SETP Sai Oradór ba Seminár Internasionál Iha IOB

DÍLI-Sekretáriu estadu Terras Propriedades (SETP) Jaime Xavier Lopes, iha loron 3 fulan-Juñu 2016 foin lalais ne’e sai oradór ba seminar internasionál ne’ebé ho nia tema Analiza estudu demografia liuhosi aprosimasaun gografia ne’ebé apropriadu iha Salaun Universidade Institute Of Business (IOB) Pantai Kelapa Dili.
Iha seminar ne’ebé realiza tanba inisiativa estudante universitáriu hosi semester I no Semester III ne’e SETP hateten, rai mak baze ba ema nia moris, tanba buat hotu halo iha rai nia leten.
“Hanesan ita hotu hatene katak, iha fatin hothotu iha teritoriu Timór-Leste nia laran sempre akontese problema rai, problema rai ne’e rasik la’ós foin maka akontese iha tempu ukun-an, maibé ita nia problema sira ne’e hahu antes ona iha tempu portugés nia ukun no ina tempu invazaun Indonesia nian iha ita nia nasaun, maka hodi da’et mai-to’o agora,” dehan Jaime.

Nia hateten, problema rai akontese iha tempu portugés ho iha tempu Indonesia nian tanba iha tempu ne’ebá estadu portugés ho Indonesia nian foti komunidade sira nia rai hodi halo sira nia adminisrasaun públiku sira nune’e mós nia komunidade sira foti rai hodi halo sira nia atividade.
Tanba ne’e hanesan timor oan tenki buka meius oinsa maka atu bele rezolve problema rai sira ne’ebé maka akontese iha teritoriu laran, liuhosi senseblizasaun ne’ebé maka durante ne’e halo ba komunidade sira iha munisipiu hotu.
Hanesan oradór ba asuntu rai nian Jaime husu ba estudante sira ne’ebé maka partisipa iha seminar ne’e atu bele fahe mós informasaun ba inan-aman sira no maluk sira iha uma hodi bele kumpriende didi’ak lala’ok terras propriedades nian.
Iha biban ne’e nia mós esplika ba estudante sira kona-ba knnaar terras propriedades nian ne’ebé maka konsagra ona iha konstituisaun RDTL nian, liu-liu artigu 54, 58 no artigu 141 inklui mós Lei Nú.1/2003, Dekretu Lei Nú.19/2004 no Lei Nú. 12/2005.

Sekretáriu estadu ne’e esplika liutan katak, iha artigu 54 konstituisaun RDTL nian ko’alia kona-ba sidadaun sira nia direitu ba propriedades privada. Iha sesaun ida artigu ne’e nian hateten, sidadaun timor oan hotu-hotu iha direitu ba propriedade privada no nia bele fó ba ema seluk bainhira nia sei moris no mós bainhira nia mate.
Iha sesaun rua hateten, labele uza propriedade privada hodi halakon fali ninia funsaun sosiál, sesaun tolu hateten, atu hetan eh hasai ema ruma hosi propriedade privada, estadu sei fó indimionizasaun loloos ba sidadaun tuir lei haruka.
Iha sesaun haat artigu 54 nian hateten, ema sidadaun nasionál de’it maka bele iha direitu ba propriedade privada sidadaun nian.

Kona-ba sidadaun sira nia hela-fatin SETP hateten, iha konstituisaun RDTL artigu 58 ko’alia mós kona-bá Hela-fatin, Ema hotu iha direitu ba nia an, nia família atu iha uma ida ho nia dimensaun no kondisaun di’ak, moos no konfortu atu bele iha intimidade ba ema idaidak no privasidade familiár.

Nune’e mós iha konstituisaun RDTL, Artigu 141 ko’alia kona-ba, Rai ne’ebé hateten, Lei mak regula propriedade, nia uzu no utilidade rai nian, hanesan fatór produsaun ekonómiku ida.

Iha biban ne’e nia esplika mós kona-bá lejislasaun rai nian ne’ebé iha lei Nú.1/2003 nian ne’ebé ko’alia kona-bá rejime jurídiku kona-ba soin metin-iha fatin parte I : maka na’in ba soin metin iha fatin.

Nune’e mós Dekretu Lei Nú.19/2004 nian ko’alia kona-bá rejime juridiku ba soin metin-iha-fatin, afetasaun ofisiál no arrendamentu hosi soin ne’ebé tama iha dominio privadu estadu. Nune’e iha Lei Nú.12/2005 nian koalia kona-ba rejime jurídiku soin metin-iha-fatin Parte II ne’ebé halo arendamentu entre sidaun ida ho sidadaun seluk.
Iha fatin hanesan reitór hosi IOB nian, Augosto da Concieção Soares husu ba estudante sira hodi bele fahe matenek no informasaunne’ebé maka sira hetan ba iha inan-aman no maluk sira ne’ebé maka la partisipa hodi sira mós bele hatene kona-ba rai sira ne’ebé maka bele sai hanesan sira nian no ne’ebé maka la’ós sira nian.

Iha semniario ne’ebé realiza tanba inisiativa estudante universitáriu hosi Semestere I no III fakuldade ekonomia nian ne’e ho nia oradór sira maka hanesan Sekretáriu Estadu Terras Propriedade Ministru Estadu Kordenador Asuntu Administrasaun Estadu no Justisa no Ministru Administrasaun Estatal, ONG nasionais no Alumni Universidade Indonesia, Almegi Msi. No hetan partisipasaun masimu hosi estudante ho dosente fakuldade ekonomia nian iha Universidade IOB.

Ananias Babo Horta
Media Officer SETP