terus iha luta tinan 24 nia laran. Hakruuk mós perante memória hosi saudozu barbarak maka hanesan Nicolau Lobato, Francisco Xavier do Amaral, Nino Konis Santana no ba diresaun hotu luta nian, Hahii ho laran-bo’ot líder sira hotu iha 1975 nian ne’ebé ho karater nomós aktu tubarai metin nian, inklui mós ha’u-nia maun doben sira Mari Alkatiri no José Ramos Horta ne’ebé Na’i Maromak hakarak atu sira hamutuk iha ita-nia sorin hodi tulun ita, hatudu dalan no lori país ne’e ba oin.

Halo-tuir instrusaun sira hosi saudozu Nicolau Lobato no lakleur de’it hosi maun doben Xanana Gusmão – Líder sira-ne’e, Mari Alkatiri no José Ramos Horta - Hala’o servisu iha frente esterna no tane aas nomós foti sa’e Timor-Leste nia naran, povu timorense no kombatente sira iha frente interna nian hodi ta’u sees ami-nia izolamentu durante luta ba libertasaun.

Ohin hanesan iha tempu liubá, dirjente na’in-tolu ne’ebé temi ba, kontinua ta’u prestíjiu be bo’ot, ninia kompeténsia no ninia kapasidade no esperiénsia ba servisu dame, estabilidade no dezenvolvimentu nian.

Ha’u hahii Suai nia oan sira tan fiar, sakrifísiu no tan domin ba komunidade no ba país fó tiha kontributu valiozu ba independénsia. Iha aniversáriu Proklamasaun Independénsia ida-ne’e, país hato’o omenajen espesiál ba espíritu nasionalista Suai nia o’an sira.

Ha’u hakruuk mós perante memória hosi vítima sira ba masakre brutál iha Setembru 1999 ne’ebé luta ba rai ida-ne’e. Hato’o ha’u-nia sentimentu kle’an kondolénsia nian no solidariedade ba feto faluk sira, órfáun no ba família hotu-hotu be luta tiha ona.

Durante luta tinan 24 nia laran, iha masakre, mate no dór iha rai laran tomak. Estadu rekoñese ho admirasaun no respeitu ba sakrifísiu hosi mártir no erói hotu-hotu nian. Dala ida tan, ha’u hakruuk perante memória hosi ema hotu-hotu nian – iha país laran tomak – fó sira-nia moris hodi defende dignidade no liberdade Pátria nian.
Mau-alin sira!

FRETILIN maka halo Proklamasaun Independénsia iha loron 28, fulan novembru, tinan 1975, ne’ebé hetan tulun-lisuk hamutuk hosi Timor-Leste nia o’an sira. Saudozu Nicolau Lobato nu’udar organizadór no lúder mobilizadór Nasaun timorense.

Sai mós nu’udar aman ida hosi fundadór sira hotu país nian, estrategu ida no pensadór ne’ebé interpreta kondisaun sira luta nian no reflete kona-ba prioridade hosi nasionalista timorense sira hodi to’o hetan vitória. Tan ne’e maka loos duni katak Nicolau Lobato maka aman banasionalizmu modernu timorense nian.

Ninia ezemplu no lisaun sira iha nia moris kontinua hatudu dalan ba lideransa rezisténsia maske nia la iha oan.

Atu proklama Independénsia, Komité Sentrál FRETILIN nian hahú prosesu ida ne’ebé la bele para be kontinua to’o loron ohin no prosesu ne’e hamutuk ho timoro’an hotu-hotu be iha vontade no laran di’ak.

Erói sira 1975 nian maske okupante sira hamenus, troka kedas ho líder foun sira be ho kapasidade bo’ot ne’ebé mantein rezisténsia buras ba nafatin no sira hatudu duni katak saudozu Nicolau Lobato loos bainhira hateten katak “resistir era vencer”.

Hahii ho laran tomak ba ha’u-nia maun Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé troka ho roman barak Nicolau Lobato. Hahii mós Ma’u Huno Bulekerk Karataiano no Nino Konis Santana. No ha’u-nia maun Taur Matan Ruak ne’ebé troka nia iha Komando FALINTIL iha Pátria laran.

Prosesu inisiadu ba Proklamasaun 28 Novembru 1975 fó biban ba povu atu foti liman hodi hatudu diresaun ba ninia futuru rasik.

Hafoin luta ne’ebé maka naruk no ho sakrifísiu bo’ot, ita manan tanba Rezisténsia konsege sobrevive ho unidade hamutuk ho povu. Bainhira laiha unidade entre líder sira, kombatente sira, kombatente ho povu sira maka susar tebes atu hetan vitória.

nune'e mós halo diskursu Espesial ba povu Baucau. Serémonia Isar Bandeira taka no kontinua ho atrasaun arte no dansa hosi Juventudes no Estudantes balun. Serémonia ne'e partisipa hosi direjentes Munisipiu Baucau, veteranus, estudantes, profesores, no funsionárius.

Akompanha S.E. Ministra Justisa Dra. Maria Ângela Carrascalão hanesan : diretor jeral interino Dr. Lucas da Costa, defensoria públika Dr. Sergio Hornai, diretora (CFJJ) Dra. Marcelina Tilman da Silva, diretor (DNTP) Dr. Romão Guterres, diretor interino (DNRN) Dr. Nelson Belo, diretor interino (DNAJL) Dr. Honório Magalhães, diretor adjuntu (PCIC) Dr. Adino Nunes Cabral, diretor interino (DNSPRS) Dr. Januario Freitas Ximenes, diretor interino (DNDHC) Dr. Vasco Soares.

Depois de lancha fahe malu.

Honório Santos
Gabinete Ministra Justisa
Media Officer