MINISTERIO JUSTICA PARTISIPA SEMINARIU HAMUTUK UNIDADE HAKRIBI KONFLITU HARI’I PAZ NO ESTABILIDADE IHA SUB DISTRITO LAUTEM

Baseia ba despacho S.E. Ministro da Justica no 528 dia 18 Abril 2013 ba iha Director DNDHC Sr. Celito Cardoso hodi reprezenta S.E. Ministro hodi sai orador ba iha Seminariu ne’ebe organiza husi NGO BELUN ho tema seminariu “ Hamutuk Unidade Hakribi Konflitu Hari’i Paz no Establidade” husi tema refere Ministerio da Justica koalia kona ba Papel Ministerio da Justica ba iha sistema Judiciario nian.

Ho nune Director DNDHC ne’ebe reprezenta S.E. Ministro Justica iha biban ne’e informa ba komunidades no partisipantes katak baseia ba iha Konstituisaun da Republika iha artigo 67 kona ba orgaun soberano sira mak hanesan Presidente, Parlamento, Governo no Tribunal, hare husi separasaun ida ne’e katak laiha órgaun ida mak bele influénsia kna’ar iha órgaun seluk, tamba ne’e dala barak ema koalia kona ba justica, ema hanoin katak Ministerio da Justica mak halo Justica no halo julgamentu ba ema nia kazu, maibe Ministerio Justica halo deit administra justice, oinsa justica bele lao ho diak iha ita nian nasauan ne’e, maske nune ne’e Ministerio Justica iha konsellu kordenasaun sector da justica ho Ministerio Publiko, Konsellu Superior Magistratura Judicial, Konsellu Superior Ministerio Publiko, Konsellu Superior Defensor Publiku no autor sira seluk ne’ebe relasaun ho lei no justica inklui mos ba iha Advogadu sira nia Ordem Advogadus maibe idak-idak sei la infulencia ba malu ba iha knar idak-idak nian.

Ministerio da Justica hola parte iha orgaun soberano Governo nian ho kompetensia no nia funsaun mak elabora projectu legislasaun, halo harmonizasaun sistematiku ba iha produsaun material legislasaun intermus jeral, Regula no taumatan ba iha sistema prizional, ezecusaun pena no medidas seguranca no servisu reinsercao social, Asegura mekanismu patrocino ba apoio Judicial ba iha sidadaun sira, Kria no garantia mekanismu hodi hasae konsensia publiku no promove direitus humanos ba sidadaun sira nia direito, Organiza no halo prestasaun servisu Cadastro ba iha bens imoves ba iha teritorio nasional tomak no medidas implementasaun ba iha gesstaun patrimonio mobiliario estado nian, Establese no garantia ba servisu registo no notariado nian no asegura ba formasaun juridiku ba guardos ba funsaun Juiz, Prokuradores, defensores no advogadus liu husi Centru Fromasaun Juridiku.

Iha biban ne’e mos Director DNDHC hato’o ba komunidade sira katak tuir konstituisaun iha artigo 6 koalia kona ba objetivu estadu nian liu-liu ba iha pontu c. oinsa partisipasaun populasaun ka sidadun hotu kona ba rezolusaun problema nasiaonal tamba ne’e koalia kona ba paz no estabilidade sidadaun hotu iha obrigasaun no dever hanesan hodi kontribui ba paz no estabilidades iha Timor Leste hodi atinji obtectivu dezenvolvementu nasional nian hodi hasae bens star povu nian.

Seminariu refere halao iha dia 30 de Abril 2013 iha Suco Maina 2 Sub Distrito Lautem, ho total partisipantes kuaze ema 400 resin, Autoridades sente haksolok ho aktidade ida ne’e tamba tinan sanolu resin ona independencia maibe foin mak iventu ida hanesan ne’e akontese ba iha sira fatin no hanesan onra ida ba sira tamba sira bele hasoru malu ulun bot sira mai husi nasional hodi haklaken liafuan diak ba komunidade Suco Maina 2 Sub Distrito Lautem hodi ita hotu bele moris iha paz no dame nia laran.

_______
Adriano Barbosa