INTERKÁMBIU IHA OSAKA KONA-BA SISTEMA LEJISLASAUN ENTRE TIMOR-LESTE HO JAPAUN

OSAKA, JAPAUN – Iha semana ida nia laran, ekipa ida hosi Ministériu Justisa Timor-Leste, Diresaun Nasionál Asesoria Jurídiku no Lejislasaun (DNAJL), Defensoria Públiku-Jerál, Diresaun Nasionál Terras no Propriedade no Servisu Kadastrál (DNTPSC), no mós Centro Formação Jurídica (CFJ) hala’o interkámbiu iha Osaka, Japaun, loron 14 até 18 Marsu 2016.

Interkámbiu ho Ministériu Justisa Japaun nian, realiza tanba em cooperação ho Diresaun International Cooperation Department (ICD), ne’ebé mak lidera hosi Profesór Watanabe ho Asisténsia hosi Yui Mihoko.

Ekipa interkámbiu hosi Timor-Leste kompostu hosi; Diretór DNAJL Nelinho Vital no Hildegardis Wondeng, Defensór Públiku-Jerál Sergio de Jesus Hornai, Diretór DNTPSC Romão Guterres no Diretora Marcelina Tilman.

Programa interkámbiu ho karáter estudu hamutuk, ho objetivu fahe hanoin no koñesimentu ba malu entre rai rua nian (Timor-Leste no Japaun) kona-ba lei nasionalidade no-mos implementasaun mediasaun nian kuandu mosu disputa.

Estudu ho aproximasaun aulas, oradór mai hosi Profesores hosi Universidade Nagoya, Prof. Hiroko Ito koalia kona-ba sistema nasionalidade iha Japaun ho komparativu ba nasaun sira iha Ásia nian; hanesan Índia, Paquistão, Vietnã, Camboja, Laos no Coreia do Sul. Nune’e mós hosi parte mediasaun nian, aprezentasaun fó hosi Prof. Takayoshi Yoshino hosi Osaka University Graduate School of Law, no-mos Juíz Yuji Kai.

Hafoin halo tiha aprezentasaun no diskusaun iha aulas, ekipa Timor-Leste mós hetan oportunidade ba vizita Diresaun Lei no Justisa nian iha Distritu Kobe no-mós ba vizita Osaka Bar Association iha Osaka. Asosiasaun ida ne’e, ho nia membru mai hosi advogadu sira no-mós espesialista ka péritu iha área enjeñeiru sukat rai, psikolijia ba família, no área sira seluk tán. Ho razaun ida katak, atu halo mediasaun, presiza ema hosi parte hotu-hotu atu nune’e bele halo analize didiak ba problema ne’ebé atu halo mediasaun bá ho ikus mai hetan rezultadu ho di’ak.

Durante programa ne’e, konsege hatene duni kona-ba sistema nasionalidade, liu-liu kona-ba sistema nasionalidade úniku ho razaun atu halo protesaun diplomasia ba sidadaun no-mós halo fásil ba sistema rejistu nasionalidade nian. Aliénde ne’e, bele hatene liután kona-ba sistema rejistu rai no-mós sistema atu rezolve disputa rai.

Ekipa rua ne’e halo mós diskusaun kona-ba medida alternativu seluk atu rezolve problema privadu (kazu sívil), liu hosi iha tribunál (la’os julgamentu formál) atu nune’e hakbesik liután justisa ba povu, konñesidu iha Japaun ho naran Chotei.

Diskusaun ida ne’e, intersante tebes tanba situasaun rai rua kuaze atu hanesan de’it, fahe esperiénsia ba malun, koalia mós oinsá atu rezolve povu nia problema ho lalais no la-gasta osan barak. Buat ida ne’ebé mak hosi parte Timor-Leste bele foti hanesan referénsia mak oinsá kria sistema alternativu ida hodi hala’is justisa ba povu; hanesan liu hosi dalan mediasaun, maibé rezultadu hosi mediasaun ne’e tenki hetan kbiit hosi parte tribunál nian, inkluindu hadiak lei nasionalidade Timor ninian.

Hanesan ita hotu hatene, dadaun ne’e, DNAJL hahu prepara ona esbosu lei ida kona-ba sistema mediasaun, no proposta alterasaun ba lei nasionalidade.

Programa ida ne’e, hetan apoiu hosi Ministériu Justisa Japaun; liu hosi fundu kooperasaun bilaterál nian. Hanesan Diretór ICD Kohei Sakai, hato’o iha nia lian menon katak, Timor Leste ho Japaun hanesan maun-alin no belun di’ak. Tanba-ne’e, presiza nafatin iha kooperasaun di’ak no servisu hamutuk hodi dezenvolve nasaun idak-idak nian.

Hildegardis Wondeng
DNAJL – Ministériu Justisa