MINISTRU JUSTISA KONSIDERA UNCAC HAMETIN ESTADU NO HATUUR KUMPREMENTU BA LEGALIDADE
DILI,MJ-Tersa-Feira 27 Maiu 2025 Sua-Eselénsia Ministru Justisa, Dr. Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, informa molok hala'o avaliasaun ba siklu daruak ba Relatóriu Auto-Avaliasaun Implementasaun Konvensaun Nasaun Unida Kontra Korrupsaun (UNCAC, sigla inglés) iha Timor-Leste hodi hametin estadu no hatuur duni kumprimentu ba iha legalidade.
“Programa IX Governu Konstitusionál maka atu bele hametin ba iha setór justisa, oinsá hametin estadu ida-ne’e no bele hatuur duni iha estadu direitu no kumprementu ba iha legalidade” Ministru Justisa, Dr. Sérgio Hornai hateten lia hirak ne'e, molok hakat ba hala'o abertura ba serimonia referida, iha salaun Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEC, sigla portugés), Dili.
Objetivu husi konvokatória ba avaliasaun kona-ba UNCAC iha Timor-Leste mak atu avalia nível kumprimentu entre enkuadramentu legál, sistema no prátika ne’ebé eziste ho provizaun sira-ne’ebé konsagradu iha UNCAC ba prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste.
Governu buka esforsu atu rekoñese dezenvolvimentu institusional sira-ne’ebé eziste tiha ona hanesan servisu sira-ne’ebé apoia ba órgaun ka autoridade judisiáriu sira, hametin koezaun ka misaun estadu direitu no estadu direitu demokrátiku.
Iha kontestu auto-avaliasaun Timor-Leste nian ba siklu daruak ne’e foka liu ba Kapítulu II no V kona-ba medida preventiva sira hasoru korrupsaun no rekuperasaun ativu, ne’ebé mak sei avalia husi peritu internasionál husi Bulgária, Marshall Island no Sekretariadu United Nations Office on Drugs and Crime (UNODC).
Iha Eventu dialogu internasionál no nasionál boot rua refere sei lidera direta husi Organizasaun Nasaun Unida (ONU) nian liu-husi UNODC (United Nation On Drugs and Crime) hamutuk ho nasaun Marshal Ishland no Bulgaria. Dialogu ne’e involve no partisipa másimu husi instituisaun Estadu sira hamutuk 43, tantu instituisaun estatál, judisiál, polisiál, sosiedade sivíl no setór privadu sira.
IX Governu Konstitusional iha ninia prontidaun hodi apoia setór justista tomak iha Timor Leste, ho objetivu prinsipál atu bele buka hametin estadu direitu demokrátiku ida-ne’ebé respeitu ba iha direitu umanu no halo justisa ida-ne’ebé loloos ba sidadaun sira.
Governu hamutuk ho stackholder sira, iha nível nasionál no internasional sira, halo esforsu maka’as atu hametin insituisaun estadu sira, espesialmente órgaun importante hanesan Komisaun Anti Korrupsaun (KAK). Ho razaun fundamentál tanba Timor-Leste nu’udar estadu parte ba iha Organizasaun Nasaun Unida nian, liu-liu ba medida prevensaun no kombate hasoru korrupsaun.
Ministru Justisa dehan, presiza halo korresaun ne’ebé nesesáriu hodi halo aliñasaun ba iha polítika ba iha reforma setór justisa nian, tanba ne’e mak ohin eventu ida importante, Komsaun Anti Korrupsaun mai atu hamutuk ho ninia parseiru sira hodi halo revizaun balun ba dispozisaun legál ba iha UNCAC niamn iha kapítulu ida to’o lima hamutuk artigu 71 ne’ebé define ona iha temátika.
“Buka esforsu oinsa halo integrasaun ba iha komplementaridade hodi haree ba iha UNCAC ne’e rasik. Nune’e mós atu bele kompleta vizaun boot Komisaun Anti Korrupsaun hodi sai hanesan órgaun hodi fó solusaun ba governasuan, tantu iha setór públika no setor privadu ninian.”
Tanba Governu hakarak reinteira delegasaun ne’ebé maka mai hosi UNODC ne’ebé maka mai hosi sekretariadu UNODC ninian. Governu no Estadu Timor-Leste buka parseria nafatin ho parseiru internasionál sira hodi bele halo reforsu ba ita-nia instituisaun estadu ninan,” Ministru Justisa akresenta.