MINISTRU JUSTISA HALO ABERTURA BA SEMINÁRIU NASIONÁL NE’EBÉ ORGANIZA HOSI ONG ASOSIASAUN HAK NO HDS

DILI, HAK– S.E. Ministru Justisa Ivo Valente halo abertura ba Semináriu Nasionál loron ida kona-ba haforsa servisu órgaun estadu ho sosiedade sívil hodi garante direitu ba prizionériu sira, ne’ebé mak organiza hosi Organizasun Naun-Governamentál (ONG) Asosiasaun HAK no ONG Haktanek Direitu Sidadaun (HDS) iha Salaun Asosiasaun HAK iha Díli, loron Segunda-Feira (28/03).

Iha nia abertura semináriu ne’e, Ministru Ivo hateten, “hanesan membru Governu, responsável Ministériu Justisa sente orgullu, saúda no kongratula servisu sosiedade sívil nian, hanesan Asosiasaun HAK no HDS halo dadaun ne’e, fó asistensia liu hosi monitorizasaun ba prizaun sira, ne’e sei hakbiit no hadia di’ak liután servisu prizionais nian.”

“Ho kolaborasaun di’ak entre sosiedade sívil no Governu importante atu garante funsionamentu ita-nia prizaun iha Dili (Becora) no Gleno, atravez mós hosi Redi Apoiu Servisu Prizionál nian hodi apoiu servisu Ministériu Justisa ne’ebé mak rekursu umanus sei limitadu,” dehan Ministru Ivo Valente.

Relasaun ho kondisaun prizaun, Ministru Justisa esplika sá dezafiu sira mak ministériu sei hasoru dadaun, nia enkoraza sosiedade sívil sira atu ativu nafatin, aprezenta meius soluções no Governu kompremete atu hadia prizaun sira.

“Ba ida ne’e, sistema prizaun buka atu respeita nafatin direitu ema-dadur nian (prizioneiru sira), garante atu kumpri regra no norma, haburas kualidade moris ema ne’ebé kumpri sentesa no mós funsionáriu sira ne’ebé mak servisu iha prizaun – Guarda Prizaun,” dehan Ministru Ivo.

Aliénde ne’e, Ministru Justisa mós nu’udar oradór ida ho topiku; oinsá polítika Governu nian hodi garante justisa ba prizionéiru sira tuir Konstituisaun RDTL kona-ba limitasaun kastigu no medida seguransa nian.

Ministru Ivo iha ninia aprezentasaun foka liu ba esforsu Governu nian ba fasilidade baziku prizaun nian, kresimentu prizioneiru sira, kapasidade Prizaun Dili no Gleno, meius formasaun ba Guarda Prizionais sira, númeru Guarda Prizionál, formasaun abilidade ba prizioneiru sira, mekanismu rehabilitasaun no re-integrasaun ba prizioneiru sira no planu alargamentu prizaun foun iha Suai, nune’e mós medidas kuasaun ba detidu sira.

Iha sesaun diskusaun, mosu kestaun oin-oin hosi partisipante sira kona-ba direitu prizioneiru ne’ebé dalabarak difísil atu hetan informasaun no asistensia advogadu no defensoria nian; meius propiu hodi prevene krimi homisídiu ne’ebé ás no krimi sira seluk tán. Aliénde ne’e, kestiona mós númeru Guarda Prizionál ne’ebé mak ki’it no tu’un ba beibeik kompara ho númeru prizioneiru sira ne’ebé aumenta bót ba beibeik.

Semináriu ne’ebé modera hosi Rev. Francisco Maria de Vasconcelos, marka prezensa mós Diretór Nasionál DNPRS no Xéfi Prizaun Dili, Adjuntu Provedór PDHJ Horacio Almeida nu’udar oradór, ofisiais sira hosi PDHJ, membru sosiedade sívil sira, organizasaun feto, Caritas Australia no estudante universitáriu sira.

Carlos Gonçalves Dias
Offisiál Dokumentasaun DNDHC

Ministériu Justisa