MJ Hala’o Seminár Nasionál Ba Komemorasaun Loron Konsulta Popular

Vice MJ : MJ Planeia Forma Polisia Kriminal

MINISTERIO Justisa liu hosi Diresaun Nasional dos Diertos Humanos e da Cidadania, Sesta (3/9) semana liu ba kria seminár nasionál ba komemorasaun loron konsulta popular 30 de agostu 1999 ne’ebé Lidera hosi Vice Ministru da Justisa, Ivo Jorge Valente.

Ministeriu Justisa oras ne’e haree dadaun baze legal hodi harí polisia kriminál ho motive atu servisu hamutuk ho prokurador jeral halo investigasaun ba kazu criminal ne’ebé mosu iha rai laran.

Polisia kriminál tuir Ivo, organikamente iha MJ nia okos, maibe nia funsionamentu iha ministeriu públiku. Tan ne’e ministeriu justisa prepara hela baze legal hodi establese no koloka polisia kriminál tuir lei haruka.

“Hau ho Ministra Justisa, Lúcia Lobato túr hamutuk fo hanoin hodi bele rekruta polisia hamutuk nain 40 hodi halao servisu nundár polisia kriminál,” Ivo hateten.

Nia parte agradese tebes disponibelidade ema hotu nian hodi marka prezensa iha seminár ne’e ne’e. seminár refere tuir Ivo, hanesan passu ida atu relembra hikas loron referendum 30 de agostu 1999 ne’ebé povu TL maioria hili dalan ukun rasik aan.

Oras ne’e TL hanesan país independensia, nune’e ema hotu iha dever atu dezenvolve TL, nune’e timor oan hotu atu kaer metin unidade nasionál nudár kapital prinsipal ba distinu nasaun TL.

seitór justisa tuir Ivo, hanesan pilar determinante tebes iha pais ne’ebé hahú konstroi nia a’an hanesan nasaun TL.

Iha seminár ne’ebé hetan mos animasaun dansa kultura hosi joven sira ne’e Vice Ministru ne’e refleta mos katak, Seitor justisa durante ne’e hasoru difikuladade oi-oin, hanesan difikuladade instalasoens, rekursus humanus, nune’e mos defikuladades oi-oin ne’ebé hahú hosi 1999, nune’e iha tinan 3 nia larangovernu esforsu maka’as hodi responde difilkuldade oi-oin ne’ebé povu infrenta.

Ivo mos hateten, hahú 2007 tinan hirak liubá IV Governu Constitusional halo ona progressus oi-oin, hodi hakbit seitor justisa TL nian.

Maibe governu konsienti katak, sei presiza nafatin hadia seitor justisa hodi hetan prestasaun servisu ne’ebé ho kualidade nune’e bele hetan meius ka maneira atu bele serve ita nia sidadaun sira.

“Ami kumpriende katak, dezafius sei barak iha oin, nune’e iha oportunidade diak ne’e atu relembra ita nia loron historiku, hau hodi naran governu nian, mai hamutuk bolu ita bo’ot sira nia atensaun hodi hamuntuk unidus ultrapassa obstaklu ne’ebé mak seitor justisa sei infrenta iha oin,”dehan Vice MJ.

Seminár refere tuir diretor Nasional ba Diresaun Nasional Direitus Humanus no Cidadania (DNDHC), Celito Cardoso, atu reflekta hikas loron historiku 30 de agostu ne’ebé akontese iha tinan 11 liu ba kotuk.

Celito Cardoso, TL liu hosi prosesu luta ne’ebé naruk liberta aan hosi okupasaun kolonializmu sira ne’ebé distroi populasaun iha vida politika no humanu iha TL.

Diretor ne’e hateten, komemorasaun loron historiku ne’e DNDHC utilize oportunidade ne’e hodi halao seminar rekritasaun dezenvolviementu seitár justisa iha TL ba progressu no dezafiu sira hanesan parte ida hosi programa divulgasaun nian atu ema hotu bele hatene saida mak TL atinje wainhira forma governu rasik.

“Dezenvolviementu sei mosu iha TL wainhira intedade hotu fo sira nia kolaborasaun ba iha seitor justisa hodi bele dezenvolve ita nia rai ho ita nia povu,” Celito hateten Remata tiha seminár ne’e, DNDHC pronese mos livru konstituisaun RDTL no livro Kodigu penal ba entidade sira ne’ebé durante ne’e hato’o sira nia proposta ba diresaun refere.*

Ananias Babo Horta
Media Officer Ministeriu Justisa