MINISTRU JUSTISA INTERINU PARTISIPA REUNIAUN KONSELLU MINISTRUS

Dili, 15/2/2023, sua exselensia ministru justisa interinu dr. José Edmundo Caétano (Saka Timor) partisipa reuniaun konsellu ministrus, kuarta-feira ne’e, iha palasio governu.
Reuniaun ne’e, lidera husi Vise Primeiru Ministru dr. Jose M. dos Reis, no prezensa husi membru VIII Governu Konstitusional.

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 15 fulan-fevereiru tinan 2023

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Petróleu no Minerais, Víctor da Conceição Soares, ba alterasaun dahuluk Dekretu-Lei nu. 31/2011, loron 27 fulan-jullu, ne’ebé kria Timor Gap - Timor Gás & Petróleu, E.P., no mós ba nia Estatutu sira.
Alterasaun ida-ne’e ninia objetivu atu enkuadra estatutu sira TIMOR GAP, E. P. ho kontestu atuál, no adapta objetivu no prinsípiu estruturante sira TIMOR GAP, E. P. nian enkuantu Empreza Públika, vizaun estratéjika ida aselerasaun kreximentu Empreza ba prazu médiu-naruk, atu atrai oportunidade investimentu iha setór sira petróleu, gás naturál no kualkér idrokarbonetu seluk no ninia derivadu sira iha Timor-Leste.
Entre alterasaun sira ne’ebé define husi diploma ida-ne’e, destaka subordinasaun empreza ba podér sira tutela no superintendénsia ba ministru idak-idak no aliñamentu husi sira-nia atividade ho orientasaun no objetivu sira Governu nian, nune’e mós posibilidade partisipasaun Timor Gap iha kualkér operasaun petrolífera, liuliu sira ne’ebé realiza iha ámbitu Tratadu ne’ebé estabelese Fronteira Marítima iha Tasi Timor no rejime espesiál Greater Sunrise.
Diploma ne’e sei permite katak Timor Gap atu esplora área intervensaun no objetivu estratéjiku foun sira, ne’ebé aliña ho espetativa no orientasaun Governu nian sira ba dezenvolvimentu setór petróleu, gás naturál no idrokarbonetu seluk no ninia derivadu sira.

Konsellu Ministru aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministru Komérsiu no Indústria, Domingos Lopes Antunes, kona-ba Sistema unidade ba medida legál sira.
Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e ninia objetivu atu garante katak unidade medida iha Timor-Leste utiliza modu hanesan no koerente iha país tomak, ne’ebé permite mediasaun ba sidadaun no entidade hotu-hotu bele kompriende, iha área oin-oin, hanesan komérsiu, indústria ka ensinu.
Inisiativa ida-ne’e ho ninia objetivu atu proteje mós konsumidór no kompañia sira, hodi obriga atu uza unidade medida nian sira ne’ebé públiku hatene, no ne’ebé garante konfiansa no rigór medisaun nian sira, hodi harii ambiente ida-ne’ebé favoravel ba dezenvolvimentu ekonómiku.
Iha nivel internasionál, utilizasaun husi unidade medida legál internasionál nian sira nian nu’udár fatór konfiansa fundamentál ba esportasaun no atu selebra akordu bilaterál ka multilaterál sira, iha área komérsiu, enerjia, ensinu ka indústria.
Aprova ona projetu Dekretu-Lei kona-ba Rejime espesiál ba aprovizionamentu no kontratasaun iha área sira defeza no seguransa nian. Projetu Dekretu-Lei ne’e aprezenta husi Ministru Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus, Vise-Ministru Interiór, António Armindo no Ministru Justisa, Tiago Amaral Sarmento.
Diploma ida-ne’e ninia objetivu maka atu kria rejime jurídiku aprovizionamentu nian, liuhusi estabelese prosedimentu espesiál sira atu selebra kontratu públiku sira iha área defeza no seguransa, hodi garante kumprimentu ba medida espesiál seguransa no sijilu lubun ida iha área ne’e. Objetivu ida tan, ne’ebé pretende ho diploma ida ne’e, maka atu esklui intermediáriu sira ne’ebé la iha relasaun komersiál eskluziva ho materiál espesífiku ida-ne’e, husi prosedimentu aprovizionamentu, hodi permite, nune’e, atu uza fabrikante sira ho forma direta.
Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e aplika ba formasaun kontratu sira ne’ebé ninia objetu maka akizisaun ka lokasaun beins, prestasaun servisu sira no ezekusaun obra sira nian.

Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Agrikultura no Peskas, Pedro dos Reis, kona-ba alterasaun dahuluk ba Orgánika Ministériu Agrikultura no Peskas nian.
Alterasaun ida-ne’e ho ninia objetivu atu reestrutura servisu sira Ministériu nian atu estabelese enkuadramentu ida-ne’ebé estruturadu liu hodi haforsa polítika Governu nian ba setór Kuarentena no Bioseguransa. Tanba ne’e, prosede promosaun husi Servisu sira Kuarentena no Bioseguransa iha Ministériu no Diresaun-Jerál ida-ne’e, atu kumpre didi’ak padraun internasionál sira, iha matéria sanitária no fitosanitária, ne’ebé estabelese liuhusi organizasaun internasionál iha ne’ebé Timor-Leste sai nu’udar membru.
Tuir projetu ne’ebé aprezenta husi Ministru Obras Públikas, Abel Pires da Silva, Konsellu Ministrus delibera ona hodi aprova prosedimentu aprovizionamentu ba adjudikasaun kontratu públiku nian ida ba ezekusaun obra no finansiamentu beins ba kriasaun kompleksu komunikasaun sira ba instalasaun estasaun aterrajen nian ba kabu submarinu fibra ótika nian, ne’ebé sei liga sidade Dili ba sidade Darwin no Port Hedland, katak remata ona sein kualkér vensedór.
Tuir projetu ne’ebé aprezenta mós husi Ministru Obras Públikas, Abel Pires da Silva, Konsellu Ministrus delibera ona hodi autoriza despeza kona-ba ezekusaun obra ba konstrusaun estrada entre Uatulari-Laisorulai iha munisípiu Vikeke, ho estensaun 22,527 Km, ho valór estimadu serbisu nian hamutuk dolar amerikanu millaun 22,7.

Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu Governu, ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, ba alterasaun kalendáriu operasaun ba resenseamentu eleitorál iha rai-li’ur.
Nune’e, formasaun ba membru sira Komisaun Resenseamentu Eleitorál sei hala’o iha loron 27 no 28 fulan-fevereiru tinan 2023, inskrisaun sira ba resenseamentu eleitorál sei hala’o entre loron 1 to’o loron 31 fulan-marsu tinan 2023. Elaborasaun, extrasaun no remesa ba lista eleitór sira nian, liuhusi via eletrónika, husi misaun diplomátika sira no postu konsulár ida-idak sei hala’o iha loron 1 to’o 2 fulan-abril tinan 2023. Períodu espozisaun no reklamasaun ba lista eleitór sira ne’ebé hela iha rai-li’ur ne’e define ona ba períodu husi loron 3 no loron 7 fulan-abril tinan 2023 no sinkronizasaun sistema resenseamentu eleitorál nian, sei hala’o entre loron 8 no loron 20 fulan-abril tinan 2023. Ikusliu, númeru sira ne’ebé inskritu iha resenseamentu eleitorál tenke publika to’o loron 21 fulan-abril tinan 2023.
Tuir mai aprezentasaun ida husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães, kona-ba planeamentu organizasionál, monitorizasaun no avaliasaun, no jestaun dezempeñu iha organizasaun sira setór públiku nian, ba fortalesimentu responsabilidade, prestasaun kontas no transparénsia instituisaun estatál sira no ba hadi’a kualidade, efisiénsia no efikásia servisu sira ne’ebé presta ba populasaun.
Ikusliu, Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu, José Maria dos Reis, aprezenta ona estudu kona-bá opsaun sira ba lokalizasaun ba sidade administrativa foun. REMATA

Arcanjo Viana das Neves
Media Gabinete Vice Ministru Justisa